Egipat

1. Egipat

2. Periodizacija • Prethistorija-(4000-3000 g. pr.n.e.) • Doba ujedinjenja države 3000 g.pr.n.e. • Rano ili Tinitsko doba 1 i 2 dinastija(2950-2670 g.pr.n.e.) • Staro carstvo 3 -8 dinastije(2670-2135 g.pr.n.e.) • Prvo međudoba 9-11 dinastija(2135-2040 g.pr.n.e.) • Srednje carstvo 11-13 dinastija(2040-1650 g.pr.n.e.) • Drugo međudoba14-17 dinastija(1715-1555 g. pr.n.e.) • Novo carstvo 18-20 dinastija(1555-1070 g pr. n.e.) • Treće međudoba 21-24 dinastija(1070-715 g.pr.n.e.) • Kasno doba 25-31 dinastija(750-332 g.pr.ne.) • Grčko doba (332 g.pr.n.e.-30 g.pr. n.e.) • Rimsko doba (30 g. pr.n.e.-395. g. n.e.) • Bizantsko doba (395 g. n.e.-641.g.n.e. • Islamsko doba od 641.g.n.e.

3. Egipatska religija • Egipatska religija bazira se na vjerovanju u zagrobni život. • Uslovila je razvoj egipatske umjetnosti.Već u ranom tinitskom periodu nastaju prve faraonske grobnice kao vječno prebivalište faraona nakon smrti. • Egipćani vjeruju da je ovozemaljski život samo jedna kratka prolazna faza. Vječni život umrlog se nastavlja i nakon prestanka ovozemaljskog života. Da bi se obezbijedilo prebivalište njegove duše “ka” neophodno je sačuvati tijelo od raspadanja tehnikom mumificiranja i napraviti njegovu statuu. Nakon napuštanja ovog svijeta. Dušu preuzima bog smrti Anubis koji je vodi do božice Mat(božica pravde). Ona mjeri dušu koja mora biti lakša od njenog pera da bi nastavila putovanje i nastavila vječni život u nebeskom Egiptu. • Egipatska knjiga mrtvih objašnjava tehnike mumuficiranja tijela putovanje duše Ka kroz podzemni svijet u kontekstu vjerovanja u zagrobni život

4. Vrhovno božanstvo u Egiptu je bog sunca Amon Ra.Njegova žena je božica neba Mut, njihov sin je Honsu s glavom sokola-bog mjeseca. Ova trijada božanstava je najznačajnija u egipatskoj religiji.Vezana je za grad Tebu. • Najpoznatija trijada odnosi se na Ozirisa, Izidu i Horusa. • Oziris je bog mumificiranja, plodnosti i žetve. On je suprotnost divljem bogu pustinje Setu.Kao bog podzemnog svijeta i sudija on predstavlja pravdu i red • Izida prikazuje se u obliku ljudskog tijela sa kravljim rogovima i sunčevim diskom. Ona je božica prestolja simbol kraljevske moći. Kao Ozirisova supruga ona je kraljica podzemnog svijeta. • Horus( ime Horus znači onaj koji je nedokučiv distanciran). Ovo ime je korišteno da bi se označili različiti bogovi neba . Prema mitu o Izidi i Ozirisu Horus je bio njihov sin. Kao naljednik Ozirisa on je zastupao pravedan poredak, red.

5. Rano-Tinitsko doba • Period ujedinjenja države i formiranja prve dinastije u Egiptu. • Prije ujedinjenja Egipat je bio podiljen na 40 malih država “noma” • Faraon koji se smatra polubožanstvom ima neograničenu vlast u Egiptu. • Kult faraona povjeren je kasti sveštenika. • Amonovi sveštenici u Egiptu sa sjedištem u Tebi bili su izuzetno uticajni i moćni.

