1 / 18

SUSTAV OTPADNIH VODA

TEHNIČKI FAKULTET Sveučilišta u Rijeci. SUSTAV OTPADNIH VODA. Brodski sustavi, Dio 10. Sustav otpadnih voda. Otpadnom vodom smatra se voda koja se skuplja na palubama, u praonicama, sanitarnim i ostalim prostorima gdje postoje uvjeti za njeno skupljanje.

airell
Télécharger la présentation

SUSTAV OTPADNIH VODA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TEHNIČKI FAKULTET Sveučilišta u Rijeci SUSTAV OTPADNIH VODA Brodski sustavi, Dio 10.

  2. Sustav otpadnih voda • Otpadnom vodom smatra se voda koja se skuplja na palubama, u praonicama, sanitarnim i ostalim prostorima gdje postoje uvjeti za njeno skupljanje. • Otpadne vode iz zatvorenih prostorija mogu se skupljati i pod nagibom spuštati od palube do palube i zatim voditi na ispust izvan broda. • Odljevi iz skladišta ili platforma u strojarnici odvode se u najbliže kaljužne zdence, odakle se pumpaju kaljužnim pumpama. • Na palubi tankera na kojoj se ukrcava i iskrcava tekući teret, može se stvarati otpadna voda i u obliku emulzije ulja i vode. Ovakva se mješavina mora sakupljati u posebne zdence na samoj palubi i odatle je spuštati u slop tankove gdje se ulje odjeljuje od vode. • Otpadne vode iz umivaonika, kupaonica, praonica rublja, kuhinja i sl., čine posebnu vrstu otpadnih voda koje sadrže razne nečistoće i organske tvari. Ove otpadne vode nazivamo - SIVE OTPADNE VODE. • Sive otpadne vode mogu se sakupljati u poseban tank iz kojeg se mogu predati na kopno ili izvan teritorijalnih voda pojedinih zemalja ispuštati u more.

  3. Vode iz pisoara, zahodskih školjki, umivaonika i kada iz medicinskih prostorija te izljevi iz prostorija u kojima se nalaze životinje su posebna vrsta otpadnih voda i nazivaju se CRNE OTPADNE VODE. • Crne otpadne vode se nakon sakupljanja spuštaju slobodnim padom do uređaja za obradu fekalija, odakle se nakon obrade mogu pumpom izbaciti izvan broda. • Isto tako, crne otpadne vode mogu se sakupljati zajedno sa sivim otpadnim vodama u poseban tank iz kojega se mogu predati na kopno ili ispuštati u more izvan teritorijalnih voda. • Sustav otpadnih voda podliježe propisima klasifikacijskih zavoda i međunarodnim propisima o sprječavanju onečišćenja mora. • U praksi postoji više načina odvodnje, a dva koja prevladavaju na brodovima jesu: • klasična odvodnja - kad se nagibom cjevovoda osigurava tečenje otpadne vode prema sabirnom mjestu • odvodnja cjevovodom pod vakuumom – način odvodnje kod kojeg, ispred sabirnog mjesta, postoji generator vakuuma pa stvorena razlika tlaka izaziva strujanje sadržaja u cjevovodu prema mjestu sabiranja.

  4. Klasični način odvodnje • Ovaj je način odvodnje stariji i rašireniji. Sadržaj zahodske školjke ili drugog sanitarnog uređaja-potrošača teče slobodnim padom do centralnog sabirališta. • Voda je istovremeno i radni medij koji nosi gušći materijal kroz cjevovod. Takav način odvodnje je jednostavan, ali je za njegov ispravan rad potrebno poštivati određene uvjete. • Na horizontalnim pravcima, klasični cjevovod mora biti projektiran s umjerenim i konstantnim padom. Centralno sabiralište mora biti ispod najnižeg sanitarnog čvora. • Primjena klasičnog sustava odvodnje na brodu više je ograničena ponašanjem samoga broda. Na brodu koji plovi na visokom moru problem je održati potrebni nagib cjevovoda. • Zato na brodu treba projektirati što kraće horizontalne dijelove cjevovoda, a više vertikalnih linija kroz visinu nadgrađa. • Kod brodova s dugim nadgrađem i razvučenim potrošačima, ugradnja takvog cjevovoda moguća je samo uz uvjet da postoji više sabirnih mjesta duž broda.

