1 / 14

FIZIOLOGIJA SKELETNOG MIŠIĆA

FIZIOLOGIJA SKELETNOG MIŠIĆA. FIZIOLOGIJA SKELETNOG MIŠIĆA: RAČUNALNA SIMULACIJA. Ciljevi: Definirati: višestruka sumacija motornih jedinica, maksimalni podražaj, fenomen stepenice, valna sumacija, tetanus.

audra
Télécharger la présentation

FIZIOLOGIJA SKELETNOG MIŠIĆA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. FIZIOLOGIJA SKELETNOG MIŠIĆA

  2. FIZIOLOGIJA SKELETNOG MIŠIĆA: RAČUNALNA SIMULACIJA Ciljevi: • Definirati: višestruka sumacija motornih jedinica, maksimalni podražaj, fenomen stepenice, valna sumacija, tetanus. • Identificirati dva načina na koje vrsta podražaja može utjecati na proizvodnju mišićne sile. • Grafički prikazati odnos snage podražaja i sile stezanja kako bi razjasnili stupnjeviti mišićni odgovor. • Objasniti kako je moguća spora, ujednačena, trajna kontrakcija skeletnog mišića. • Razumjeti odnose između pasivnih, aktivnih i ukupnih sila na grafičkom prikazu.

  3. Ciljevi: • Identificirati uvjete pod kojima je mišićna kontrakcija izometrična ili izotonična. • Opisati pojmovima duljine i sile prijelaz između izometričnih i izotoničnih uvjeta tijekom pojedinačnog mišićnog trzaja. • Opisati učinke otpora i početne duljine na početnu brzinu skraćivanja. • Objasniti zašto mišićna sila ostaje stalna tijekom izotoničnog skraćivanja. • Objasniti pokusne rezultate pomoću strukture mišića.

  4. Motorna jedinica • djelatna kontraktilna jedinica • čine je motorni živac i sva mišićna vlakna koja taj živac inervira (od 2 do više od tisuću vlakana (stanica) • prilikom okidanja motornog živca sve mišićne stanice unutar motorne jedinice kontrahiraju se istodobno • Električni podražaj • električna struja određenog napona (V) • Razlika simulacije i stvarne kontrakcije in vivo • simulacija – mišić podražujemo putem elektrode pričvrćene na površinu mišića • in vivo – svako mišićno vlakno dobiva pojedinačni podražaj od vlastitog živčanog završetka

  5. Odgovor mišića na podražaj • podraženi mišić se kontrahira i pritom proizvodi silu i/ili se skraćuje • STUPNJEVITI ODGOVOR MIŠIĆAodražava broj paljenja motornih jedinica u datom trenutku: • jaka kontrakcija – aktivirano je mnogo motornih jedinica i sve su maksimalno stegnute • slaba kontrakcija – aktivirano je malo motornih jedinica, ali također su maksimalno stegnute • prve se aktiviraju najmanje motorne jedinice zato što su njihovi neuroni najmanji pa se membrane takvih neurona najlakše depolariziraju • povećanjem napona struje kojom podražujemo mišić raste i sila proizvedena mišićnom kontrakcijom.

  6. MAKSIMALNA KONTRAKCIJA se događa kad su sve mišićne stanice aktivirane. Podražaj veći od tog napona neće više povećati silu kontrakcije. • Višestruka sumacija (novačenje) motornih jedinica • s povećanjem broja aktiviranih motornih jedinica mišić može proizvesti postojan porast sile – to nazivamo SUMACIJA (NOVAČENJE) MOTORNIH JEDINICA – omogućuje postizanje finih pokreta • Aktivna sila • Sila koju proizvodi mišić tijekom kontrakcije. • Pasivna sila • Elastična sila koja ovisi o rastegnutosti mišića (početnoj duljini mišića u mirovanju).

  7. Ukupna sila • Sila koju mjerimo instrumentima – zbroj aktivne i pasivne sile. • Mišićni trzaj • pojedinačna kontrakcija mišićnog vlakna • tri faze vidljive na grafičkom prikazu (miogramu) • faza latencije – vrijeme koje protekne od djelovanja podražaja do početka vidljive kontrakcije, u mišiću se zbivaju unutarstanične kemijske promjene kao priprema za kontrakciju • faza kontrakcije – mišićna vlakna kližu jedna mimo drugih i mišić se skraćuje • faza relaksacije – mišić se vraća u početno stanje i duljinu

  8. Miogram

  9. FENOMEN „STEPENICA“ (TREPPE) • kod prve kontrakcije mišića, sila koju mišić može ostvariti je manja od sile koju će mišić ostvariti u kasnijim kontrakcijama unutar relativno kratkog vremena • kod prvih nekoliko trzaja (serija laganih trzaja), svaki sljedeći podražaj proizvede malo veću silu od prethodnog sve dok ne dostigne maksimalnu silu. Uvjet je da se mišić potpuno relaksira između podražaja (stimulacije), a podražaji su dovoljno blizu jedan drugome • rezultat je povećane učinkovitosti enzimskog sustava u stanicama i povećane dostupnosti za unutarstanični kalcij

  10. FENOMEN STEPENICA (TREPPE)

  11. VALNA SUMACIJA • postiže se povećavanjem frekvencije stimulacije odnosno učestalosti podraživanja mišića • događa se jer je mišić još u djelomičnoj kontrakciji kad do njega stiže sljedeći podražaj • TETANUS (GRČ) • ekstreman oblik valne sumacije koji rezultira trajnom, ravnomjernom kontrakcijom • mišić se ne relaksira zato što je stimuliran velikom frekvencijom podražaja • na grafičkom zapisu se stapaju vrhovi valova sile pa vidimo gotovo ravan zapis, bez faze relaksacije

  12. VALNA SUMACIJA

  13. UMOR MIŠIĆA • mišićno tkivo je izgubilo sposobnost kontrakcije • umor se pojavljuje kad je potrošnja ATP-a u mišićnim stanicama veća od proizvodnje (sinteze)

  14. IZOMETRIČNA KONTRAKCIJA • duljina mišića se ne mijenja bez obzira na proizvedenu silu (iso = jednak, metric = duljina) • mijenja se zategnutost mišića • duljina u mirovanju (duljina mišića prije kontrakcije) je važan činitelj koji određuje iznos sile koju mišić može ostvariti • IZOTONIČNA KONTRAKCIJA • duljina mišića se mijenja, ali proizvedena sila ostaje ista (iso = jednak, tonic = sila)

More Related