6. Iz prahistorijskih grobni humki razvio se oblik grobnice nazvan –mastaba(arapski-klupa).To je pravougaona humka, kosa nadzemna građevina duga do 20 m i obložena opekom ili kamenjem. Podignuta je iznad grobne komore. Nadzemni dio grobnice ispunjen je komorama, hodnicima i nišama. Zidovi grobnice su od opeke koja je obložena drvetom.Dekorisani su reljefima. U mastabi se nalazi kapela za prinošenje žrtvenih darova i prostorija u kojoj se nalazila statua farona-serdab(arapska riječ-podrum).Serdab je ležao neposredno iza žrtvene odaje, ponekad iza slijepih vrata.Tijelo preminulog se nalazi duboko ispod mastabe u grobnoj komori do koje vodi okomiti hodnik iz nadzemnog dijela.Nakon sahrane taj hodnik se zatrpava i tijelo preminulog od tog trenutka pripada podzemlju. • Najznačajniju pojavu u kiparstvu tinitskog perioda predstavlja slobodna plastika. Radi se o skulpturama u prirodnoj veličini, stroge forme bez pokreta što će ostati kanon i u narednom periodu.

7. Oko 3000.g.pr.n.e. faraon Narmer(Menes) je ujedinio Gornji i Donji Egipat. • Narmerova paleta jedan je od najznačajnijih primjera egipatske skulpture iz tinitskog perioda. • Paleta za šminkanje faraona Narmera je sa više stanovišta jedan od najznačajnijih spomenika ranog doba. Prvi put je zabilježen historijski događaj jezikom likovne umjetrnosti. Ona prikazuje trijumf kralja, nosioca gornjoegipatske krune nad vladarem Donjeg Egipta. U prikazu figurativnih sadržaja koriste se dva pravila tipična za egipatsku umjetnost: pravilo naizmjeničnosti i hijerarhijske perspektive. • Pravilo naizmjeničnosti se odnosi na naizmjeničnu upotrebu en facea( prikaz sprijeda) i profila. • Drugo pravilo hijerarrhijske perspektive određuje veličinu figure prema njezinom socijalnom statusu

8. I prednja i zadnja strana Narmerove palete je ukrašena reljefom.Na prednjoj strani u tri horizontalne zone prikazani su Narmer sa tek osvojenom donjoegipatskom krunom koji vodi svečanu povorku prema deset vezanih i obezglavljenih leševa. Bos je jer stoji na svetoj zemlji. Sluga iza njega nosi njegove sandale. Ispod u drugoj horizontalnoj zoni su prikazane dvije životinje isprepletenih vratova čija tijela formiraju posudu u kojoj je stajala šminka. Fantastične životinje su u pratnji dva čuvara. Treća donja zona ponovo na simboličan način prikazuje trijumf faraona Narmera u liku bika koji ruši utvrđenje. • Na drugoj strani palete u centralnom dijelu prikazan je Narmer koji ubija neprijatelja. U najnižem odjeljku pod njegovim nogama su figure dva pobijeđena neprijatelja.Pored faraona je sluga koji nosi sandale i Horusu(zaštitnik Gornjeg Egipta) predstavljen u liku sokola koji stoji na biljci papirusa (simbol Donjeg Egipta)-simboličan prikaz trijumfa Gornjeg Egipta nad Donjim

9. Narmerova paleta,Hierakonpolis, 3100.g.pr.n.e.,sivi škriljavac, visina 64,širina 42 cm, Egipatski muzej Kairo

10. Narmerova paleta

11. Staro carstvo • Period velikih graditelja piramida • Iz mastabe se razvija specifičan oblik egipatskih grobnica-piramide . One su kao izraz postojanosti građene za vječnost od pravilno tesanog kamena a ne od opeke.Piramida simbolizuje apsolutnu vllast faraona izoliranog od svijeta i okrenutog ka nebu • Zapanjuju impozantnošću kao i količinom uloženog ljudskog rada i racionalnošću graditeljskih proračuna. • Svaka piramida sastoji se od podzemnog i nadzemnog dijela.Nadzemni dio se sastoji od niza prostorija(komora) i hodnika. Tijelo faraona nalazi se u podzemnom dijelu u grobnoj komori do koje vodi dugački hodnik koji se zakopava nakon sahrane.

