1 / 15

Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu Osijek, 4. srpnja 2011.

Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu Osijek, 4. srpnja 2011. Predavači: Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe Vedrana Spajić Vrkaš, Filozofski fakultet Zagreb

arav
Télécharger la présentation

Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu Osijek, 4. srpnja 2011.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavuOsijek, 4. srpnja 2011. Predavači: Nevenka Lončarić Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe Vedrana Spajić Vrkaš, Filozofski fakultet Zagreb Tomislav Ogrinšak, viši savjetnik za nacionalne programe

  2. - Nakon donošenja NOK-a provođenje građanskog odgoja i obrazovanja postalo je obvezno- Prema NOK-u iz 2010. građanski odgoj i obrazovanje utvrđen je kao: • obvezni kroskurikularni predmet u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu • kao jedna od ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje • kao izborni predmet u višim razredima osnovne škole • kao redoviti predmet u srednjoj školi (postojeći predmet politika i gospodarstvo)

  3. da bi se kompetencije utvrđene u NOK-u mogle sustavno razvijati od najranjije dječje dobi u tijeku je donošenje kurikuluma za građanski odgoj i obrazovanje koji bi se trebao početi primjenjivati od sljedeće školske godine to nije tradicionalni kurikulum koji će opteretiti školsku satnicu on treba omogućiti školama sustavno uključivanje građanskih kompetencija u kurikulume škola na fleksibilan i kreativan način škole će same utvrditi načine provedbe sukladno njihovim mogućnostima i osposobljenosti njihovih nastavnika

  4. Način planiranja i provođenja kurikuluma za Građanski odgoj i obrazovanje prema NOK-u Prvi ciklus: od 1 – 4 razreda osnovne škole – integrativno s očekivanim kompetencijama / postignućima Drugi ciklus: 5. i 6. razred osnovne škole – integrativno + modularno s očekivanim kompetencijama Treći ciklus: 7. i 8. razred osnovne škole – integrativno + modularno + izborni predmet s očekivanim kompetencijama Četvrti ciklus: 1. i 2. razred srednje škole – integrativno + modularno + jezgrovni kurikulum (postojeći predmet politika i gospodarstvo) 3. i 4. razred – primjenjenjene aktivnosti GOO

  5. Učinak integriranja međupredmetnih tema GOO na školski kurikulum Integriranje međupredmetnih tema / modulagrađanskog odgoja i obrazovanja proteže se kroz više predmeta tako da se predmetne teme: • obogaćuju aktivnim metodama učenja i poučavanja • povezuju s iskustvenim, praktičnim učenjem usmjerenim stvarnom životu • socijalnim komunikacijskim vještinama • stavovima vezanim za upotrebu predmetnih znanja

  6. predmetna znanja dobivaju svoj nastavak u inovativnim i kreativnim rješenjima s upotrebnom vrijednošću u stvarnom životu • pospješuju interdisciplinarno povezivanje apstraktnih predmetnih znanja s pronalaženjem mogućnosti njihove praktične primjene • kvalitetnije učenje s otkrivanjem i iskušavanjem svojih talenata i sposobnosti • stjecanje samopouzdanja i motivacije za daljnje učenje, istraživanje, rješavanje problema • otvorenost prema svojim sposobnostima i društvenom okružju

  7. povećava se horizontalna povezanost kurikuluma • potrebna je koordinacija i suradnja na svim razinama u školi • dolazi do snažnijeg i sadržajnijeg povezivanja škole, obitelji i društva

  8. Učinak na uvođenje novih oblika učenja – metode koje vode iskustvenom učenju • Metode raznih oblika grupnog rada • Metoda suradničkog učenja • Metoda radioničkog učenja • Metoda socijalnih projekata u suradnji s roditeljima, stručnjacima i lokalnom vlasti • Metoda projeknog rješavanja problema i inovativnosti u prirodoslovnom i tehničkom području u suradnji s razvojnim centrima gospodarskih tvrtki i znanstvenim istraživačkim centrima • Metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim sustavom • Metoda volonterskog rada u suradnji s predstavnicima civilnog sektora • Metoda mirotvornog rada • Metoda radionice budućnosti

