1 / 28

A. MEĐUNARODNA PODELA RADA B. SVETSKO TRŽIŠTE C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE

Predmet: Međunarodna ekonomija Dr Ana Sekulović, docent II MEĐUNARODNA PODELA RADA, SVETSKO TRŽIŠTE I GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE. A. MEĐUNARODNA PODELA RADA B. SVETSKO TRŽIŠTE C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE. A. MEĐUNARODNA PODELA RADA. 1. POJAM

axel
Télécharger la présentation

A. MEĐUNARODNA PODELA RADA B. SVETSKO TRŽIŠTE C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Predmet: Međunarodna ekonomijaDr Ana Sekulović, docentII MEĐUNARODNA PODELA RADA, SVETSKO TRŽIŠTE I GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE

  2. A.MEĐUNARODNA PODELA RADA B. SVETSKO TRŽIŠTE C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE

  3. A.MEĐUNARODNA PODELA RADA 1. POJAM PODELA SVETSKOG PROCESA PROIZVODNJE NA RAZNE ZEMLJE PUTEM TRŽIŠTA, PLANA ILI KOMBINOVANO. • Ne može sve da proizvodi jedna zemlja. Potrebe su raznovrsne pa ih treba zadovoljiti u celini. • Trgovina pomaže podelu rada i vrši distribuciju proizvodnje ne samo u zemlji, nego i između zemalja.

  4. A.MEĐUNARODNA PODELA RADA 2. ZNAČAJ • Razvoj tehnološkog progresa kroz učešće više zemalja • Ekonomija obima kroz specijalizaciju i stabilnost stručnog rada i usavršavanja • Veća produktivnost, uštede i profit • Kvalitetnije zadovoljavanje potreba • Veći životni standard stanovništva u svim zemljama

  5. A.MEĐUNARODNA PODELA RADA 3. ISTORIJSKI RAZVOJ • Po polu i uzrastu u prvobitnoj zajednici, • Odvajanje ratarstva od stočarstva u prvobitnoj zajednici i robovlasništvu, • Odvajanje zanatstva od poljoprivrede u feudalizmu, • Odvajanje trgovine i banaka u ranom kapitalizmu i saobraćaja u razvijenom kapitalizmu krajem XIX veka, • Tehnička podela rada u savremenom društvu, razvijenom kapitalizmu i socijalizmu.

  6. A. MEĐUNARODNA PODELA RADA 4.VRSTE • Po suštini • podela rada na bazi specijalizacije, • podela rada na bazi kooperacije, • podela rada unutar multinacionalnih kompanija koje posluju u raznim zemljama. • Po ideologiji • statička: da razvijene zemlje stalno proizvode proizvode visoke prerade, a zemlje u razvoju ( ZUR) sirovine, • dinamička - da deca budu sposobnija od roditelja i napredak zemalja u razvoju ( ZUR ) kroz finalizaciju proizvoda.

  7. A. MEĐUNARODNA PODELA RADA 5.FAKTORI NA KOJIMA SE ZASNIVA MPR (uz teorijski osvrt Smit + Olin + savremena teorija ) • Priroda • Radna snaga • Kapital • Tehnologija • Ostalo Koliko je značajna tehnologija i finalizacija proizvoda pokazuje odnos primarni/finalni proizvodi iz 1985. Tada je tona železne rude koštala 18 dolara. Kada se preradi u čelik dobijalo se 300 dolara, u alatne mašine 5.000 dolara, a u kompjutere 50.000 dolara. Normalno, da rastu i troškovi, ali je više nego jasno da proizvod finalnije obrade daje veći profit.

  8. A. MEĐUNARODNA PODELA RADA • Mnoge zemlje u razvoju ostvarile su zadivljujuću ekspanziju u razvoju u kategoriji proizvoda visoke prerade • Podaci Svetske trgovinske organizacije za 2007. godinu, pokazuju da se među 20 prvih svetskih izvoznika u toj godini nalaze: Kina (2. mesto), Republika Koreja (11. mesto), Hong Kong (13. mesto), Meksiko (15. mesto), Kineski Tajpej (16. mesto), Saudi Arabija (18. mesto) i Malezija (19. mesto).

