SEKSUALNO PONAÅ ANJE MLADIH

1. Studijski centar socijalnog rada Kolegij Socijalni rad i mladi društveno neprihvatljivog ponašanja šk.god. 2013./2014. SEKSUALNO PONAŠANJE MLADIH

2. Porastom čestine ljubavnih sastanaka raste razina seksualnih aktivnosti od držanja za ruke i poljubaca na prvim sastancima, prema intenzivnijim dodirivanjima intimnijih dijelova tijela (peting) do spolnih odnosa na kasnijim sastancima, kad sporadični ljubavni sastanci prerastu u “hodanje”. • Mladići pokazuju više želje za seksualnom intimnošću na prvim sastancima od djevojaka, ali se te spolne razlike smanjuju ako se veza produžuje.

3. MOTIVI ZA STUPANJEM U SPOLNE ODNOSE (1) • Veći broj autora je istraživao razloge stupanja adolescenata u spolne odnose i oni se mogu podijeliti s obzirom na: • partnerski odnos– emocionalna bliskost, seksualno uzbuđenje, sredstvo komunikacije, dobivanje pažnje od partnera, osiguravanje vjernosti partnera, nagrađivanje partnera • osobne karakteristike– znak zrelosti, dokazivanje maskulinosti/femininosti, postizanje višeg samopoštovanja, reduciranje osjećaja usamljenosti, otpuštanje ljutnje, prekid dosade, bijeg od napetosti, potreba za traženjem novih iskustava • okolinske karakteristike– osveta drugom partneru i/ili izazivanje ljubomore, kažnjavanje roditelja ili drugih autoriteta, očekivanje od vršnjaka

4. MOTIVI ZA STUPANJEM U SPOLNE ODNOSE (2) • Kod željenog prvog spolnog odnosa, motivi se razlikuju s obzirom na spol: • Djevojke češće navode želju za emocionalnom bliskošću, naročito u čvrstoj vezi • Za mladiće je prvi spolni odnos češće praznička avantura ili avantura na nekom tulumu, rjeđe su u spolni odnos stupili zbog ljubavi i/ili pritiska partnera, a više navode da su to učinili zbog seksualnog uzbuđenja

5. DOB STUPANJA U SPOLNE ODNOSE (1) • USAD-u 2011.gotovo polovica srednjoškolaca imala spolne odnose, a 63% ih ima to iskustvo prije nego što maturiraju • U Europimladi od 16 do 20 godina prosječno prvi spolni odnos imaju sa 16,5 godina (Durex, 2004.) – u Hrvatskoj prosječna dob 17,6 g. • u Hrvatskoj manja zastupljenost seksualno iskusnih adolescenata (od 26,7% do 39-40%) • Istraživanje CESI-a (Hodžić i Bijelić, 2003.), 995 uč. SŠ Zagreba, Rijeke, Osijeka i Splita – 39,4% (50,7% učenika i 27% učenica) spolno aktivno, a njihova prosječna dob stupanja u spolne odnose 15,7 godina za djevojke i 15 godina za mladiće

6. DOB STUPANJA U SPOLNE ODNOSE (2) • Istraživanje Rajhvajn Bulat (2011.), 750 djevojaka 1. i 3. r. SŠ u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji

7. Rizično seksualno ponašanje mladih

8. Postoje promjene u percipiranju društveno problematičnih aspekata mladenačke seksualnosti od moralnih i psiholoških ka epidemiološkim aspektima • Rizično seksualno ponašanje dovodi do barem 3 posljedice: • neželjene trudnoće • zaraze spolno prenosivim bolestima (najčešće klamidija, Humani papiloma virus - HPV i gonoreja) • seksualne viktimizacije (seksualna iskustva pod uvjetima nasilja, prijetnji ili ucjena)

9. RANO STUPANJE U SPOLNE ODNOSE • Djevojke koje rano imaju prvi spolni odnos (prije 15. god.) do 19. god. imaju starije seksualne partnere, veći broj partnera, češće spolne odnose, manje će vjerojatno koristiti kontracepciju, veća je vjerojatnost da će zatrudnjeti te zaraziti se spolno prenosivim bolestima • Prerane seksualne aktivnosti mogu biti rizični faktor za psihosocijalni razvoj  konzumiranje alkohola i droga, slabiji školski uspjeh, ranije prekidanje školovanja, poremećeni odnosi s roditeljima • Mnoge jako mlade djevojke koje su već imale spolni odnos, kažu da on nije bio dobrovoljan (18%) ili da je bio neželjen (27%) • Glavni razlog njihovom ranom stupanju u spolne odnose je socijalni pritisak

10. BROJ SEKSUALNIH PARTNERA • Adolescenti najčešće prakticiraju predbračnu serijalnu monogamiju • Više od četvrtine američkih adolescenata do svoje 18. god. imalo više od jednog seks. partnera (26% djevojaka i 22% mladića), a 13% seksualno iskusnih adolescenata imalo 4 ili više partnera • U istraživanju Rajhvajn Bulat (2011.) spolno aktivne učenice najčešće imaju 1 seksualnog partnera (raspon 1-8 za učenice prvog i 1-11 za učenice trećeg razreda!)

