1 / 23

Svijest u općoj anesteziji

Svijest u općoj anesteziji. Prva (javna) upotreba opće anestezije: Robert Hinckley, Massachusetts General Hospital, 1846. Opća anestezija. Cilj : analgezija, arefleksija, relaksacija (skeletnih) mišića

annis
Télécharger la présentation

Svijest u općoj anesteziji

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Svijest u općoj anesteziji Prva (javna) upotreba opće anestezije: Robert Hinckley, Massachusetts General Hospital, 1846.

  2. Opća anestezija • Cilj: analgezija, arefleksija, relaksacija (skeletnih) mišića • Vrste: inhalacijska (eter, kloroform, dušikov oksidul, halotan i dr.); intravenska (pentotal, ketamin i dr.); neuroleptanalgezija (neuroleptici + analgetici, kod oštećenja jetre i/ili bubrega: analgezija pri očuvanoj svijesti) • Mehanizam djelovanja (teorije): • Najšire prihvaćena: podizanje praga električne podražljivosti neurona (otežan ulazak iona natrija u stanicu) i posljedična blokada (prvenstveno) ARAS-a i talamusa • S. Hameroff: plinski anestetici izazivaju strukturalne promjene u proteinima neurona, a gubitak svijesti posljedica je gubitka mobilnosti elektrona u mikrotubulima • H. Flohr: opći anestetici remete sustav NMDA-receptora koji definira skupine neurona zadužene za mentalne reprezentacije kao moždanu osnovu svijesti

  3. Opća anestezija: stadiji • Analgezija: svijest je očuvana, kao i osjet dodira • Ekscitacija / delirij: gubitak svijesti, nepravilno disanje, porast napetosti mišića, širenje zjenica, povraćanje • Kirurška anestezija: disanje je pravilno i sporo, napetost mišića je popustila, refleksi su ugašeni • Medularna paraliza (samo uz predoziranje anestetika): zaustavljanje disanja

  4. Opća anestezija: kognitivne karakteristike • Gubitak svijesti • Amnezija (ili barem nemogućnost svjesnog prizivanja sjećanja na ono što se događalo tijekom anestezije: zahvaćena je samo eksplicitna memorija) • Moguće je zadržavanje nepotpune svijesti, koja dozvoljava operiranome da izvršava naloge operatera, ali kasnije rezultira amnezijom za period operacije

  5. Opći anestetici: dušikov oksidul (N20) “Veseli plin”; “plin-smijavac” Slab (koristi se u kombinaciji s halotanom), ali i najmanje toksičan Karikatura iz XIX. st.: “Život postaje lakši: recept za čangrizave žene”.

  6. Opći anestetici: ketamin • Primjenjuje se intravenski ili intramuskularno • Izaziva “disocijativnu anesteziju”, karakteriziranu osjećajem odvojenosti od okoline (ponekad “ekstremiteti odvojeni od tijela”)

  7. Registriranje zvuka pri promijenjenoj svijesti • Opća anestezija: pacijent “čuje” ono što se govori u operacijskoj dvorani, čak može krivo interpretirati ono što je čuo (cf. Cheek & Rossi, 1988) • Stanje vegetiranja: pri “slušanju” se aktiviraju primarna slušna područja kore, ali ne i više areje (Laureys et al., 2000) • Gluhoća uslijed bilateralnog temporalnog oštećenja: osoba može uvježbati ispravno okretanje prema izvoru zvuka, ali ostaje agnozična za sadržaj poruke (“gluho slušanje”, po analogiji sa “slijepim vidom”; Mozaz Garde & Cowey, 2000) • Spavanje: u REM-fazi se zbiva složena obrada zvučnog signala koja se može dokazati snimanjem evociranih potencijala (Atienza & Cantero, 2001); mozak tijekom spavanja otkriva smislene zvuke u okružju (zazivanje našeg imena će nas probuditi, ali ne i tuđeg; cf. Ornstein, 1986, p. 162)

