Stjecanje prava vlasništva II. dio

1. Stjecanje prava vlasništva II. dio Predavanja iz predmeta: “Građansko pravo – stvarno i nasljedno” 7. 12. 2006.

2. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige • Istinitost upisa u zemljišne knjige • Pravo vlasništva koje je upisano u ZK pravno dosita i postoji (moguće je da je neko P.V. upisano u ZK ,a da ono ne postoji, i obratno: moguće je da nečije P.V. postoji, a da nije upisano u ZK) • Potpunost upisa u zemljišne knjige • Sva ograničena stvarna prava koja nisu upisana u ZK pravno ne postoje (moguće je da neko ograničeno stvarno pravo nije u upisano u ZK a da ono u stvarnosti postoji, i obratno) Razlika između knjižnog i izvanknjižnog stanja

3. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige • Svrha ovih predmnjeva je da se zaštite oni koji u pravnom prometu postupaju s povjerenjem u ZK • Zaštitu svoga povjerenja može tražiti samo onaj tko postupa u DOBROJ VJERI s povjerenjem u zemljišne knjige • Dobra vjera= neskrivljeno neznanje da se knjižno i izvnaknjižno stanje razlikuju (to ne uključuje dužnost istraživanja izvanknjižnog stanja 122/3 ZV) • Trenutak u kojem se zahtijeva dobra vjera: a/trenutak sklapanja pravnog posla,b/ trenutak kada se zahtijeva upis u ZK (122/2 ZV)

4. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige • Do neistinitog upisa može doći: • Izvršenjem neistinitog upisa u ZK – u ZK neistinito upisano pravo vlasništva neke osobe kao da ga je ona stekla, premda to nije jer nisu se ispunile sve pretpostavke za stjecanje • Kad je upis prava vlasništva, koji je bio istinit, naknadno je postao neistinit, netko je naknadno izvanknjižnostekao pravo vlasništva te nekretnine (nije se upisao u ZK), čime je dosadašnje pravo prestalo, ali je i dalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi

5. Zaštita povjerenja u zemljišne knjige • Do nepotpunog upisa u ZK može doći: • Izvanknjižnim stjecanjem ograničenih stvarnih prava koja se potom nisu upisala u ZK. • Ako se upišu u ZK ograničena stvarna prava na nekretnini koja u stvarnosti ne postoje, ne radi se o nepotpunom već neistinitom upisu

6. Stjecanje nekretnine od nevlasnika (stjecanje s povjerenjem u istinitost ZK) • Zaštita povjerenja u istinitost ZK • Nevlasnik je onaj tko je upisan u ZK premda nije vlasnik, jer je vlasnik neka druga osoba (izvanknjižni vlasnik) • Na osnovi publicitetne funkcije ZK osoba nevlasnika djeluje prema svima kao da je vlasnik nekretnine • Nevlasnik sklopi pravni posao o otuđenju nekretnine sa trećom osobom koja se potom i upiše u ZK • bona fidae treće osobe • Treći postaje vlasnikom takve nekretnine, i to “kao od njezina vlasnika” sposobnog za takvo raspolaganje nekretnine • No ne postaje vlasnikom na temelju pravnog posla, jer otuđivatelj nije bio vlasnik pa dolazi do primjene “nemo plus iuris…”, već na temelju zakona jer zakon štiti povjerenje u istinitost ZK

7. Pretpostavke za stjecanje nekretnine od nevlasnika – 123/1 ZV • Stjecatelj je s neistinito upisanim vlasnikom nekretnine kao knjižnim prednikom sklopio pravni posao • Pravni posao (bilo besplatni, bilo naplatni) je usmjeren na stjecanje p.v. na nekretnini • Stjecatelj postupao u dobroj vjeri prigodom a/ sklapanja p.p. i b/postavljanja zahtjeva za upis u ZK • Stjecatelj se upisao u ZK kao vlasnik • Da mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljalosti

