1 / 19

Snage, slabosti i mogući pravci daljeg razvoja skale UPIPAV-R

Snage, slabosti i mogući pravci daljeg razvoja skale UPIPAV-R. Nataša Hanak Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu. Za što i kako je nastao UPIPAV. Scena: istraživanje vezanosti u Srbiji 2000-2002

alexis-long
Télécharger la présentation

Snage, slabosti i mogući pravci daljeg razvoja skale UPIPAV-R

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Snage, slabosti i mogući pravci daljeg razvoja skale UPIPAV-R Nataša Hanak Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Beogradu

  2. Zašto i kako je nastao UPIPAV • Scena: istraživanje vezanosti u Srbiji 2000-2002 • Stefanović - Stanojević, T. (2000). Afektivno vezivanje – transgeneracijski prenos, Magistarski rad, Beograd: Filozofski fakultet • (Q sort, Waters & Deane, 1985) • Mladenović - Žuvela, B. (2002). Afektivna vezanost adolescenata u partnerskim odnosima. Magistarski rad. Beograd: Filozofski fakultet. • (ECR, Brennan, Clark, Shaver, 1998) • Stefanović-Stanojević, T. (2002). Bliske, partnerske veze u svetlu teorije afektivnog vezivanja. Doktorska disertacija. Beograd: Filozofski fakultet. • (ECR; AAI, Main, Kaplan & Casasidy, 1985) • Zadatak: pravljenje jednostavnog instrumenta za procenu vezanosti odraslih i adolescenata, zasnovanog na samoproceni koji • je inspirisan skalama procene transkripta AAI (Hesse, 1999; 2008) • procenjuje bazične dimenzije/fenomene vezanosti (Holmes, 2001) • prevazilazi ograničenja skala za procenu partnerske vezanosti (George, C. & West, M., 1999) • Probna verzija skale je imala 13 subskala, 151 stavku

  3. Razvoj UPIPAV • Prva faza: studenti psihologije II godine, izbor najdiskriminativnijih i najpouzdanijih stavki + izabrane stavke studenata napravljene prema indikatorima, nakon predavanja na temu vezanosti - 13 subskala, 219 stavki • Druga faza: studenti Defektološkog fakulteta (N = 200) i ispitanici iz opšte populacije (N = 449) – na osnovu rezultata FA i metrijskih karakteristika ajtema i subskala zadržano je 11 skala, sa 114 stavki • Treća faza: učenici III razreda srednjih škola (N = 555), validacija na osnovu strukture i povezanosti sa: • IPPA (Armsden & Greenberg, 1987) • RQ (Bartholomew & Horowitz, 1991) • RSQ (Bartholomew, 1990) • SCL-90-R (Derogatis, 1977) • SNQ (Social Network Questionnaire, Bartholomew, K.) • SK (Opačić, 1995) • NEO FFI (Costa & McCrae, 1992)

  4. Rezultat validacije UPIPAV • Rezultat: UPIPAV sa pet skala (skala Idealizacije roditelja je izbačena) • Korištenje spoljašnje baze sigurnosti • Strah od gubitka spoljašnje baze sigurnosti • Nerazrešena porodična traumatizacija • Negativan model selfa • Negativan model drugih • Pouzdanost Beta = 0,81 - 0,89 • Broj stavki po subskalama: 6-13 • Koeficijenti korelacije sa drugim skalama za procenu vezanosti: u rasponu od 0,20-0,40 • Hanak, N. (2004). Konstruisanjenovoginstrumentazaprocenuafektivnogvezivanjaadolescenataiodraslih – UPIPAV. Psihologija, 37:123-142.

  5. Revidirana verzija: UPIPAV-R • Ujednačavanje broja stavki po subskalama • Dodavanje dve subskale: • Slaba regulacija besa • Kapacitet za mentalizaciju • Razvoj: 528 ispitanika iz opšte populacije • 7 subskala sa 11 stavki • Pouzdanost: alfa = 0,77-0,88 • Provera: 365 trudnica

  6. Pregled istraživanja sa UPIPAV-R

  7. Problemi i dileme: skale • Nestabilnost unutrašnje konzistentnosti dve subskale: poboljšati ili izbaciti?

  8. Pouzdanost skala UPIPAV-R

  9. Problemi i dileme: skale • Varijabilitet i normalnost distribucije: očekivana odstupanja ili slabost?

  10. Skale UPIPAV-R, deskriptivna statistika (N = 2429)

  11. Problemi i dileme: skale • Šta su dimenzije vezanosti, a šta korelati vezanosti? • Moguća rešenja: • dvodimenzionalni modeli • Model selfa/model drugih • Anksioznost/izbegavanje • višedimenzionalni modeli • Svi instrumenti za procenu vezanosti na nivou reprezentacija • Korišćenje većeg broja skala procene i cut-off skorova

  12. Problemi i dileme: obrasci • Distribucija obrazaca vezanosti dobijena klaster analizom (metod k proseka): artefakt ili realnost?