  9. A. MEĐUNARODNA PODELA RADA Izvoz iz nerazvijenih zemalja (obuhvaćene samo zemlje u čije izvozu sa preko 50% učestvuju sirovine)

  10. B. SVETSKO TRŽIŠTE 1.POJAM • Tržište je pravna, organizaciona, tehnička i ekonomska institucija za kontakt prodavaca koji određenu robu nude i kupaca koji tu robu traže i istu, po potrebi, kupuju svojim raspoloživim novcem. • Na osnovu odnosa ponude i tražnje na tržištu formirajuse cene . • Kada se radi o svetskom tržištu u transparentnom procesu kupovina kao ponuđači javljaju se preduzeća iz svih zainteresovanih zemalja sveta.

  11. B. SVETSKO TRŽIŠTE • Tržište prodavca deluje kada je tražnja veća od ponude, a tržište kupca kada je ponuda veća od tražnje. U elektronskoj trgovini ne postoji geografski određeno mesto, nego su kupci i prodavci u vezi 24 sata na celoj zemljinoj kugli. 2. SADRŽAJ • Tržište uključuje: kupce, prodavce, mesto odnosno organizaciju i tehnike njihovog susretanja, propise, vreme, ponudu, tražnju, cene, novac.

  12. B. SVETSKO TRŽIŠTE 3. FUNKCIJE • Selektivna(mogućnost izbora za kupca) • Alokativna(prilagođavanje proizvodnje tražnji radi većeg profita) • Distributivna (raspodela vrednosti i BDP na pojedine subjekte na tržištu) • Informativna(kada tržište pruža dragocene informacije o proizvodnji, trgovini, izvozu i uvozu, cenama, kamatama, deviznim kursevima, tržišnoj konjunkturi i slično)

  13. B. SVETSKO TRŽIŠTE 4.VRSTE U realnom životu ne postoji samo jedno tržište nego čitav spektar različitih tržišta koja su međusobno povezana cirkulacijom robe, usluga, novca . • Lokalno –nije interesantno za spoljnu trgovinu • Nacionalno • Regionalna tržišta • Svetsko tržište

  14. B. SVETSKO TRŽIŠTE b) NACIONALNO (nacionalni ekonomski prostori) • Svetsku privredu čine nacionalne privrede sa svim svojim političkim, istorijskim, pravnim, ekonomskim i kulturnim karakteristikama. Njihove razlike su u prirodnim faktorima, ekonomsko-tehnološkim faktorima, cenama, odnosom ponude i tražnje. • Faktori proizvodnje kombinuju se prema profitu, pa sve zainteresovane zemlje u tome traže načine međusobne saradnje i trgovine. • Apsorpciona moć tržišta zavisi od broja stanovnika i dohotka po stanovniku - U SAD je, na primer, oko 15.000 milijardi dolara,u Japanu 5.000 milijardi dolara, a u Srbiji 50 milijardi dolara.

  15. B. SVETSKO TRŽIŠTE c)REGIONALNA TRŽIŠTA(vezana tržišta više zemalja): • U svetu je potpisano više od 300 regionalnih sporazuma kojima je obuhvaćeno 80% svetske trgovine . • Najznačajnije svetsko regionalno tržište je tržište EU sa učešćem oko 30% u svetskom bruto društvenom proizvodu (BNP) i oko 40% u svetskom izvozu. • Značajna je i Severnoamerička zona slobdne trgovine ( NAFTA), Južnoamerička integracija MERKOSUR i Udruženje zemalja Jugoistočne Azije (ASEAN). • U Jugoistočnoj Evropi potpisan je jedinstven multilateralni sporazum o zoni slobodne trgovine (CEFTA).