8. Brisanje nevaljalog upisa u ZK • Brisanje nevaljalog upisa može zahtijevati izvanknjižni – zbiljski – vlasnik putem brisovne tužbe • Vremensko ograničenje za podizanje brisovne tužbe: • 3 godine od dana kada je bio zahtijevan upis stjecateljevog neistinitog knjižnog prednika, odnosno • Ako je izvanknjižni vlasnik bio obaviješten u upisu stjecateljevog neistinitog knjižnog prednika onda u roku za žalbu (15 dana od dana dostave rješenja ZK suda o upisu) mora zabilježiti da je upis sporan, a u daljnjem roku od 60 dana od proteka roka za žalbu podnijeti brisovnu tužbu zahtijevajući brisanje prednikova upisa • => pošteni stjecatelj postao vlasnik, uz ispunjenje ostalih pretpostavki kada je izvanknjižnom vlasniku prestalo pravo, odnosno nema više pravo pobijanja stjecateljevog upisa.

9. Brisanje nevaljalog (neistinitog) upisa u ZK • Izvnaknjižnom vlasniku je brisovna tužba vremenski ograničena samo protiv poštenog trećeg stjecatelja • Protiv neistinitog knjižnog prednika – osobe koja je neistinito od početka upisana u ZK kao da je vlasnik brisovna tužba je vremenski neograničena

10. Djelovanje povjerenja u potpunost • Stjecanje nekretnine bez ograničenih stvarnih prava, ograničenja i tereta koja nisu upisana u ZK • Nekretnina se stječe opterećena onim tuđim stvarnim pravima, ograničenjima i teretima koji su upisani u ZK • Tuđa stvarna prava koja postoje na nekretnini, ograničenja i tereti, koji su stečeni izvanknjižno i nisu upisana u ZK, otuđenjem nekretnine PRESTAJU POSTOJATI – 124/1 ZV • Nositeljima takvih ograničenih stvarnih prava ne pripada pravo na brisovnu tužbu

11. Pretpostavke za stjecanje nekretnine neopterećene tuđim pravima, ograničenjima i teretima • Pravni posao o stjecanju nekretnine • Stjecatelj se upisao u ZK kao vlasnik nekretnine • Tuđa prava, tereti, odnosno ograničenja postoje na nekretnini, a nisu upisana u ZK • Stjecatelj u dobroj vjeri u trenutku a/ sklapanja p.p i b/ u trenutku podnošenja prijedloga za upis

12. Djelovanje povjerenja u potpunost • Ispunjenjem navedenih pretpostavki pravo vlasništva nekretnine stečeno je neograničeno. • IZNIMKA: prava trećih, tereti i ograničenja koja su stečena na temelju zakona, a ne upisuju se u ZK – ona terete pravo vlasništva nekretnine bez obzira na to da li je stjecatelj za njih znao ili ne. – glede njih ne djeluje predmnijeva u potpunost ZK

13. Višestruko ugovaranje otuđenja nekretnine • Vlasnik nekretnine sklopi s više osoba pravni posao o otuđenju jedne te iste nekretnine • Vlasništvo će steći ona osoba koja je prva u dobroj vjeri zatražila upis u ZK -125/1 ZV • Sadržaj dobre vjere = da stjecatelj u trenutku kada je zatražioupis u ZK ne zna da je otuđivatelj sklopio više p.p. o otuđenju iste nekretnine => modifikacija sadržaja dobre vjere u odnosu na pravila o stjecanju od nevlasnika

14. Višestruko ugovaranje otuđenja nekretnine • Posebna situacija: • Otuđivatelj je jednoj osobi nekretninu otuđio i predaou samostalni posjed, a druga osoba se upisala u ZK kao vlasnik (tj. izdao joj je tabularnu ispravu) - 125/2. • Osoba kojoj je otuđivatelj predao nekretninu u samostalni posjed ima pravo na brisovnu tužbuprotiv one osobe koja se upisala u ZK

15. Višestruko ugovaranje otuđenja nekretnine • Dokazati u postupku povodom bris. tužbe: - da stjecatelj nije bio u dobroj vjeri • Sadržaj dobre vjere: • činjenica da je stjecatelj znao u trenutku kada je sklopio pravni posao s otuđivateljem, da je nekretnina već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugoj osobi (modifikacija trenutka!!!)