12. Najstarija piramida je Đosrerova stepenasta piramida u Saqqaru iz 3. dinastije. • Visoka je 65 m i sastoji se od šest stepenika. Kompleks piramide okružen je zidom od bijelog vapnenca dužine 1500 m i visine 10 m. Kompleks se sastoji od ulaznog trijema, kapele, upravne prostorije dvorišta i same stepenaste piramide.Javljaju se donjoegipatski i gornjoegipatski arhitektonski elementi.Papirusovi stubovi su simbol Donjeg Egipta. Oni se javljaju u sjevernoj palati, dok južna palata lotosove stubove kao simbol Gornjeg Egipta. • Kancelar i graditelj Imhotep je projektovao kompleks Đoserove piramide.On je proglašen božanstvom i postao je zaštitnik arhitekata i pisara.

13. Medumska piramida faraona Snofrua iz četvrte dinastije je stepenaste forme. Visina piramide je 85 m.Konstruisana je u dvije faze i rekonstruisana je kao prava piramida. Pred kraj vladavine faraon Snofru je modernizirao građevinu tako da je ona dobila oblik prave piramide. • Iz četvrte dinastije je i Snofruova piramida sa prelomljenim stranicama piramida iz Dahshura( originalno je zamišljena da bude visoka 150 m) i crvena piramida faraona Snofrua • Razvoj piramida dostigao je vrhunac u čuvenoj trojci piramida kod Gize. • Savršene po simetriji, ove tri velike grobnice ubrajaju se u sedam svjetski čuda.

14. Najveća je Keopsova piramida sa osnovicom 230m i visinom 143 m. Sastoji se od dva miliona kamenih blokova težine 2,5 tone. Herodot je zabilježio da je gradnja piramide trajala 2 godine i da je na njenoj izgradnji učestvovalo 100.000 ljudi • Centralna piramida je piramida Keopsovog sina Kefrena sa djelomično sačuvanom oplatom na vrhu. Ona leži tačno na produžetku dijagonale osnovice Keopsove piramide.Najmanja je piramida Kefrenovog sina Mikerina.

15. Đoserova stepenasta piramida,3. dinastija, 2680.g.,pr.n.e.

16. Đoserova stepenasta piramida

17. Snofruova piramida u Dahšuru, 4. dinastija 2615 g. pr.n.e

18. Snofruova piramida u Medumu, 4. dinastija 2625.g.pr.n.e.

19. Kompleks piramida u Gizi, 4. dinastija,2585-2511.g.pr.n.e.

20. Kompleks piramida u Gizi

21. Presjek Keopsove piramide u Gizi

22. Skulptura • U zazidanoj kapeli kompleksa stepenaste piramide pronađena je statua faraona Đosera u sjedećem pložaju gotovo u prirodnoj veličini. Statua prikazuje arhaične crte ali i plemenitu izražajnost. Kao i piramide i egipatska monumentalna skulptura zapanjuje mirnoćom i dostojanstvom u prikazu likova faraona.U oblikovanju se koriste strogi kanoni i pravilo frontalnosti i simetričnosti. Faraoni se najčešće prikazuju u sjedećem položaju na prestolju ili stojećem stavu. • Faraon Đoser nosi ceremonijalnu bradu na glavi ima faraonsku maramu nemes. Uvijen je pripijeni ogrtač. U jednoj ruci drži vrpcu ponovnog rođenja-amulet a druga je na koljenu