  8. Svijest i pažnja • Usmjeravanje pažnje • Voljna i automatska kontrola ponašanja • “Stanje” pažnje

  9. Pažnja: usmjeravanje (orienting) • Otvoreno usmjeravanje pažnje (overt orienting): okretanje tijela, glave, očiju prema podražaju • Prikriveno usmjeravanje pažnje (covert orienting): pažnja se usmjerava prema podražaju bez vanjskih znakova; prikriveno usmjeravanje pažnje može biti egzogeno (automatski odgovor na osjetni podražaj) ili endogeno (voljno) • Prikrivena pažnja (covert attention), tj. očekivanje podražaja, modificira obradu osjetne informacije pojačavajući signal u ERP (event-related potentials)

  10. Usmjeravanje pažnje: anatomija • Parijetalna oštećenja: smetnje otklanjanja pažnje (disengage deficit) • Talamička oštećenja: smetnje uključivanja pažnje (engage deficit) • Oštećenja međumozga (mesencephalon): smetnje pomicanja pažnje prema izvoru (move deficit)

  11. Usmjeravanje pažnje: anatomija • Otvoreno usmjeravanje: colliculus superior, frontal eye field (FEF) • Prikriveno usmjeravanje – egzogeno: kora parijetalnog režnja • Prikriveno usmjeravanje – endogeno: kora čeonog režnja (PFC)

  12. Usmjeravanje pažnje: kompeticija podražaja Objekti u vidnom polju “natječu se” za pristup receptivnom polju (RF) određenog neurona: pažnja određuje koji će objekt “pobijediti”, osobito u slučaju neurona s velikim RF (više vidne areje). “Pobijediti” znači suziti dimenzije RF dotičnog neurona na dimenzije promatranog objekta. Prisustvo u vidnom polju i onih objekata na koje nismo usmjerili pažnju rezultat je istodobne aktivnosti neurona koji ne stoje pod utjecajem pažnje.

  13. Predsvijest • Mnoge informacije su dostupne svijesti kada to zaželimo, ali su inače izvan njena dosega (sadržaji pohranjeni u dugoročnom pamćenju koje u tom trenutku ne koristimo) • Primjeri: izgled sobe u kojoj spavamo, osjet odjeće koju nosimo i sl. • Teškoće prizivanja sjećanja u svijest: fenomen “na vrhu jezika” (možemo znati kojim slovom započinje tražena riječ, ili koje slovo sadrži, ili mnoge druge odlike tog pojma)

  14. Pažnja: voljna i automatska kontrola ponašanja Norman i Shallice (1986) su predložili hipotezu o dvjema razinama kontrole ciljeva / akcija / ponašanja: • Contention Scheduling (rutinska selekcija obrazaca koji se međusobno “natječu”) koji djeluje lokalnom inhibicijom shema akcije i • Supervisory Attentional System (SAS), koji se uključuje samo u novim situacijama, uz pojačanu kompeticiju među pojedinim shemama, u slučajevima opasnosti i sl.

  15. Pažnja: voljna i automatska kontrola ponašanja Struktura koja je najbolji “kandidat” za sjedište SAS-a: gyrus cinguli anterior (anterior cingulate). Berns et al. (1997) pronašli su da se ventralni striatum aktivira uz prisutnost nove informacije, i to bez prisustva svijesti. • Test koji odlično otkriva defekte inhibicije obrazaca akcije u kompeticiji: • STROOP TEST • Segmenti testa: • kongruentni (CRVENO piše crvenom bojom), • inkongruentni (CRVENO piše plavom bojom) i • neutralni (ne pišu nazivi boja).

  16. Voljna i automatska kontrola ponašanja Vježbom i složene i nove radnje mogu postati djelomično ili potpuno automatizirane.