11. KONTRACEPCIJA • U posljednje vrijeme učestalija uporaba kontracepcije (80% pri posljednjem odnosu koristilo prezervativ, HBSC, 2009-2010) • Međutim, mnogi mladi ne koriste kontracepciju adekvatno ili konzistentno - proporcija mladih koji koriste prezervativ tijekom posljednjeg spolnog odnosa smanjuje se što su adolescenti stariji • Prema nekim podacima 70% djevojaka i/ili njihovih partnera (redovito) ne koristi nikakvu kontracepciju! ŠTO MISLITE ZAŠTO?

12. KONTRACEPCIJA • romantični razlozi • misle da se trudnoća neće dogoditi baš njima • misle da je kontrola začeća opasna za zdravlje • misle da njihovi spolni odnosi nisu tako učestali pa je trudnoća manje izgledna • strah ili stid pri nabavi kontracepcijskih sredstava • previsoka cijena kontracepcijskih sredstava • U posljednje vrijeme učestalija uporaba kontracepcije (cca 60% pri posljednjem odnosu koristilo prezervativ) • Međutim, mnogi mladi ne koriste kontracepciju adekvatno ili konzistentno - proporcija mladih koji koriste prezervativ tijekom posljednjeg spolnog odnosa smanjuje se što su adolescenti stariji • Prema nekim podacima 70% djevojaka i/ili njihovih partnera (redovito) ne koristi nikakvu kontracepciju! ŠTO MISLITE ZAŠTO?

13. NEADEKVATNI RAZLOZI STUPANJA U SPOLNE ODNOSE • Korištenje seksa kao načina suočavanja s problemima depresija, nisko samopoštovanje, interpersonalni problemi ili, pak, hiperseksualnost • Ukoliko mlade osobe imaju seksualne odnose s partnerima s kojima nisu u vezi (motivi za stupanje u spolni odnos nisu ljubav ili produbljivanje odnosa, već eksperimentiranje)  veći rizik za razvoj depresivnih simptoma (moguća razočaranja)

14. SEKSUALNOST I DRUGA RIZIČNA PONAŠANJA • Iskustvodelinkventnog ponašanja i zlouporaba psihoaktivnih tvari i alkohola povezana sa seksualnim ponašanjemveća vjerojatnost spolnih odnosa, češći spolni odnosi, veći broj partnera, trudnoća KAKO TO OBJAŠNJAVATE?

15. SEKSUALNOST I DRUGA RIZIČNA PONAŠANJA • Postoje razna objašnjenja tih povezanosti: • delinkvencija  konzumacija  seks (alkohol i droga smanjuju inhibicije, mogućnost procjene rizika i/ili povećavaju seksualnu agresiju • uzrokovane drugim faktorima (slab šk. uspjeh, visoko preuzimanje rizika ili traženje uzbuđenja, manjak roditeljskog nadzora, siromaštvo, ...) • visoka impulzivnost i manjak samokontrole (odlike delinkventnog ponašanja)  ranije stupanje u spolne odnose i veći broj partnera • norme ponašanja adolescentovog društva (uz konzumaciju alkohola i psihoaktivnih tvari očekuje se i stupanje u spolne odnose i/ili favoriziranje rizičnog seksualnog ponašanja – 23,4% američkih srednjoškolaca prije seksa konzumiralo alkohol ili druge psihoaktivne tvari) • Iskustvodelinkventnog ponašanja i zlouporaba psihoaktivnih tvari i alkohola povezana sa seksualnim ponašanjemveća vjerojatnost spolnih odnosa, češći spolni odnosi, veći broj partnera, trudnoća KAKO TO OBJAŠNJAVATE?

16. Razlozi zbog kojih su mladi izloženiji negativnim posljedicama vlastite seksualnosti: • nedostaje im seksualno iskustvo pa su skloniji eksperimentiranju • za potrebne informacije i pri donošenju odluka obično se obraćaju vršnjacima • više teže spontanim i romantičnim seksualnim odnosima, kao i većem hedonizmu • češće imaju osjećaj niže osobne kontrole • “naivne” implicitne teorije ličnosti (npr. poznata i draga osoba nije rizična, rizični su obično stariji, provokativno odjeveni i sl.)

