1 / 32

KORNATI Nacionalni park

KORNATI Nacionalni park. Robert Moštak Smjer: TKI III. godina. Kornati - položaj. - Kornatska otočna skupina smjestila se između otoka

Télécharger la présentation

KORNATI Nacionalni park

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. KORNATINacionalni park RobertMoštak Smjer: TKI III. godina

  2. Kornati - položaj - Kornatska otočna skupina smjestila se između otoka Pašmana, Dugog Otoka i Ugljana na jugoistoku i otoka Žirja na sjeverozapadu. - Svi ti otoci zajedno su poznati kao Sjevernodalmatinski Arhipelag. - Otocima su zajednička kamenitost, bezvodica, male obradive površine, gospodarska zaostalost i iseljavanje mladih ljudi s Kornata.

  3. NPKORNATI – geološki prikaz

  4. Porijeklo imena - Kornati se spominju od davnine, ali pod različitim imenima. - Spominjana imena su: ~ Crateae ( starorimski pisac Plinije Mlađi, I. st.) ~ Grebena ( bizantski car Konstanti Porfinogenet) ~ Starorimski Otoci ( državni arhiv u Zadru, XVII. st.) ~ Krunski Otoci ( prema talijanskom Isole Cronate) ~ Kornati ( prema nekima od lat. corno, rog, a prema drugima od ilirskog imena Corinthon)

  5. Osobitosti Kornata - I.dio - Modrina Kornatskog mora dolazi još više do izražaja u kontrastu sa bijelo- sivim vapnencima od kojih su građeni svi Kornatski otoci. - Paralelo prižanje otoka i kopna poznato je u svijetu kao dalmatinski tip otoka. Kornati su za to tipičan primjer. - Protežu se usporednos kopnom u četiri otočna niza i tri kanala. Kornatski otočni nizovi nazvani su po vodećem otoku u svakom nizu: I. Sitski (Sit) II. Žutski (Žut) III. Kornatski ( Kornati) IV. Piškerski (Piškera) - Između spomenutih nizova su kanali: I. Sidsko - žutski II. Žutsko - kornatski III. Kornatsko - piškerski

  6. Osobitosti Kornata – II.dio - Kornati su se razmjestili između kopna, mora i neba na površini malo većoj od 300 km2; ima ih otprilike 150. Zašto otprilike? - Zato što se dosadašnji pisci u njihovu točnu broju ne slažu; jedan navodi 125, drugi 140, treći 141, četvrti više od 150, a neki čudak manje od 100. Pa tko je u pravu? - Svi i nitko, jer točan broj kornatskih otoka, otočića i hridi ovisi o tome gdje je koji pisac i brojitelj povukao granicu.

  7. Kornatiubrojkama • Prostor obuhvaćen Nacionalnim parkom obuhvaća 302 km2, a izvan parka su otočne skupine Sita i Žuti, odnosno kako ih stanovnici Murtera zovu Gornji Kornati. • U prostor Nacionalnog parka uključena je velika uvala Telaščica s okolnim pojasem na jugoistoku Dugog Otoka. Tako Nacionalni park Kornati broji 109 otoka, otočića i hridi. • Prosjećna površina kornatskih otoka iznosi samo 0,42 km2, samo 9 otoka ima površinu veću od 1 km2, 76 manju od 1 ha, a neki su manji od 1 ara. • Kornatski Arhipelag je dug 35 km (19 nautičkih milja) i širok na najširem mjestu 13 km ( 7 nautičkih milja ). • Najveći otok je Kornat površine 32,9 km2, po kojem je cijela skupina dobila ime. Dug je 29,2 km i širok 2,4 km. Na njemu se i nalazi najviši vrh otočja Veli Vrh 235 m.

  8. Karakteristike vremena i klime • Kao svugdje na istočnom Jadranu, tako i na Kornatima obilježja vremenu daju sunčanost, vjetrovitost i maritimnost. • Bura i Jugo glavni su vjetrovi i nosioci tipova vremena u zimskom djelu godine, dok je Maestral glasnik sunčana i stabilna ljetna vremena. • Na Kornatima su glavni tipovi vremena slijedeći: ~ Tip trajnog juga ~ Tip trajne bure ~ Tip promjenjivog vlažnog vremena ~ Tip promjenjivog sunčanog vremena ~ Tip stalno sunčanog vremena • Prosjek godišnje količine padalina je 850 mm/m2. • Prosjek temperature u siječnju je 7 °C, a u srpnju 24 °C.

  9. Kamen, raslinje i životinje Kornata • Na Kornatima, iako ima samo 5% obradive površine, ima biljaka. Tu rastu masline, smokve, crnika, dok vinova loza uspijeva samo u zaklonjenijim predjelima podalje od mora i na plodnijem tlu. • Od biljnih zajednica imamo zajednice kadulje, smilja i kovilja, kojima svoj opstanak zahvaljuju i mnoge košnice pčela na Kornatima. • Botaničari su izbrojili na ovim otocima oko 200 biljnih vrsta u 20 biljnih zajednica. • Fauna Kornata je poput raslinja oskudna ali je vrlo zanimljiva. Tu obitava desetak vrsta puževa, 17 vrsta stonoga, oko 70 vrsta leptira, neki vodozemci (gatalinka, zelena gubavica), gmazovi (gušter, bjelouška) pa i neke zvjerke (kuna) i glodavci ( puh, miš). • Od ptica, koje prelijeću Kornate poznatije su i brojnije siva vrana, vrabac, planinska ševa, crni kos, sova ušara i dr. • Posebno je karakterističan galeb klaukovac koji je najbrojniji te na mnogim osamljenim mjestima stvara velike kolonije i liježe jaja. • Morske životne zajednice mnogo su razvijenije i bogatije od kopnenih. Tu žive mnoge vrste alga, koralja, spužava itd. . Od riba u najvećem broju su zastupljeni zubatac, škarpina, ušata, lubin i dr. sitnija riba.

  10. Nacionalni park Kornati • Zaštita Kornata bio je osnovni motiv koji je potaknuo osnivanje Nacionalnog parka. On je osnovan 1980.g., no 1986.g. Promjenjene su granice tako da je dio Dugog Otoka s uvalomTelašćicom izuzet i proglašen Parkom prirode s blažim režimom zaštite ( dozvoljen lov ). • Da bi se očuvale prirodne vrijednosti određena su dva pojasa zaštite u samom Nacionalnom parku i dva u širem okolnom pojasu. • U prvu zonu zaštite spadaju svi otoci vanjskog niza, a u drugu otok Kornat sotočićima u njegovu nizu.

  11. Kornati danas • Bez obzira na granice Nacionalnog parka na Kornatsku otočnu skupinu treba gledati kao na jedinstven otočni morski prostor odgovarajučeg ekosustava. • Kornati kao cjelina pružaju velike mogućnosti turizma, turistima je dostupno čitavo Kornatsko područje osim otočića Purara, gdje znanstvenici proučavaju floru i faunu bez ljudske prisutnosti. • Kampiratise može u uvali Kravljačica na otoku Kornatu, na Piškeri i na Levrnaki, no problem je u tome što nema vode niti struje. • Dolazak na Kornate moguče je ostvariti na slijedeća tri načina: ~ brodom koji skuplja smeće, ali samo u sezoni ~ brodom za opskrbu ( minimarket) ~ po dogovoru sa lokalnim ribarima ~ ili pomoću vlastitog plovila

  12. Prilog - slike

  13. Pitanja ?

More Related