1 / 29

Klasifikacija algi

? Prvi zadatak cini opisivanje konkretnih al-gi, a potom njihovo svrstavanje u odrede-ne grupe. ? To je tzv. f l o r i s t i c k a s i s t e m a t i-k a. ? Drugi zadatak je formiranje vi

albert
Télécharger la présentation

Klasifikacija algi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Klasifikacija algi ? Uz svu sloenost i raznolikost algi, jasno je da bi nakupljanje znanja o njima, a bez ne-kog organizovanog sistema u koji bi se ta znanja unosila, veoma brzo proizvelo haos od mnotva neuredenih cinjenica. ? Stoga se i u algologiji javila potreba da se ukupna znanja o algama na neki nacin si-stematizuju. ? To se delimicno postiglo kroz dva osnovna procesa, zadatka, koji se medusobno pre- plicu, dopunjuju.

    3. ? Medutim, u obe prethodno pomenute siste- matike javaljaju se brojni problemi kako objektivnog, tako (veoma cesto) i subjekti-vnog karaktera. ? Stoga ne postoji jedinstven i opte prihva-cen sistem klasifikacije algi. ? Bez ulaenja u detalje, postoje neki, iroko prihvaceni principi. ? Jedan od njih je i podela ivog sveta na 5 carstava: Monera, Protista, Plantae, Fungi i Animalia. Sa odredenim modifikacijama od strane ra- zlicitih autora.

    4. ? Medutim, vec na ovom, najviem nivou klasifikacije algi, javljaju se odredeni problemi. ? Naime alge bi u mogle da se svrstaju u, cak, 3 carstva i to: ? Monera ? Protista ? Plantae

    5. Carstvo M o n e r a ? Od grckog moneres = pojedinacni, sam. Po-nekad kao sinonim: Prokaryotae. ? Obuhvataju sve organizme sa prokariotskom celijom. U tom smislu i modrozelene alge. ? Inace, modrozelene alge se od strane veli-kog broja istraivaca, pre svega bakterio-loga, svrstavaju u bakterije, a pod nazivom Cyanobacteria. ? Savremeni algolozi, u cilju pomirenja razli-citih shvatanja, predloili su za ovu grupu algi neutralan naziv Cyanoprokaryota.

    6. Carstvo P r o t i s t a ? Skraceno od Protoctista, a od gr. protos = veoma, prvi, pravi, te ktitos = ustanoviti. ? Obuhvata, pojednostaljeno, sve primitivne, jednocelijske organizme. U ovo carstvo bi trebalo uvrstiti i neke od vecih grupa jed-nostavnijih algi.

    7. Carstvo P l a n t a e ? Od latinskog: planta = biljka. ? Obuhvata fotosinteticke organizme sloe-ne grade (pre svega vaskularne biljke). ? U ovo carstvo bi se mogle uvrstiti neke od algi sloene grade.

    8. Nii nivoi klasifikaije ? Na niim nivoima klasifikacije od carstava, postoji veliki broj taksonomskih kategorija. ? Osnovne taksonomske kategorije su: Razdeo Klasa Red S i l a z n i n i z Familija Rod V r s t a

    9. Konkretan primer klasifikacije Razdeo: Chlorophyta Klasa: Charophyceae Red: Charales Familija: Characeae Rod: Chara Vrsta: Chara vulgaris Ag. ? Nastavci za pojedine kategorije (zelena bo-ja) uvek su isti bez obzira na algu. ? Rod i vrsta poseduju osobena imena koja se, po pravilu, izvode iz nekog njihovog bit-nog svojstva.

    10. Ovde koricena klasifikacija ? Nigde u svetu ne postoje dva ista sistema kla-sifikacije. Stoga, i klasifikacija koju dajemo ne postoji nigde u svetu. ? Za predmet OSNOVI ALGOLIGIJE I MIKOLIGIJE dat je pojednostavljen sistem od 8 razdela: Cyanophyta modrozelene alge *Glaucophyta glaukofita Rhodophyta crvene alge Hromophyta obojene alge Phaeophyta mrke alge Bacillariophyta silikatne alge Chlorophyta zelena alge Euglenophyta euglenoidne alge

    11. Problemi ? Vec pomenuto Cyanophyta - Cyanobacteria. ? Veliki broj algi razdela Hromophyta i sve Eu-glenophyta, zooloozi smatraju ivotinjama. ? Zato ? Sasvim pojednostavljeno - u nekog bezbojnog bicara (ivotinja) u davnoj prolo-sti se naselila neka jednostavna alga. ? U toku dugog perioda dolo je do znacajnih promena u novonastalom organizmu. ? Stoga je samo stvar licnog shvatanja da li ce se takav organizam smatrati algom, ili, pak, ivotinjom. Sa mnogo cinjenica za i protiv.