  16. B. SVETSKO TRŽIŠTE d)SVETSKO TRŽIŠTE: • Oblici: sajmovi, svetski trgovinski centri, internet, aukcije, berze, međunarodni tenderi i sl.; • Svetske cene: tržne cene, uz monopole i državu, berzanske cene, cene na međunarodnim tenderima; • Svetski novac:mora biti konvertibilan, transferabilan i da ga ima dovoljno za opsluživanje svetske trgovine i plaćanja. Za sada je to dolar, evro i delimično jen, a u skoroj budućnosti i kineski juan i možda još nekle valute.

  17. B. SVETSKO TRŽIŠTE Na tržištu se formiraju cene od kojih zavisi ekonomija i to: • cene dobara, usluga i tehnologije, • cene akcija, • cene rada, odnosno angažovanje radne snage (nadnice) • kamatne stope, kao cene angažovanog kapitala, • devizni kursevi, kao cena deviza, odnosno platnobilansne ravnoteže

  18. B. SVETSKO TRŽIŠTE Državna intervencija, koja je u svetskoj trgovini intenzivirana posle krize iz 1929. god., dovela je do mnogih sporazuma u cilju regulisanja svetskog tržišta, kao što su: • dugoročni bilateralni i multilateralni međudržavni sporazumi o saradnji; • kartelski sporazumi o maksimalnoj proizvodnji, izvoznim kvotama i cenama zemalja izvoznica (OPEC, npr.); • sporazumi o maksimalnim uvoznim kvotama u pojedine zemlje (samo-ograničenje izvoza, uvozne kvote npr. u EU); • sporazumi o tampon stokovima (bufferstock) • sporazumi o međunarodnim organizacijama (STO, MMF, IBRD) i sl.; • sporazumi o zaštiti od rizika, pošto se na svetskom tržištu, u principu ostvaruje profit, ali su mogući i gubici i rizici, koje je nužno osigurati.

  19. B. SVETSKO TRŽIŠTE Sopstvena marka trgovine sve je atraktivnija. U Velikoj Britaniji, na primer sosptvena marka trgovine (koja apsorbuje robu niza sitnih proizvođača) učestvuje sa 50% u prodaji poljoprivrednih proizvoda. Razvoj svetske trgovine išao je putanjom: • od fragmentarne do integralne sa složenom gamom kanala marketinga koji omogućuju da proizvodi dospeju u potrošnju (do potrošača); • od lokalne do globalne trgovine koja posluje na celokupnoj zemljinoj kugli; • od tehnološki neopremljene i vezane za jedno mesto, do elektronske trgovine koja ne poznaje granice • od klasične trgovine sa markom proizvođača do sopstvene trgovinske marke; • od nezavisne, ustaljene i slabe do ogromnih, sistemski vođenih trgovinskih lanaca, uključiv i strateške alijanse; • od trgovačkih putnika do savremenog marketinga i propagande.

  20. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE 1.POJAM • Globalizacija je proces intenzivne saradnje i povezanosti sveta politički, tehnološki i ekonomski,otpočeo sa industrijskom revolucijom i formiranjem jedinstvenog svetskog tržišta, a intenziviran krajem XX i početkom XXI veka. • Sama reč potiče od engleske reči The Globe, što znači zemljina kugla. • Procesom globalizacije rukovode SAD, kao najjača zemlja sveta, posle pada Varšavskog pakta i ukidanja socijalizma u Istočnoj, Centralnoj i Južnoj Evropi;

  21. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE • Globalizacija je mešavina politike, ekonomije, kulture, demografije, tehnologije, ekologije i vojne sile; • Ekonomska globalizacija svodi se na internacionalizaciju proizvodnje, širenje tehnologije, investicija i kapitala i liberalizaciju trgovine na ukupnoj zemljinoj kugli.

