Download
1 / 13
150 likes | 313 Vues
Šesto predavanje: Identitet, nacija, imaginacija i intervencija. Gayatri Chakravorty Spivak (Nacionalizam i imaginacija, Zagreb, 2011.) Problem identiteta Nacionalizam i imaginacija Problem ekvivalencije u komparativnom proučavanju književnosti i kulture,
E N D
Šesto predavanje: Identitet, nacija, imaginacija i intervencija GayatriChakravortySpivak (Nacionalizam i imaginacija, Zagreb, 2011.) Problem identiteta Nacionalizam i imaginacija Problem ekvivalencije u komparativnom proučavanju književnosti i kulture, Pitanje nacionalizma kao subalterni problem, Privatna i javna sfera, nacija kao ‘uzurpator’ javne sfere
2. Identitet i književnost • Interpretacijsko-hermenautički pristup • Identitet kao esencija i/ili konstrukcija (Jonathan Culler) • Problem javne i privatne sfere: • Europa: 20. stoljeće nacija u javnoj sferi, izgradnja imaginarnog koncepta i realne tvorbe (države). • Postkolonijalno okruženje nacija kao osnova oslobađanja • Posljedice: korupcija, staljinizam, strahovlada.
3. Nacija i koncept reproduktivne heteronormativnosti • Koncepcija nacije kao identiteta: reproduktivni koncept • Nacionalizam pregovara s onim najprivatnijim u subalternoj sferi kako bi kontrolirao javnu sferu. • Indija: usmena priča, kazivanje. • Koncept naracije kao sekvence i hetero-normativnosti kao ekvivalencije, ucijepljenosti u jezične koncepte i shemate identifikacije (vjerske, mitske, prijenosne iz diskursa u diskurs: mitskog u vjerski, vjerskog u politički)
4. Kreolnost • Kreolizacija na dvije razine: • odozgo kao nametanje koncepta (hegemonija) i kompromitiranje naših materinjih jezika (Kundera: Srednja Europa i mali jezici), • odozdo kao kompromitiranje vlastita identitetskog obrasca (radio: ovoga jutra, muški vokal). • Plima kreolizacije domorodačkih književnosti (SalmanRushdie: parohijalna književnost). • KREOLSKI JEZICI (KNJIŽEVNOSTI, KULTURE): Jezici i književnosti natrunjeni elementima europskog u svrhu sporazumijevanja (teza: imperijalizam je donio roman Indiji, Latinskoj Americi, Africi, Balkanu).
5. Ekvivalencija i kulturna memorija • Kulturna memorija: uvijek je vezana uz manipulaciju hegemonijskog diskursa. • Ekvivalencija: • Memorija kao ponavljanje obrasca, • Upisanost u jezik (i prije i poslije pojedinca) • Shematičnost, odnos prema drugom. • Ekvivalencija u odnosu na druge: pitanje komparatistike, komparativne književnosti.
6. Ekvivalencija i prevođenje • Istovjetnost, jednaka vrijednost. • ‘Gubitak’ jezika i kulturne vrijednosti (memorije) u prijevodu • Rushdie: ‘I ja sam čovjek prevođen. Nešto se u tom prijevodu gubi, a nešto se njime dobiva’. • Engleski kao globalni (imperijalni, postkolonijalni) jezik: • ‘Osvajanje engleskog’ zapravo je osveta kolonije (Rushdie) • Parohijalni jezik, onaj koji sprječava ekvivalenciju i pretvara je u zajednički projekt kulturne memorije.
7. Ekvivalencija i simulakrum • PRIJEVOD S KULTURE NA KULTURU nije samo jezični nego i etički fenomen. • Moderna komparatistika čita i komparativno-kulturalno (postkolonijalna) između nacija, identiteta i jezika. • Razlika: • Istovjetno predlošku, • Jednako vrijedno predlošku. • Ekvivalencija nikad neće biti uspostavljena: ostaje utvara ekvivalencije, privid, površni uvid u jezik, kulturu, diskurs – SIMULAKRUM.
8. Detranscedentalitacija nacije • SIMULAKRUM nije samo problem prevođenja s jezika na jezik nego i iz konteksta privatne u javnu sferu (unutar monojezične kulture). • Humanizam: sveden na tehničku znanost, povijest književnosti, pregled koncepata. • Osnažiti humanizam: zaustaviti trivijalizaciju humanistike. (Kraj humanistike: smrt kulture). • S nacionalizma skinuti veo transcendentalnog (esencijalnog) i javni nacionalizam vratiti iz sfere imaginarnog u prostor dekonstrukcije jezičnih igri (u tekstu i svijetu).
9. Humanističke znanosti i imaginacija • IMAGINACIJA: prostor savladavanje kojih omogućava etički stav, političku kompetenciju. • Spivak: • Jedan od mnogih zadataka humanističke znanosti jest održavati apstraktne i razumske građanske strukture države slobodnim od bremena kulturnog nacionalizma (kao instrumenta kontrole subalternih skupna ne – moći). (NPR: Skup HČSP u koordinaciji s mađarskim nacionalistima)
10. Imaginacija i istinitosne tvrdnje • Spivak: • Imaginacija uvježbavana u jezičnoj igri i igri jezika može raščlaniti ISTINITOSNE tvrdnje o nacionalnom identitetu. • Oslobađa se time kulturni nacionalizam koji prikrava djelovanje države – koji prikriva gubitak građanskih sloboda (Npr. suspendiranje građanskih sloboda u ime američke nacije, pitanje trostrukog prodavanja stanova u Hrvatskoj u ime poduzetnika nastalih iz ‘sto zaslužnih obitelji’, itd.
11. Komparativni studiji, komparativna književnost • Tradicionalna komparatistika: uočavanje sličnosti, listanje razlika. • Pitanje generičkih u genealoških utjecaja. • Proučavanje formalne razine: Indija, engleski kao latinski, kao ‘parohijski jezik’ (24 nova i preko 800 starosjedilačkih jezika). • Odnos preuzimanja obrazaca, utjecaja, zajedničke ‘duhovne klime’ i slijeda književno-stilskim formacijama – POSTKOLONIJALIZAM mijenja u odnos pokušaja uspostavljanja ekvivalencije.
12. Moralna i politička komponenta proučavanja • Književnost – imaginacija – određivanje ili istraživanje granica mogućeg. • Problemi javne i privatne sfere. • SUBALTERNI glasovi: uzdizanje privatne sfere na privid javnosti. • Etičko-politički kontekst uspostavljanja ekvivalencije u ‘prijevodu’ – bitna komponenta interpretacijskog procesa.
13. Poziv na okončavanje ugnjetavanja • Spivak: poziv političkom drugom da prizna ekvivalenciju i da se okonča ugnjetavanje. • Takva vrsta komparatistike pokušava izaći iz ograničenja prostora i vremena. • Ograničavanja kao ugnjetavanja: kolonijalno, rodno, nacionalno. • Geografija upisivanja tijela smrću. • Temelj je u ekvivalenciji koja je šira (a uskraćena u humanistici) na području kojim se bavimo.