23. Kraj medumske piramide faraona Snofrua u grobnici princa Rahotepa pronađena je grupna skultura koja prikazuje u prirodnoj veličini princa Rahotepa i princezu Nofret postavljene frontalno u sjedećem pložaju.Princ Rahotep je sin faraona Snofrua . Bio je veliki vojskovođa i vrhovni sveštenik u Heliopolisu.Skulpture visine 121 i 122 cm su rađene u vapnencu te naknadno bojene( ovo je jedan od rijetkih primjera sačuvane bojene skulpture u Egiptu).Bojom i formom je naglašena razlika između muškog i ženskog tijela. Tijelo princa Rahotepa je crvenožute boje,a princeze Nofret svijetložute.Posebna živost postignuta je inkrustracijom očiju od svijetlog kvarcita.Oko vrata princ ima lanac sa jednostavnim privjeskom, a Nofret široku ogrlicu u obliku zrakastog sunčevog vijenca. Na glavi ima tešku periku pričvršćenu diademom. Uska bijela haljina naglašava formu tijela.Na pozadini koja izgleda kao neka vrsrta naslona ispisane su imena i titule princa Rahotepa.

24. Jedana od najljepših faraonskih statua iz Starog carstva je statua Kefrena. Faraon je predstavljen u sjedećem stavu, na prestolju koje je ukrašeno likovima grabežljih mačaka. Na naslonu prestolja iza Kefrena je bog Horus u liku sokola.Faraon ima sva obilježja vladarske moći-ceremonijalnu bradu,faraonsku kecelju i maramu.U oblikovanju forme dolazi do izražaja kubističko rješenje skulpture.Figura je pronađena u predvorju Kefrenovog hrama u Gizi • Otkriveno je dvadeset i tri figure rađene u dioritu, škriljcu i alabasteru

25. U kompleksu piramida iz Gize pronađena su grupne skulpture Mikerina sa suprupom i među boginja. • Sve ove grupe imaju sličnu temu-boginje su obgrlile faraona sa obje strane. • Jedna od grupa prikazuje faraona Mikerina sa njegovom ženom Khamerernebti iz 2500. g.pr.n.e.Skulptura je rađena u sivom kamenu škriljavcu visine 142 cm • I faraon i supruga su prikazani u stojećem položaju sa jednom nogom u iskoraku. Iste su visine sa naglašenom razlikom u ljepoti muškog i ženskog tijela • Mikerinova trijada iz 2480 g. pr.n.e.- grupna skulptura koja prikazuje faraona Mikerina u središtu kompozicije između boginja Hator(Horova kuća-božica neba) koja na glavi nosi krunu u obliku kravljih rogova sa sunčevim diskom i boginje Mikere(lokalnog božanstva Diospolisa). Skulptura je rađena u zelenom škriljavcu visine 98 cm

26. Poprsje princa Ank-hafa, zeta kralja Keopsa ističe se kao naročit oblik statue koja je stajala uz zid jedne od kultnih odaja. • Umjetnik pokušava da se oslobodi kanonizirane idealizirane predstave faraona i stvori individualni lik. Upotrebom mekšeg materijala(gips sa vapnencom)umjetnik je uspio da obuhvati individualne karakteristike prinčevog lica i tijela • Velika sfinga iz Gize je monumentalna skulptura dužine 73,5 m i visine 20m. Sfinga je simbol kraljevske moći. Tajanstveni lik faraona Kefrena diže se iz lavljeg tijela

27. Pored figura u stojećem i sjedećem stavu krajem 4 dinastije javlja se treća poza-figure u pozi pisara koja sjedi na zemlji sa prekriženim nogama. • Zvanje pisara bilo je izuzetno cijenjeno u Egiptu-pisar je bio visoki dvorski sveštenik i “majstor tajnih i svetih slova” • Najpoznatija i najljepša statua je statua pisara iz Louvrea u Parizu. Posebnu živost skulpturi daju inkrustrirane oči.Uvjerljivo i oštro tretiranje oblika govri o dostojanstvu njegovog položaja • Statua pisara iz muzeja u Kairu rađena je u bojenom krečnjaku. Datira se u 2500.g.pr.n.e., visoka je 51 cm • Jedna od najpoznatijih nefaraonskih grobnica iz 5. dinstije je grobnica arhitektonskog nadzornika Tija. • Iz te grobnice je i Tijeva stataua od vapnenca visine 2m kao i bojeni reljefi koji prikazuju scene uz Tijevog života.