17. PREDBRAČNA TRUDNOĆA ADOLESCENTICA (1) • Djevojka u slučaju trudnoće mora donijeti nekoliko važnih, cjeloživotnih odluka: • prekid trudnoće ili njezino održavanje do kraja • dati dijete na usvajanje ili ga zadržati • sklopiti brak ili se odlučiti na roditeljstvo bez partnera • samostalno se brinuti za dijete ili brigu podijeliti s članovima obitelji

18. PREDBRAČNA TRUDNOĆA ADOLESCENTICA (2) • U 2012. god. 297 legalno induciranih prekida trudnoće u djevojaka do 19 god. (8,3% od svih žena) Broj poroda u 2012. godini, prema dobi (HZJZ, 2013.)

19. PREDBRAČNA TRUDNOĆA ADOLESCENTICA (3) • Djevojke koje se češće odlučuju na prekid trudnoće su one koje: • nisu previše religiozne • imaju više obrazovne i profesionalne aspiracije • pohađaju školu i imaju dobar školski uspjeh • ne namjeravaju stupiti u brak i koje bliske osobe podržavaju u toj odluci • abortus mogu učiniti uz punu medicinsku skrb • mlađe od 15 godina • ne mogu bliskima saopćiti svoju trudnoću • mogu to platiti • dobro su sagledale svoj budući život u uvjetima preranog roditeljstva • ne žele dijete • već su bile trudne • Istraživanja pokazala da se psihološki problemi tih djevojaka ne razlikuju od onih koje nisu imale iskustvo trudnoće.

20. OČINSTVO U ADOLESCENCIJI • O očinstvu u adolescenciji postoji puno stereotipa i mitova • Većina adolescenata je fizički i psihički uključena u tijek trudnoće, s puno osjećaja prema majci i budućem djetetu • Mladi koji su zbog trudnoće sklopili brak imaju manje izgleda da taj brak i održe • Prekid školovanja i neuspjeh u postizanju zanimanja te poteškoće zapošljavanja znače dugoročne izvore stresa za mlade očeve • Percipiranje očinstva kao izazov motivira mladiće na ustrajavanje u školovanju (ne nužno formalno organizirano) • Često dolazi do prekida vršnjačkih prijateljstava i integriranosti u grupu vršnjaka • Dječje potrebe nerijetko percipiraju kao barijere ostvarenju vlastitih ciljeva i formiranju svog identiteta • Materijalna, obrazovna i socijalna depriviranost izazivaju ljutnju koja može biti usmjerena prema djetetu u obliku agresivnog ponašanja  rizik za pojavu zlostavljanja djeteta

21. S OBZIROM NA SVE NAVEDENO, O ČEMU SVE TREBA VODITI RAČUNA KADA JE RIJEČ O EDUKACIJI O SPOLNOSTI?

22. Edukacija o spolnosti (1) • Švedska  edukacija o spolnosti od 7. god. (osnove reproduktivne biologije), između 10. i 12. god. edukacija o kontracepciji • Istraživanja pokazuju da što su stavovi prema seksualnosti liberalniji, a seksualno prosvjećivanje solidnije, zdravstvena kultura i usluge za kontracepciju bolje, to su slučajevi adolescentskih trudnoća, abortusa i rađanja djece bez želje i plana rjeđi • U Hrvatskoj loše znanje mladih o spolno prenosivim bolestima (osim AIDS-a, pri kojem postoji nerazmjer između znanja, stavova i ponašanja)

23. Edukacija o spolnosti (2) • Istraživanja su pokazala da je osim usvajanja znanja o spolnosti, nužno adolescente podučavati i vještinama, odnosno obrascima ponašanja kojima će se zaštititi • Treba ih se upozoravati na posljedice njihovih neopreznih ponašanja • Važno vježbanje asertivnosti u traženju zaštite i učenje vještine komuniciranja • Prednost programa koji uključuju i rad na sebi (jačanje samopoštovanja i unutarnjeg lokusa kontrole te pozitivne slike o sebi) • Korisno učenje po modelu (od kompetentnih vršnjaka)

24. LITERATURA • Lacković-Grgin, K. (2006.) Psihologija adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap. (str. 79 – 102) • Rajhvajn Bulat, L. (2011). Okolinske i osobne odrednice seksualnog ponašanja adolescentica. (Neobjavljena doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Zagreb.