1 / 22

prof. dr. Zlata Đurđević

Zaštita ljudskih prava u Europi Poslijediplomski studij iz Europskog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pravo Zajednice i kazneno pravo Utjecaji prava Zajednice na nacionalne kaznenopravne sustave - uloga Europskog suda pravde. prof. dr. Zlata Đurđević.

analu
Télécharger la présentation

prof. dr. Zlata Đurđević

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Zaštita ljudskih prava u Europi Poslijediplomski studij iz Europskog prava Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Pravo Zajednice i kazneno pravoUtjecaji prava Zajednice na nacionalne kaznenopravne sustave- uloga Europskog suda pravde prof. dr. Zlata Đurđević

  2. Europska Zajednica i kazneno pravo EZ nema kaznenopravne nadležnosti Kazneno pravo je smješteno u III. stup Europske unije Suradnja policije i pravosuđa u kaznenim stvarima Temelji se, u pravilu, na pravilima međunarodne suradnje Je li isključen utjecaj prava Zajednice na kazneno pravo? - evolucija - svrha EZ Ima li europski supranacionalni pravni poredak učinke na kaznenopravne odredbe?

  3. Mehanizmi utjecaja prava EZ na nacionalne kaznenopravne sustave 1. Opća obveza država članica da pružaju kaznenopravnu zaštitu dobrima Zajednice (načelo asimilacije) 2. Ovlast Europske zajednice da donosi direktive s kaznenopravnim naputcima 3. Prednost primjene prava Zajednice pred nacionalnim kaznenim pravom 4. Tumačenje nacionalnog kaznenog prava sukladno pravu Zajednice 5. Blanketno upućivanje kaznenopravnih propisa na uredbe Zajednice

  4. Područja i način utjecaja Utjecaj na: - materijalno kazneno pravo - procesno kazneno pravo - učinkovitost kaznenog progona Pozitivni utjecaj Negativni utjecaj

  5. Opća obveza država članica da pružaju kaznenopravnu zaštitu dobrima Zajednice (načelo asimilacije) Ugovor o Europskoj zajednici u članku 10. proklamira načelo lojalnosti ili odanosti država članica Zajednici: “države članice će poduzeti sve odgovarajuće mjere, opće ili posebne, da bi osigurale ispunjenje obveza koje proizlaze iz tog Ugovora ili su posljedica aktivnosti koju poduzimaju ustanove Zajednice”.

  6. Komisija v. Grčka iz 1989. “dok izbor kazne ostaje u njihovoj diskreciji, one moraju osigurati … da se kršenja prava Zajednice kažnjavaju pod uvjetima, procesnim i materijalnim, koji su jednaki onima koji se primjenjuju na kršenje nacionalnog prava slične prirode i važnosti i koji, u svakom slučaju, čine kaznu učinkovitom, razmjernom i odvraćajućom. Štoviše, nacionalne vlasti moraju postupati u odnosu na kršenje prava Zajednice sa istom marljivošću sa kojom postupaju u primjeni odgovarajućih nacionalnih zakona.” Načelo asimilacije - asimilacija europskih pravnih dobara u nacionalne kaznenopravne sustave

  7. Ovlast Europske zajednice da donosi direktive s kaznenopravnim naputcima • ovlasti izdavati direktive s kaznenopravnim naputcima d.č. da inkriminiraju i sankcioniraju ponašanja koja je krše • direktive izričito ne zahtijevaju propisivanje kaznene sankcije već prepuštaju d.č. da izaberu vrstu sankcije koristeći termin primjerena mjera. • Načelo asimilacije i zahtjev za učinkovitim, razmjernim i zastrašujućim sankcijama ograničava diskreciju d.č.

  8. Uvjeti za neposredan učinak direktiva • bezuvjetno • dovoljno jasno i precizno • nije ili nepravilno implementirano • vertikalni učinak

  9. Može li direktiva imati učinak u području kaznenog prava? Ratti iz 1979. “… istekom razdoblja određenog za provedbu direktive država članica ne može primijeniti svoje unutarnje pravo – čak i kada predviđa kaznene sankcije – koje nije usklađeno s direktivom, prema osobi koja se ponašala sukladno zahtjevima smjernice”

  10. Ima li direktiva s kaznenopravnim naputkom neposredan učinak u kaznenopravnim poredcima država članica? Pretore di Salo iz 1987.  Direktiva(…) ne može samostalno i neovisno od unutarnjeg prava države članice za njezinu implementaciju, uspostaviti ili pooštriti kaznenopravnu odgovornost osoba koje krše odredbe te direktive.” Kolpinghuis Nijmegen iz 1987. Nacionalno tijelo ne može se pozvati protiv pojedinca na odredbu direktive čija se nužna implementacija još nije dogodila u nacionalnom pravu. Arcaro iz 1996. “U slučaju izostanka potpune provedbe direktive od strane države članice u danom roku (…) javno tijelo vlasti te države ne može se (na nju) pozvati protiv pojedinca.”