  5. Klasični način odvodnje • Sanitarna oprema za klasične cjevovode je jednostavna, a promjeri klasičnih cjevovoda na trgovačkim brodovima su DN100 - DN150. • Za ispravno funkcioniranje, klasični cjevovod treba opskrbiti sustavom odzračnika koji su paralelni cjevovod. • Najveći nedostatak klasičnih cjevovoda u brodskim uvjetima je relativno velika količina vode koja se troši i bez koje sustav ne bi funkcionirao. • Čišćenje klasičnog cjevovoda nije zahtjevno. Jednostavno se mehaničkim sredstvima probiju čepovi i razmrve naslage na stjenkama cijevi, a potom isperu mlazom vode pod tlakom.

  6. Odvodnja cjevovodom pod vakuumom • Drugi način odvodnje je da je cijeli cjevovod pod vakuumom. • Generator vakuuma je kod sabirnog mjesta pa je strujanje kroz cjevovod izazvano razlikom tlakova na sanitarnom uređaju i kod generatora vakuuma. • Projektiranje vakuumskih cjevovoda je slobodnije od klasičnih načina odvodnje. • Potrošači mogu biti postavljeni iznad i ispod horizontalne linije cjevovoda na koji se spajaju, a mjesto prikupljanja ne mora biti najniža kota sustava. • Nazivni promjeri vakuumskih cjevovoda su DN50 - DN65. • Vakuumski sustav troši manje vode za ispiranje zahodskih školjki. Međutim, za rad vakuumskog sustava potrebna je dodatna oprema, generator vakuuma, upravljani ventili na potrošačima, a i horizontalne linije cjevovoda imaju posebnosti. • Zbog vakuuma koji vlada u cjevovodu izraženo je isparivanje vode uz izlučivanje krutina te stvaranja naslaga na stjenkama cjevovoda. Te naslage se čiste uz primjenu kemikalija.

  7. Odvodnja cjevovodom pod vakuumom • Vakuum se u ispusnom cjevovodu održava s pomoću posebnih pumpi ili ejektora. • Razina vakuuma (podtlaka) potrebnog da sustav radi zadovoljavajuće ovisi o traženim uvjetima rada. Pokazalo se da je podtlak od 0,5 do 0,6 bar dovoljan u širim uvjetima rada ovakvog sustava. • Ugrađeni presostat regulira rad pumpe za vakuum ili sisaljke za rad ejektora. • Budući da se kod ovog sustava fekalne i otpadne vode pokreću zrakom, potrebna količina vode za ispiranje je daleko manja od količine potrebne kod gravitacijskog sustava. • Vodaustvari služi za pranje zahodske školjke i za održavanje zdenca vode u školjci. • Sabirni tank kao i uređaj za pročišćavanje otpadnih sanitarnih voda su daleko manji, jer je količina nadolazeće fekalne vode manja.

  8. Usporedba klasičnog načina odvodnje i odvodnje • cjevovodom pod vakuumom • Klasičnim načinom odvodnje potrošit će se više vode. Ta razlika ide na teret smanjenja korisne nosivosti. • Razliku potrošene vode u klasičnom sustavu treba kupiti ili proizvesti evaporacijom morske vode • U klasičnom sustavu treba potrošiti više energije za pročišćavanje otpadne vode • Klasični cjevovod ima veću masu • Izrada vakuumskog cjevovoda je skuplja od klasičnog • Za rad vakuumskog cjevovoda troši se energija • Vakuumski cjevovod ima opremu koja se troši u radu i treba je održavati

  9. U cilju sprječavanja onečišćenja morske vode od sanitarnih otpadnih voda (posebno fekalnih), brodovi trebaju imati jedan od sljedećih uređaja : • uređaj za biološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda, koji može po potrebi imati sabirni tank, koji udovoljava radnim zahtjevima; • uređaj za usitnjavanje i dezinfekciju fekalnih otpadnih voda, sa sabirnim tankom za kasnije ispuštanje u more u određenim dopuštenim područjima; • sabirne tankove za kasnije pražnjenje sanitarnih otpadnih voda u kopnene ili ploveće uređaje za prihvat, ili ispuštanje u more u određenim odobrenim područjima. • Zapremnina sabirnog tanka treba biti u skladu s pravilima klasifikacijskih zavoda, uzevši u obzir vrst broda, broj ljudi na brodu, vrijeme korištenja tanka i druge čimbenike. • Sustav sanitarnih otpadnih voda treba biti tako izveden da ne postoji mogućnost nekontroliranog ispuštanja u more.