16. Višestruko ugovaranje otuđenja nekretnine • Vremensko ograničenje za podizanje brisovne tužbe: • 3 godine od upisa p.v. čije se brisanje zahtijeva • Prava osoba koje nisu postali vlasnici nekretnine a sklopili su p.p. s otuđivateljem: - Primjena obvezno pravnih pravila (npr. pravo na naknadu štete).

17. Stjecanje p.v. na temelju odluke suda ili druge vlasti • Načelo: - p.v. može se steći na temelju odluke suda ili druge vlasti samo u slučajevima određenim zakonom (126/1 ZV) - npr. ZV-om (razvrgnuće suvlasništva); Zakonom o izvlaštenju – korisnik izvlaštenja stječe p.v. odlukom o izvlaštenju

18. Stjecanje p.v. na temelju odluke suda ili druge vlasti • Trenutak stjecanja p.v. (126/2 ZV): • Nastupanje pravomoćnosti s.o. • Nastupanje konačnosti odluke druge vlasti - nije potreban nikakav poseban način stjecanja p.v. dovoljno je da nastupe navedeni trenuci da bi došlo do stjecanja p.v.

19. Stjecanje p.v. na temelju odluke suda ili druge vlasti • Nije potrebna predaja pokretnine u samostalni posjed • Nije potreban upis nekretnine u ZK => OPASNOST: pojava izvanknjižnog vlasništva • Zbog toga se preporuča da onaj tko na temelju s.o. ili odluke druge vlasti stekne p.v. ishodi upis u ZK (127/1 ZV) jer može dovesti do gubitka tako stečenog izvanknjižnog vlasništva: • “Vlasništvo nekretnine stečeno odlukom suda ili drugoga tijela ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno odlukom suda ili drugoga tijela nije bilo upisano” - 127/2 ZV.

20. Stjecanje p.v. na temelju odluke suda ili druge vlasti • U pravilu je ovakvo stjecanje p.v. derivativno - izvedeno stjecanje - Izvorno stjecanje je samo ako je to zakonom posebno određeno • Stvarna prava drugih osoba (126/3 ZV): • ne prestaju osim, ako je to određeno : • tom odlukom • posebnim zakonom • ili po naravi stvari ne mogu dalje postojati

21. Stjecanje p.v. nasljeđivanjem • Nasljeđivanje u širem smislu (sveopće sljedništvo – univerzalna sukcesija) • Nasljeđivanje u užem smislu (nasljeđivanje zbog smrti fizičke osobe – sukcesija mortis causa)

22. Nasljeđivanje mortis causa • Nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, tj. u trenutku smrti ostavitelja (128/1 ZV) • Nije potreban nikakav poseban način stjecanja: • Za pokretnine nije potrebna predaja u samostalni posjed • Za nekretnine nije potreban upis u ZK => OPASNOST: pojava izvanknjižnog vlasništva

23. Nasljeđivanje mortis causa • Zbog toga se preporuča upis tako stečenog p.v. u ZK, a sam nasljednik je i ovlašten ishoditi upis svoga p.v. u ZK. (128/2 ZV) • Derivativno - izvedeno stjecanje p.v. => ne prestaju stvarna prava drugih osoba koja postoje na stvari koja se nasljeđuje (128/3 ZV) - Prestaju samo ona za koje zakon određuje ili po naravi stvari više ne mogu postojati

24. Nasljeđivanje u širem smislu • “Što je određeno za nasljeđivanje, vrijedi na odgovarajući način i za svako sveopće sljedništvo (univerzalnu sukcesiju).” – 128/4 ZV ___________________________________ - K R A J -