  11. Prednost primjene prava Zajednice pred nacionalnim kaznenim pravom Prednost vrijedi i u području kaznenomaterijalnog i kaznenoprocesnog prava država članica. Pravo Zajednice dužna su primjenjivati sva nadležna državna tijela d.č.: Zakonodavac – donošenje propisa Sudovi i državni odvjetnici - obveza otklanjanja primjene pravu Zajednice suprotnih nacionalnih kaznenopravnih odredbi

  12. Ograničenja kaznenom pravu Četiri temeljne slobode (kretanja i boravka osoba, prometa robe, usluga i kapitala) - zabrana diskriminacije Opća pravna načela Načela kojima se posebice bavio Europski sud: - načelo određenosti kaznenih djela i kazne - načelo razmjernosti - zabrana diskriminacije - zabrana retroaktivne primjene kaznenog prava - načelo ne bis in idem

  13. Henn i Darby iz 1979. i Conegate iz 1986. činjenica da je proizvodnja odnosno trgovina takvim predmetima propisana kao k.d. ne može smatrati dovoljno ozbiljnom da bi opravdala ograničenja slobode kretanja robe ako d.č. nije zaprijetila proizvodnju ili trgovinu istovrsne robe na vlastitom teritoriju, kaznenim mjerama ili drugim ozbiljnim i učinkovitim mjerama.

  14. Skanavi iz 1996. Razlog zabrani inkriminiranja i kaznenog sankcioniranja ovakvog ponašanja bio je nerazmjernost zaprijećenih kaznenih sankcija koje bi predstavljale zapreku slobodnom kretanju osoba kao i nerazmjernost negativnih društvenih i pravnih posljedica kaznenih osuda

  15. Protjerivanje • Direktiva 64/221: pretpostavke za izricanje sankcije protjerivanja • javna politika, javna sigurnost i javno zdravlje • osobno ponašanje pojedinca • Regina v. Bouchereau • prijetnja za javnu sigurnost u vrijeme izvršenja mjere • Regina v. Pieck • razmjernost • Calfa • obvezna s.m. protjerivanja za počinitelje k.d.? Odluke u svjetlu načela slobodnog kretanja osoba

  16. Cowan iz 1989. “Iako načelno kazneno zakonodavstvo i pravila kaznenog postupka (…) potpadaju pod odgovornost d.č., Sud je konstantno držao da pravo Zajednice postavlja granice njihovim ovlastima. Takve zakonodavne odredbe ne mogu diskriminirati osobe kojima pravo Zajednice daje pravo na jednaki tretman ili ograničiti temeljna prava zajamčena pravom Zajednice.”

  17. Tumačenje nacionalnog kaznenog prava sukladno pravu Zajednice • predmeti Colson i Hartz iz 1984. • obveza eurokonformnog tumačenja • načelo posrednog ili neizravnog učinka • Kada? • neusklađeno nacionalno pravo • Obveza eurokonformnog tumačenja nacionalnog prava vrijedi i u području kaznenog materijalnog i procesnog prava

  18. Kolpinghuis Nijmegen iz 1987. “Primjenjujući nacionalne zakone sud d.č. dužan ih je tumačiti u svjetlu izričaja i svrhe direktive (…), ali direktiva ne može samostalno i neovisno od njezinih provedbenih propisa imati učinak uspostavljanja ili pooštravanja kaznene odgovornosti osoba koje svojim ponašanjem krše odredbe te direktive.”

  19. Arcaro iz 1996. “Obveza nacionalnog suda da se pozove na sadržaj direktive kada tumači relevantna pravila vlastitog nacionalnog prava dostiže granicu kada takvo tumačenje vodi do nametanja pojedincu obveze predviđene direktivom koja nije bila prenesena, a osobito ako ona, temeljem direktive a u nedostatku njezinog provedbenog prava, ima učinak uspostavljanja ili pooštravanja odgovornosti u kaznenom pravu osoba koje svojim ponašanjem krše odredbe direktive.”

  20. Criminal proceedings agains X iz 1996. “Posebno u slučaju koji se tiče utvrđivanja opsega kaznenopravne odgovornosti temeljem zakonodavstva posebno donesenog radi provedbe direktive, načelo da se odredba kaznenog prava ne može ekstenzivno primijeniti na štetu okrivljenika, koje proizlazi iz načela zakonske određenosti kaznenog djela i kazne i općenito iz načela pravne sigurnosti, zabranjuje kazneni progon ponašanja čija skrivljenost nije jasno definirana zakonom.

  21. Cantoni v. France iz 1996 “Činjenica da se članak L. 511 Zakona o javnom zdravlju temelji od riječi do riječi na Direktivi Vijeća 65/65 ne isključuje je iz polja primjene članka 7. Konvencije.”

  22. Blanketno upućivanje kaznenopravnih propisa na uredbe Zajednice • blanketne dispozicije kaznenih djela • podjela nadležnosti EZ i države • uredbe • kazneno i prekršajno pravo • blanketne zakonodavne tehnike • izričite ili otvorene • skrivene ili implicitne • teškoće • načelo zakonske određenosti kaznenog djela • načelo podjele zakonodavne i izvršne vlasti • sudska praksa – praćenje brzih izmjena propisa Zajednice

More Related