    12. OSNOVNA SVOJSTVA VIIH TAKSONOMSKIH GRUPA ? U ovom slucaju misli se samo na osnovna svojstva razdela (sem Glaucophyta) i nji-ma pripadajucih klasa. ? Nie taksonomske kategorije od klase ne-ce se obradivati.

    13. Razdeo Cyanopyhta ? Cyanophyta (gr. kyans = plav; phyton = biljka) su najstarija grupa fotoautotrofnih organizama na Zemlji koji su sposobni da vre fotosintezu u toku koje produkuju kiseonik. ? Iako stare ? 3,5 x 109 godina, nisu znacajnije evoluirale tako da i danas poseduju niz primiti-tivnih svojstava od kojih su najupecatljivija: ? prokariotski tip celije, ? relativno niska morfoloka diferencijacija talusa, ? prisustvo fikobilina, i ? odsustvo polnog procesa i pokretnih sta- dijuma u ciklusu razvica.

    14. ? Odsustvo polnog procesa smatra se jednim od osnovnih razloga, u celini posmatrano, niskog evolucionog nivoa ove grupe algi. ? Prema najnovijim istaivanjima, smatra se da hromatofori svih fotosintetickih oblika (ostale alge, kao i vaskularne biljke) vode poreklo od modrozelenih algi. Direktno ili indirektno. ?To ih cini filogenetski veoma znacajnim, kao i cinjenica da su od njih, direktno ili indire-ktno nastale ostale grupe algi, kao i deo po-sebne grupe organizama liajeva. ? Evolucioni potencijal modrozelenih algi je veoma veliki.

    15. Klasifikacija ? Modrozelene alge smo svrstali u svega dve klase: ? Chroococcophyceae ? Hormogoniophyceae.

    16. Klasa Chroococcophyceae ? Ime potice od gr. hroma = boja; lat. coccum = zrno; gr. phyton = biljka). ? Obuhvata jednocelijske i kolonijske alge. ? Kod vecine pripadnika klase, celije (jedinke) su sitne, obojene lopte to znaci da ne postoji po-larizovanost celija, tj., celije nisu diferencirane na osnovu i vrh. ? Jednocelijske alge sasvim retko nisu obavijene dobro razvijenim galertnim omotacem. ? Mnogo cece, su celije obavijene dobro razvije-nim galertnim omotacem i tada nakon deobe grade tzv. agregate celija. ? Pojava da su celije smetene unutar manje-vie dobro razvijenog galertnog omotaca, narocito je izraena kod kolonijskih algi.

    17. ? Kod manjeg broja pripadnika klase, celije (jedinke) vie ili manje jasno su diferencirane na prednji i zadnji kraj. ? Ova pojava predstavlja evolu- ciono naprednu osobinu. ? Polarizovanost je posebno izraena kod algi (najcece jednocelijskih) koje ive pricvr-cene za neku podlogu u vodi (tzv. sesilan nacin ivota). ? Razmnoavanje se uglavnom vri deobama celija i raskidanjem kolonija. Sasvim retko i egzosporama (kod veoma malog broja pri-padnika).

    18. Klasa Hormogoniophyceae ? Ime potice od gr. hormos = lanac; gonos = seme, potomak; phyton = biljka). ? Obuhvata najveci broj vrsta modrozel. algi. ? Poseduju trihalni tip organizacije. ? Trihomi mogu da budu: ? homo- ili heterocitni, ? negranati ili granati. ? Specificna pojava kod nekih algi je i pojava tzv. prividnog grananja.

    19. ?Trihomi su najcece poje- dinacni, obavijeni sarom. ? Sara moe da bude tanka, debela, slojevita, razlicito obojena itd. ? Rede se unutar mekolike sare nade jedan, mali broj, a ponekad i veliki broj tri- homa. ? Ako je broj trihom veoma veliki, nastaju krupne do veoma krupne kolonije vi- dljive golim okom. ? Razmnoavanje se uglavnom vri obrazo-vanjem hormogonija (naziv klase !).