  17. Nevoljne kretnje (automatizmi) kao posljedica moždanih oštećenja, psihoza i neuroza Hemibalizam, koreja, atetoza, “utilizacijsko” ponašanje, koprolalija, tikovi... Sindrom Gillesa de la Tourettea

  18. Automatsko (umjetničko) stvaranje

  19. “Stanje pažnje” (attentional state) • Noradrenalin (norepinephrin; NE) kao neuromodulator • Izvor: locus coeruleus (moždano deblo) • Pojačana aktivnost u budnosti i pažnji, smanjena pri umoru i pospanosti • Učinak: utječe na aktivnost neurona čineći ih osjetljivijima i/ili selektivnijima na podražaje

  20. Poremećaji pažnje: ADHD • Attention deficit hyperactivity disorder • nepažnja (zaboravljanje, neobraćanje pažnje na detalje, često i lako odvlačenje pažnje) • hiperaktivnost (govorenje bez prestanka, ustajanje unatoč zabrani i nemogućnost mirnog sjedenja) • nemogućnost kontrole impulsa (neprikladni komentari, vikanje, guranje, udaranje) • Najčešći poremećaj ponašanja u djece (5% dječaka i 2% djevojčica školske dobi u SAD-u) • Najčešće rabljeni lijek: Ritalin (metilfenidat) = stimulans (povećava razinu dopamina)

  21. Sanjarenje (daydreaming) • Definicija: spontano prizivanje ili zamišljanje osobnih ili tuđih iskustava u prošlosti ili budućnosti • Podložan je svatko • Pod utjecajem automatiziranih, dosadnih i monotonih zbivanja u okružju • U trenucima sanjarenja, učinkovitost osobe je smanjena • Misli su slobodnije, slabije cenzurirane • Vrste: samoosuđivanje (“Što sam trebao učiniti?”), (racionalno) planiranje, (autistični) prodor sadržaja snova u javu, (neurotske) fantazije (“kako ću dobiti Nobelovu nagradu”) • Pozitivni aspekti: priprema i ponavljanje planova, učenje na greškama i uspjesima, potpora kreativnosti, regulacija emocija, motivacija • Vizualizacija u sanjarenju: analogija s biofeedbackom i yogom

  22. Subliminalna percepcija • Registriranje podražaja koje ne dopire do razine svijesti (sub + limen, liminis = ispod praga), ali utječe na mišljenje, osjećanje i/ili djelovanje

  23. Subliminalna percepcija: primjeri • Prema nekim izvorima, ministar propagande Trećeg Reicha, Goebbels, zalagao se za ubacivanje kratkotrajnih (subliminalnih) poruka poput “Židove treba eliminirati” među sekvence filmova, što je navodno u gledatelja polučivalo planirani učinak (nije potvrđeno) • James Vicary, tržišni istraživač, ustvrdio je 1957. da je 3 ms prezentacije natpisa “Jedi kokice” i “Pij Coca-colu” svakih 5 sekundi, tijekom gledanja filma u jednom kinu u New Jerseyju, za 6 tjedana posljedovalo porastom prodaje kokica za skoro 60% i Coca cole za 18% (nije dokazano) • Wilson Bryan Key tvrdio je 1970-ih da je riječ “sex” sakrivena u crtežima na ambalaži nekih proizvoda poput krekera Ritz ili kocki leda na reklamama za Gilbeyjev džin, što navodno izaziva nesvjesnu sklonost kupaca tom proizvodu (nije dokazano) • Postoji čitav niz audio-vrpca koje se nude uz obećanje da će, izazivajući subliminalno percipiranu psihoterapiju (“subliminal speech”), navesti slušatelja da se ostavi pušenja, da smršavi, poboljša seksualnu potenciju i sl. (nije dokazano) • Posebni oblici subliminalne percepcije: “slijepi vid”, slušanje u općoj anesteziji • Natpis “Mamica i ja smo jedno” prezentiran je subliminalno, a ispitanici su počeli pokazivati bolji uspjeh u nizu zadaća (u prilog psihoanalitičkoj ideji značaja iskustva “jednosti” - oneness)

More Related