  22. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE 2. SUŠTINSKI FAKTORI NASTANKA: • Snaga SAD, posle defekata socijalizma i nestanka Varšavskog pakta, koja teži jedinstvenom svetskom tržištu, jedinstvenom kapitalističkom sistemu i transferu zapadne civilizacije; • Liberalizacija i privatizacija svetske privrede; • Finansijska, tehnološka, proizvodna i investiciona moć zapadnih država, njihovih kompanija i banaka; • Tehnološki napredak, posebno kod informacionih tehnologija, saobraćaja i telekomunikacija;

  23. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE 3. GLOBALIZACIJA NA NIVOU PREDUZEĆA • Globalizacija poslovanja (biznisa) znači rasprostiranje poslovnih aktivnosti na ukupnu zemljinu kuglu, tj. na sve zemlje sveta od najvećih do najmanjih; • Tome posebno doprinosi liberalizacija tržišta na svetskom nivou, borba nerazvijenih zemalja za privlačenje stranih direktnih investicija, te savremeni menadžment i marketing; • Menadžment transnacionalnog preduzeća na svet gleda kao na jedinstveno tržište u borbi za veći profit; • Trka za profitom često svetu nanosi teške ekološke katastrofe;

  24. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE 4. KARAKTERISTIKE • Globalizacija je unela ogromne promene u politici, bezbednosti, geopolitici, proizvodnji, tehnologiji i finansijama; • Velike sile diktiraju položaj malih zemalja i smanjuju njihov nacionalni suverenitet, a među sobom sve više ispoljvaju rivalstvo; • Ujednačuju se civilizacijske vrednosti i ukusi potrošača; • Jačaju međunarodni standardi (čistoća, zdravlje, bezbednost, ekologija, zdrava hrana i sl.); • Suštinska joj je karakteristika tranzicija i liberalizacija proizvodnje, tržišta, tehnologije i kapitala u globalnoj svetskoj privredi;

  25. C.GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE • U globalizaciji neki standardni proizvodi osvajaju ceo svet: McDonald’s, Coca-Cola, Levis, mobilni telefoni, kompjuteri, softver Microsoft, kreditne kartice i sl.; • Jačaju usluge i postaju deo rastućih trendova internacionalnog poslovanja i značaja u ukupnoj strukturi svake ekonomije. • Globalizacija povezuje zemlje, kulture i narode, čemu posebno doprinosi savremeni saobraćaj, informatika i komunikacije (npr.sistem interneta i satelita); • Unificiraju se propisi da bi se standardizovali uslovi i stvorio prostor za širenje proizvodnje, investicija i trgovine.

  26. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE 5. PREDNOSTI I MANE Prednosti: • Ubrzan razvoj sveta, čije su granice beskonačne; • Povećanje saradnje u svim oblicima oplemenjuje svet; • Koegzistencija raznih zemalja i kultura na jedinstvenom svetskom tržištu; • Ne treba se plašiti globalizacije, nego je razvijati i samo je činiti pravednijom; • Mora se uspostaviti multipolarni svet, sa odlučivanjem svih zemalja, umesto jedne. Tada će tek prednosti globalizacije doći do izražaja.

  27. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE Mane: • Produbljivanje raspona u razvoju. Svetom još uvek vlada tzv. Trilaterala: SAD–EU–Japan; • Upravljanje svetom od strane užeg kruga zemalja i slabljenje međunarodnih institucija; • Nametanje politike vojnom silom i pokušaj rušenja nacionalnih kultura i tradicije ( SRJ, Irak i sl.) • Pokušaj rušenja mnogih država ( čak i Rusije ) pod izgovorom demokratije- “Nama ne treba demokratija koja ruši našu državu” (Solženjicin);

  28. C. GLOBALIZACIJA SVETSKE PRIVREDE • Česta upotreba sankcija u međunarodnoj trgovini, kao pokušaj razvijenih zemalja da trajno očuvaju svoj monopol (slučaj bojkota kompanija iz Rusije, Kine i nerazvijenih zemalja da kupuju kompanije u razvijenim zemljama, često i nepravedno uvođenje sankcija u trgovini - uključujući i sankcije prema SRJ; • Karakterišu je stalni ratovi, ekološke i zdravstvene katastrofe i klimatske promene koje prete opstanku civilizacije; • Zbog ovih slabosti postoji jak pokret antiglobalizma u svetu.

More Related