28. Jedan od reljefa prikazuje Tja koji posmatra lov na nilskog konja. U prvom čamcu su lovci duboko obuzeti i ispunjeni akcijom lova, a u drugom čamcu stoji nepomičan Ti kao da pripada nekom drugom svijetu. Ne učestvuje u lovu samo ga posmatra. Ove scene iz svakodnevnog života predstavljaju ciklus godišnjih doba • Iz 6. dinastije je karakteristična statua patuljka Seneba sa porodicom.Umjenik vješto skriva fizičke nedosttke Senebovog tijela postavljajući ga u pozu pisara na visoko postolje. Pored njega je žena koja ga nježno grli, a u donjem dijelu kompozicije su prikazana djeca. Ova pogrebna grupa je visoka 30cm • Pored faraonskih statua i figura istaknitih ličnosti visokih dodtojanstvenika, javljaju se i figure sluga koje su realističnije prikazane pri obavljanju svakodnevnih poslova.

29. Statua faraona Snofrua, 4. dinastija

30. Skulpture princa Rahotepa i princeze Nofret, Medum 4. dinastija 2610.g.pr.n.e. Bojeni vapnenac visina 122,121 cm, Egipatski muzej u Kairu

31. Velika sfinga iz Gize, 4. dinastija 2590.g. Pr.n.e. Krečnjak dužina 73,5 m visina 20 m

32. Grupna skulptura faraona Mikerina između boginja Hator i Mikere, 4. dinastija, Giza, 2520.g.pr.n.e., sivi škriljavac visina 96 cm, širina 61 cm, Egipatski muzej u Kairu

33. Statua faraona Mikerina sa kraljicom Khamerernebty, Giza 4. dinastija, 2520 g.pr.n.e. Sivi škriljavac visina 142 cm, Boston Museum of Fine Arts

34. Statua pisara, 5 ili 4 dinastija 2600-2350 g. pr.n.e. Bojeni krečnjak s inkrustracijom kristala visina 53,7 širina 44 dužina 35 cm, Pariz Louvre

35. Statua faraona Kefrena, 4. dinastija 2550.g.pr.n.e. Diorit visina 168 širina 57 cm, Egipatski muzej u Kairu

36. Porsje princa Ank-Hafa, Giza 4. dinastija 2500 g. pr.n.e.vapnenac s štukom(gipsom) visina 50, 6, Bostom Museum of Fine Arts

37. Grupna skulptura patuljka Seneba s porcicom, Giza 6. dinastija 2320-2250 g. pr.n.e. vapnenac, visina 33 cm , Egipatski muzej ,Kairo

38. Srednje carstvo • Nakon što se pred kraj Starog carstva zemlja raspala i nastupilo razdoblje političke nemoći i previranja nazvano prvo međudoba Egipat se po drugi put ujedinio. Faraon iz Tebe Mentuhotep potčinio je Donji Egipat i proglasio se kraljem Gornjeg i Donjeg Egipta. Na ovaj način ponovo se uspostavlja red i sigurnost. • Statua faraona Mentuhotepa nalazila se u njegovom posmrtnom hramu u Deir-el-Bahariju (Dolina kraljeva) faraon je prikazan u sjedećem stavu.Ogrnut je bijelim plaštom, tijelo mu je crno a ruke prekrižene na grudima.Na glavi ima crvenu donjoegipatsku krunu što je simbol ponovnog ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta.Kralj je pokopan u komleksu grobnica u sklopu kojih su se nalazili grobnice i sarkofazi njegovih haremskih dama.