  10. Zapremnina sabirnog tanka može se odrediti prema sljedećem izrazu: V = f ∙ n ∙ q ∙ t [dm3] (1) gdje je: f - koeficijent uvjeta korištenja, a iznosi: = 1 za brodove neograničenog i ograničenog područja plovidbe, akoputovanje traje dulje od 8 sati; = 0,3 - 0,5 za putničke brodove, ako putovanje traje 2 do 4 sata; = 0,1 za putničke brodove ako putovanje traje do 2 sata; n - broj ljudi; q - količina otpadnih voda (u litrama) po jednom čovjeku na brodu, na dan; t - vrijeme boravka broda u luci i/ili u području gdje je ispuštanje zabranjeno, a iznosi: = 3 - 5 dana za tankere neograničenog područja plovidbe; = 3 - 10 dana za brodove neograničenog područja plovidbe; = 3 dana za ostale brodove; = 2 dana za brodove koji imaju uređaje za biološko pročišćavanje fekalnih voda.

  11. Pravila klasifikacijskih zavoda mogu odrediti strukturu, konstrukciju i način smještaja sabirnog tanka, kao i način signalizacije razine u tanku. • Pravila klasifikacijskih zavoda mogu odrediti hidraulički kapacitet uređaja zabiološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda, po izrazu (također, u skladu s istim pravilima, koja donosi Hrvatski registar brodova): Q = n ∙ q[lit/dan] (2) gdje su n i q kao u izrazu (1). • Ako uređaj za biološko pročišćavanje fekalnih voda, kao dezinfekcijsko sredstvokoristi klor, sadržaj slobodnog klora u vodi koja se ispušta u more ne smije biti veći od 5 mg/lit. • Približne količine akumuliranih sanitarnih otpadnih voda mogu se proračunati prema sljedećoj tablici (količine sanitarnih otpadnih voda u litrama/osoba/dan): • Ako je na brodu primjenjen vakuumski sustav, količina fekalija (crnih voda) padne na oko 5 lit/osoba/dan.

  12. Smještaj sustava otpadnih voda u brodu

  13. Sustav za zbrinjavanje otpadnih voda u brodu

  14. Uređaj za biokemijsko pročišćavanje otpadnih voda na brodu • Na sljedećoj slici prikazanje uređaj za za biokemijsko pročišćavanje fekalija. • Uređaj je samostalnajedinica u kojoj se fekalije neutraliziraju prije ispuštanja izvan broda. • Sastoji se od tanka podijeljenog na četiri prostora: • primarni prostor za sakupljanje fekalija; • prostor za prozračivanje; • prostor za odjeljivanje; • prostor za obradbu. • U primarnom se dijelu fekalije sakupljaju preko izljevnih cijevi, odakle se prelijevaju u slijedeći prostor za prozračivanje. • U prostoru za prozračivanje fekalije se rastvaraju s pomoću bakterija koje dolaze s fekalijama, u prisutnosti kisika.Prostor je opremljen sapnicom, koja je postavljena na način da uvodi atmosferski zrak u tekućinu. Tekućina se prebacuje s pomoću cirkulacijske sisaljke, koja ima usis na dnu prostora odjeljivanja ili čišćenja. • Ugljični dioksid kojeg ispuštaju fekalije prolazeći kroz taj prostor, zajedno s viškom zraka, ispušta se u atmosferu kroz odušak na pokrovu tanka.

  15. Prostor za čišćenje ili odjeljivanje služi da se fekalije umire i istalože. • Iz tog prostora, istaložena masa se vraća cirkulacijskom sisaljkom u prostor za prozračivanje. • Tekućina se prelijeva iz prostora za odjeljivanje u prostor za obradu i obrađuje se otopinom kalcijevog hipoklorita iz hipoklorinatora, te izbacuje pumpom izvan broda. Radom te pumpe upravlja se preko prekidača s plovkom za visoku i nisku razinu. • Kada prekidač za nisku razinu zaustavi rad pumpe, istodobno se otvara magnetski ventil preko kojeg se dovodi voda u kutiju hipoklorinatora iz koje otopina kalcijevog hipoklorita prelazi u prostor za obradu. • Nakon određenog vremena zatvara se magnetski ventil. Otopina koja prelazi u prostor za obradu dovoljna je za obraduukupne količine tekućine koja se nalazi u prostoru do visoke razine.

  16. Uređaj za biokemijsko pročišćavanje otpadnih voda na brodu

  17. Odljevne cijevi na palubi i unutar prostorija moraju imati ulijevne otvore s metalnom rešetkom, nazvane odlijevkama. One mogu biti obične ili sa sifonom, da se spriječi izlaz plinova ili neugodnog mirisa. 1 - Palubna odlijevka za čeličnu palubu 2 - Palubna odlijevka za čeličnu palubu obloženu drvom 3 - Palubna odlijevka u sanitarnim prostorima sa sifonom

  18. Odljevi otpadnih voda na boku broda trebaju imati nepovratnu klapnu, koju otvara odlazeća voda, a zatvara zapljuskivanje morske vode izvana. Nepovratna klapna na boku broda

More Related