  13. Obrasci vezanosti • Klaster analiza, metod k proseka (N = 2429)

  14. Raspodela obrazaca vezanosti

  15. Validacija UPIPAV-R Razlike između obrazaca vezanosti • Empatičnost (Vukosavljević-Gvozden i Hanak, 2007) • Sigurno i preokupirano vezane osobe imaju značajno više skorove na EQ nego bojažljive i odbacujuće • Emocionalna inteligencija (Altaras-Dimitrijević i sar., 2011) • Sigurno vezani su superiorniji u opažanju, izražavanju i regulaciji emocija; lakše ostvaruju kvalitetne odnose s drugima i žive ispunjenije živote nego osobe sa nesigurnom, naročito bojažljivom vezanošću • Sklonost disocijativnom reagovanju (Grubač, 2010) • Bojažljivi imaju najviši, a sigurni najniži skor na Delta-10 • Prenatalna vezanost, anksioznosti, očekivanja, reprezentacije (Hanak, 2010; 2011) • Sigurno vezane trudnice su emotivno više vezane za fetus, imaju pozitivnije reprezentacije selfa, partnera, deteta i svoje majke, manje su anksiozne u vezi buduće uloge majke i imaju prosečno izražena potencijalno disfunkcionalna očekivanja. • Bojažjivo vezane trudnice imaju najnepovoljniji sklop ispitivanih procesa u tranziciji ka materinstvu. • Preokupirane se razlikuju od odbacujućih po izrazito visokim očekivanjima od uloge deteta u ličnom i porodičnom životu.

  16. Validacija UPIPAV-R • Kognitivni procesi (Jolić-Marjanović i sar., u pripremi; Vukčević, 2009; 2010) • sigurno i odbacujuće vezani delotvornije koriste svoje kognitivne sposobnosti (viši skorovi na PM, VA i TOI) • sigurno i odbacujuće vezani adolescenti ostvaruju bolje rezultate na Bondovom testu logičkih operacija (BLOT) i brže razvijaju formalne operacije nego bojažljivo i preokupirano vezani adolescenti • Nerazrešena porodična traumatizacija ima značajni negativni indirektni efekat na razvijenost mišljenja, tako što umanjuje pozitivno delovanje kulturno-pedagoškog nivoa porodice na razvoj mišljenja • Negativni model selfa ostvaruje indirektno negativno delovanje na mišljenje tako što povećava negativno delovanje nerazrešene porodične traumatizacije i umanjuje pozitivno delovanje kulturno-pedagoškog nivoa porodice na razvijenost logičkog mišljenja • Slaba regulacija besa povećava negativno delovanje nerazrešene porodične traumatizacije na razvijenost mišljenja adolescenata, dok Kapacitet za mentalizaciju deluje na veću povezanost kulturno-pedagoškog nivoaporodice sa mišljenjem

  17. Validacija UPIPAV-RDiskriminativna validnost • Pacijenti sa shizofrenijom (Milošević, 2010) • Veća učestalnost nesigurnih obrazaca, naročito bojažljivog, kod pacijenata (35% vs. 18%) • Razlike između pacijenata i kontrolne grupe najizraženije na Anksioznosti (ECR-R) i Negativnom radnom modelu selfa, Negativnom radnom modelu drugih, Strahu od gubitka baze sigurnosti i Nerazrešenoj porodičnoj traumatizaciji (UPIPV-R) • Heroinski zavisnici (Grubač, Dimitrijević, Hanak, 2011) • 49% zavisnika je klasifikovano kao bojažljivo, dok je 43.3% kontrolne grupe klasifikovano kao sigurno • Studenti psihologije i nepomagači (Dimitrijević, Hanak, Milojević, 2011) • Veća učestalost sigurnog obrasca kod pomagača (44% vs. 19%) • Razlike između pomagača i nepomagača najizraženije na Kapacitetu za mentalizaciju i negativnom modelu drugih (UPIPAV-R) i empatičnosti (EQ)

  18. Dalji razvoj i unapređenje primene skale • Zadržati svih sedam skala • Klaster analiza daje najinterpretabilnije rezultate sa sedam skala • Model selfa i drugih (anksioznost i izbegavanje) su pozitivno povezani; nalazi ne potvrđuju model ortogonalnih dimenzija u mnogim zemljama, uključujući i Srbiju (Schmitt et al, 2004) • “In South America, Western Europe, Eastern Europe, the Middle East, Africa, and EastAsia... the three forms of insecureattachment coalesced slightly and formed a cluster of insecure attachment that contrastedwith the secure scale... According to this test, the twodimension, four-category model of attachment postulated by Bartholomew and Horowitz(1991) lacked cultural universality “(str. 388-389) • Izraditi normativne profile ili definisati cut-off skorove kako bi se olakšala kategorizacija ispitanika

  19. Hvala na pažnji!

More Related