39. Statua faraona Mentuhotepa II, Zapadna Teba, Deir e-Bahari, 11. dinastija 2020. g.pr.n.e., bojeni pješčar visina 138 cm širina 47 cm, Egipatski muzej, Kairo

40. Statua faraona Mentuhotepa

41. Drveni model čete nubijskih plaćenika, iz groba pokrajinskog kneza u Asjutu oko 2040. g. pr.n.e., visina 40 cm, Egipatski muzej u Kairu

42. Sesostris I na prestolju, Lišt, 12. dinastija 1930.g.pr.n.e. Vapnenac visina 2m, Egipatski muzej, Kairo

43. Sesostris III

44. Sesostris III, 12. dinastija oko 1850..pr.n.e., sivi granit, visina 29 cm, Egipatski muzej Kairo

45. Hram faraona Sesostrisa I u Karnaku-Bijela kapela, 12. dinastija 1925. krečnjak 6,54 x 6,45 m

46. Portret faraona Sesostrisa III

47. Sfinga Amenemheta II ,Tanis 12. dinastija 1900.g. pr.n.e. Crveni granit visina 204 cm, dužina 480 cm, Museu du Louvre Paris

48. Drveni model čete nubijskih plaćenika pronađen je u grobu pokrajinskog kneza u Asjutu datira se oko 2040 g. pr.n.e. Ćeta broji 40 naoružanih vojnika. • Drveni modeli iz srednjeg carstva su potomci glinenih figura sluga iz stare države. Rađeni su slobodnije i realističnije bez idealizacije.Mnogi drveni modeli pronađeni su kao grobni prilozi, a obrađuju teme iz zemljoranje. • Nosačica žrtevnih darova je drvena skulptura iz Mektireovog groba.Djevojka nosi narukvice, grivne i široku ogrlicu u obliku okovratnika.Njena usko pripijena halljina ukrašena je ornamentom. Jednom rukom pridržava četvrtestu korpu na glavi sa čupovima za vino , a u drugoj nosi patku za gospodarevu trpezu.Figura je visoka 123 cm. Datira se u 11. dinastiju 1900.g.pr.n.e. Nalazi se u Egipatskom muzeju u Kairu

49. Sjedeći kip faraona Sezostrisa I iz Lišta visine 2m podsječća na sjedeću figuru faraona Kefrena.Lijeva ruka pružena je prema žrtvenim darovima ,a u desnoj je amulet-vrpca ponovnog rođenja. Glava faraona Sezostrisa III iz Meduma ukazuje na težnju za realističnim prikazom faraona. Na kraljevom licu su vidljivi umor i tuga. Sfinga Amenehmeta III iz Tanisa bitno se razlikuje od velike sfinge iz Gize. Ukupna dužina sfinge je 2,25m, a visina 90 cm. Lavljom grivom uokvireno je ljudsko lice.Od faraonskih obilježja vidljivi su samo zmija ureus i faraonska brada.

50. Jedno od najznačajnijih arhitektonskih ostvarenja iz Srednjeg carstva je hram faraona Sezostrisa I u Karnaku iz 12 dinastije.Rampe vode u malu pravougaonu zgradu u kojoj se nalazila statua faraona Sezostrisa I na prijestolju. Ovaj peripteralni hram izgarđen je od vapnenca. Rekonstruisan je od blokova otkrivenih u temeljima pilona Amnonovaog hrama u Karnaku.To potvrđuje da je arhitektura srednjeg carstva nestala kao žrtva kasnijeg građenja. Pilastri hrama ukrašeni su reljefima koji prikazuju faraona Sezostrisa I među vrhovnim egipatskim božanstvima. • Prvi egipatski hramovi sasatoje se od predvorja i jednog svetilišta. Vrlo rano uz taj glavni dio dograđivane su i druge prostorije, tako da se hram sastoji od niza hipostilnih dvorana i dvorišta, te svetilišta kao posljednje prostorije u hramu. Hramu se prilazi alejom sfingi. Na ulazu u hram su dvije masivne kule piloni ispred koji su statue faraona i obelisci. • Stub je značajan arhitektonski element u Egiptu. Razlikuju se tri vrste stubova u odnosu na formu kapitela:papirusovi, lotosovi i kompozitni