    20. Razdeo Rhodophyta ? Rhodophyta (gr. rhodon = ruicast; phyton = bi-ljka) su verovatno jedna od najstarijih grupa eu-karitskih fotoautotrofnih organizama na Zemlji. ? Stare su oko 1,2-1,4 x 109 godina. ? U nizu svojstava znacajno su evoluirale (euka-riotska celija, relativno visok nivo morfoloke organizacije talusa, posedovanje polnog proce-sa itd.). ? Ipak, zadrale su i neka primitivna svojstva najupecatljivije je prisustvo fikobilina. ? Imajuci u vidu starost ovih algi, u dugom vre-menskom periodu dolo je do izumiranja dela primitivnijih pripadnika razdela.

    21. ? Stoga savremene crvene alge nemaju: ? Najprimitivnije oblike morfoloke organi- zacije nemaju pokretne oblike vegetati- vnih celija. ? Najprimitivnije oblike sporulativnog raz- mnoavanja nemaju pokretne spore. ? Najprimitivnije oblike polnog razmnoa- vanja nemaju pokretne gamete. ? Iako poseduju oogamiju, spermatozoidi su im nepokretni (spermacije). ? Takode, postoje velika ogranicenja u raspro-stranjenju ovih algi slatku vodu naseljava svega oko 200 od preko 4.000 poznatih vrsta. ? Evolucioni potencijal im je veoma mali.

    22. Klasifikacija ? Crvene alge smo svrstali u svega dve klase: ? Bangiophyceae ? Florideophyceae

    23. Klasa Bangiophyceae ? Ime klase potice od roda Bangia, a ovaj po botanicaru Bang-u; te od gr. phyton = biljka). ? Obuhvata primitivne alge: ? jednocelijske (malobrojne); ? kolonijske (veoma malobrojne); ? koncaste ili listolike (brojnije). ? Pored vegetativnog, uobicajeno je sporulati-vno razmnoavanje. Vri se monosporama. ? Monospore, najcece, mogu da se obrazuju u bilo kojoj celiji talusa.

    24. ? Polno razmnoavanje je netipicna oogamija spermacije nisu pokretne. ? Polno razmnoavanje nije utvrdeno kod ve-likog broja vrsta. ? Pri tom zigot klija u posebne spore karpo-spore, iz kojh izrasta nova biljka. Pri tom zi-got moe da klija: ? Direktno u karpospore i tada se obra- zuje svega nekoliko karpospora. ? U tzv. sporogene konace na kojima se razvijaju karpospore i tada je njihov broj neto veci.

    25. ? Klasa Bangiophyceae obuhvata relativno mali broj vrsta od kojih veliki broj naseljava slatku vodu. ? Slatkovodne alge najcece naseljavaju izu-zetno cistu, hladnu, dobro aerisanu vodu.

    26. Klasa Florideophyceae ? Ime klase potice od gr. floros = cvet; te phyton = biljka). ? Klasa obuhvata evoluciono naprednije crvene alge. ? Sve su viecelijske, a oblik i grada talusa su veoma raznoliki i mogu da budu: ? trihalni; ? heterotrihalni; ? prividno parenhimski, ? parenhimski. ? Najnaprednije poseduju kormoidan talus. ? Prema svojstvima unutranje grade, kod nekih crvenih algi razlikuju se jednosovinski i vieo- sovinski tip talusa.

    27. ? Pored izraenog vegetativnog razmnoava-nja, uobicajeno je i sporulativno razmnoa-vanje. Najcece se vri mono- ili tetraspo-rama. ? Polni proces (netipicna oogamija) poseduju svi pripadnici klase. ? enski polni organ je flaolik. Naziva se ka-rpogon. ? U proirenom delu karpogona nalazi se jed-na jajna celija. ? Muki polni organ naziva se anteridija. ? U anteridiji nastaje veci broj nepokretnih spermacija.

    28. ? Polni proces je uvek sloen (zigot nikada ne klija direktno u karpospore), ali sa razlicito izraenim nivoima slonosti: ? Obrazuje se veliki broj sporogenih kona- ca. Zigot klija u veliki broj karpospora. ? Brojni sporogeni konci se dodatno ishra- njuju na racun posebnih celija (tzv. hra- nljive celije). Zigot klija u veoma veliki broj karpospora. ? Oplodeno jedro naputa karpogon i pre- meta se u tzv. auksilijarne celije koje su bogate hranom i na ciji se racun jed- ro ishranjuje u toku svog klijanja. Zigot klija u izuzetno veliki broj karpospora.

    29. ? Broj pripadnika klase Florideophyceae je veliki. ? Svojom raznovrsnocu dominiraju pripadni-ci koji naseljavaju slanu vodu.

More Related