  9. Učinak na razvoj osobnosti Građanski odgoj i obrazovanje usmjeren na iskustveno učenje ima višestruki učinak na osobni razvoj jer potiče: • mišljenje, rješavanje problema i odlučivanje – traganje za smislom, produbljivanje razumijevanja, svladavanje izazova • kreativnost – zamišljanje, zaključivanje, inventivnost, preuzimanje rizka za učenje • suradnju s drugima – suradništvo, osjetljivost za osjećaje drugih, pravednost i odgovornost • upravljanje sobom – samovrednovanje svojih prednosti i nedostataka, postavljanje ciljeva • razvoj identiteta i samopouzdanje • poduzetnost • vještine uspješnog učenja i dr.

  10. Učinak na drušvo • građanski odgoj i obrazovanje koji se ostvaruje metodama iskustvenog, praktičnog, drušvenom životu orijentiranog učenja u školi i drušvenoj sredini može voditi razvoju kvalitetne osobnosti i kvalitetnog građanskog društva s visoko razvijenom građanskom svijesti i građanskom kullturom • promovira kreativni, inovativni i poduzetni način razmišljanja među učenicima, studentima i učiteljima • takvim obrazovanjem pridonosi se progresivnom razvoju poduzetničke kulture kroz odgoj i obrazovanje, a to znači i uspješnijem gospodarstvu Hrvatske na hrvatskom, europskom, odnosno globalnom tržištu

  11. Kako svi nastavnici mogu poduprijeti građanski odgoj i obrazovanje? Člankom 9. Europske povelje o odgoju i obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava donešenoj na Konferenciji ministara odgoja i obrazovanja Vijeća Europe u Ljubljani 2010. utvrđuje se da su zemlje članice dužne osposobiti sve učitelje i odgojno-obrazovnje radnike za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava tako da oni steknu temeljna znanja i razumijevanje toga područja te osposobljenost upotrebe prikladnih metoda učenja i poučavanja www.azzo.hr (programi)

  12. Tko sve treba sudjelovati u GOO? • odgojno-obrazovni stručnjaci • političari • roditelji • odgojno-obrazovne ustanove • obrazovne vlasti • javni službenici • nevladine organizacije • mediji • široka javnost

  13. NOK str. 26-276. Građanski odgoj i obrazovanjewww.public.mzos.hr Suvremene demokracije trebaju radne, obaviještene i odgovorne građanje, odnosno državljane Svrha je poučavanja međupredmetne teme GOO • pridonijeti osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge • učenici trebaju steći znanja, vještine, sposobnosti i stavove koji će razvijati demokratsku svijest učenika • poticati ih na aktivno i učinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i društvu • pridonijeti razvoju vlastitoga identiteta, bolje upoznavanje i poštovanje drugih • senzibilizirati učenike za rješavanje globalnih problema na načelima demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva

  14. Što učenici trebaju znati i moći? • objasniti, prihvaćati i provoditi pravila ponašanja i poštovanja prema sebi, prema članovima u skupini i prema odraslima (str. 133) • prepoznati važnost poznavanja hrvatske povijesti u sudjelovati u očuvanju zavičajne i hrvatske baštine • prepoznati pravo na ljudsko dostojanstvo i da to pravo pripada svima u razredu i u školi • prepoznati svoja prava i dužnosti, te prava i dužnosti ljudi u njihovom neposrednom okružju • sudjelovati u procesu donošenja zajednički odluka i pravila važnih za život u razredu • sudjelovati u djelatnoj suradnji škole s lokalom zajednicom

  15. Obavezuju li nas samo povelje, zakoni i odluke koji dolaze s vrha?Obavezuje nas i moral, moralnost, etika, vrline • MORAL je konkretni oblik ljudske slobode, normiran određenim (pisanim ili nepisanim) kodeksom ponašanja i djelovanja • MORALNOST je načelo ili skup načela koji moralu daju obrazloženje i opravdanje • međusobnim odnosom morala i moralnosti nastaje MORALNA KOMPETENCIJA koja onda nužno implicira MORALNU ODGOVORNOST Demokracija bez moralne kompetencije je divlja (neobuzdana, arbitrarna, autoritarna) – stvara prigodu za nasilje – odatle zahtjev za vrlinom tj. građanskom vrlinom

More Related