1 / 22

Klasifikacija teksta, text mining, information retrieval

Klasifikacija teksta, text mining, information retrieval. Ivan Krajnović. Klasifikacija teksta . Svrstavanje dokumenata u jednu ili više unaprijed definiranih kategorija Imena kategorija su “labele” i samo ime se ne koristi u procesu klasifikacije

berget
Télécharger la présentation

Klasifikacija teksta, text mining, information retrieval

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Klasifikacija teksta,text mining, information retrieval Ivan Krajnović

  2. Klasifikacija teksta • Svrstavanje dokumenata u jednu ili više unaprijed definiranih kategorija • Imena kategorija su “labele” i samo ime se ne koristi u procesu klasifikacije • Klasifikacija se obično obavlja prema sadržaju, a ne prema indeksima, bibliografskim podacima itd.. (metadata)

  3. Podaci • Da bi klasifikator automatski generirali strojnim učenjem, potreban nam je skup ispravno klasificiranih dokumenata. • Skup obično dijelimo na dva ili tri dijela kako bi imali zaseban skup za učenje, provjeru i konačno testiranje.

  4. Značajke • Elementi koji se pojavljuju unutar ili su generirani iz samog dokumenta i odražavaju sadržaj dokumenta. • Za nas – obično n-dimenzionalni vektor broja ponavljanja riječi ili slično. • Želimo koristiti što manje značajki(smanjiti dimenzionalnost) • koristimo upravo one (interset) značajke koje nam omogućuju raspoznavanje kategorija.

  5. Information Retrieval • Grana koja se bavi organizacijom, indeksiranjem, spremanjem i dohvatom “informacija”. • Cilj je donekle interpretirati dokument (indeksirati ga) i dohvatiti dokumente koje korisnik treba, a ne samo odgovoriti na egzaktni upit (npr. upit u “običnoj” tražilici ili SQL upit).

  6. Text mining • Data mining – izoliranje implicitnih, “ne-očitih” informacija iz velikih količina podataka. Traženje odnosa, trendova.. • Text mining - varijanta data mininga u kojoj podatke čini nestrukturirani tekst.

  7. Povijest • Prvi sistemi za automatsku klasifikaciju teksta se pojavljuju u ’60-ima • Do kasnih ’80-tih, prevladavaju “ručno” napravljeni automatski klasifikatori: • Set klasifikacijskih pravila se stvara ručno, koristeći znanje stručnjaka s obrađivanog područja (ekspertni sustavi)

  8. Povijest • U ’90-tima se počinju primjenjivati tehnike strojnog učenja: • omogućavaju automatsko generiranje klasifikatora učenjem na temelju skupa već klasificiranih dokumenata • Prednosti: • brzo generiranje klasifikatora • nije potrebna pomoć stručnjaka • neovisnost o domeni

  9. Primjena - indeksiranje • Stvaranje indeksa (metadata) za sustave dohvata podataka (Information Retrieval) • Boolean IR sistemi – svakom dokumentu se dodjeljuje skup ključnih riječi (ili fraza) uzetih iz predefiniranog rječnika. • Primjer: baza medicinskih ili drugih stručnih dokumenata koju treba indeksirati radi lakšeg pretraživanja i dohvata.

  10. Primjena - indeksiranje • Problem indeksiranja možemo pretvoriti u problem klasifikacije, ako pojedine ključne riječi shvatimo kao kategorije. • Svakom dokumentu ćemo obično dodijeliti više ključnih riječi – tj. svrstati ga u više kategorija.

  11. Primjena - filtriranje • Filtriranje irelevantnih dokumenata – npr. filtriranje spama, ili izoliranje zanimljivih dokumenata. • Dokumente obično klasificiramo u dvije kategorije - onu koju ćemo zadržati i onu koju ćemo odbaciti. • Moguće je i daljnje razvrstavanje relevantnog dijela u podkategorije.

  12. Primjena - clustering • Klasifikacija dokumenata u unaprijed nepoznate kategorije. • Idealno – identifikacija tema, klasifikacija dokumenata i imenovanje tema. • Jednostavnije – samo grupiranje prema sličnosti.

  13. Primjena – stvaranje sažetaka • Izoliranje ključnih dijelova teksta radi bržeg pregledavanja. (tekst se ne reformulira kao kad ručno pišemo sažetak) • Izolirat ćemo one dijelove teksta koji sadrže najviše interset značajki. • Postoji velik broj komercijalnih programa (između ostalog i Autosummarize ugrađen u MS Word)

  14. Primjena – Information extraction • Odnosi se na izoliranje entiteta, odnosa, osobina – semantičkih elemenata teksta. • Idealno – trebalo bi sintetizirati sažetak ili izvući željenu informaciju iz teksta. • Označavanje dijelova teksta. • Ekstrakcija imena, entiteta i odnosa.

  15. Primjena – analiza značenja riječi • Odnosi se na nalaženje značenja riječi uz zadano pojavljivanje (kontekst) u dokumentu • Na kontekste gledamo kao na dokumente, a značenja riječi su nam kategorije. • Svakom kontekstu pridjeljujemo točno jednu kategoriju

  16. Neke praktične primjene • Policijska istraživanja • Velik broj forenzičkih i drugih izvještaja • Potreba za naprednim pretraživanjem, stvaranjem sažetaka, pronalaženjem veza i entiteta • Korporacije • Pronalaženje trendova • Analiza tržišta • Analiza informacija na vlastitom intranetu

  17. Pretprocesiranje • Da bi za klasifikaciju teksta mogli koristiti neki od standardnih algoritama dokument moramo pretprocesirati. • Za svaki dokument želimo stvoriti n-dimenzionalni vektor značajki (brojeva u nekom rasponu).

  18. Pretprocesiranje • Počinjemo s vektorom indeksa: • Najjednostavnije – vektor broja pojavljivanja pojedinih riječi, obično nakon odbacivanja veznika, prijedloga itd.. • Pokušavalo se koristiti i cijele fraze, no eksperimentalni rezultati nisu pokazali poboljšanja koja bi opravdala ovaj pristup.

  19. Smanjivanje dimenzionalnosti • Zašto ? • Ograničenja opreme – brzina, memorija.. • Želimo da naš klasifikator uspješno generalizira podatke. Pokazalo se da su, kod velikog broja nepotrebnih dimenzija i kod velikog broja iteracija, klasifikatori podložni overfittingu • Overfitting – klasifikator jako dobro nauči set podataka za učenje, ali loše generalizira nove podatke.

  20. Smanjivanje dimenzionalnosti • Lokalno/globalno • Lokalno – svaka kategorija ima svoje odabrane značajke. • Globalno – biraju se zajedničke značajke. • Selekcija/ekstrakcija • Selekcija – bira se podskup početnih značajki. • Ekstrakcija – sintetiziraju se nove značajke (npr. kombinacije riječi, korijeni riječi...)

  21. Tipovi klasifikatora • Parametarski • Podaci za učenje se koriste za određivanje parametara neke statističke raspodjele. (npr. Bayesov klasifikator) • Neparametarski • Linearni klasifikatori – gradi se funkcija čija vrijednost određuje pripadnost kategoriji. • Klasifikatori prema primjeru – skup za učenje se koristi kao skup primjera. Dokument koji treba klasificirati se uspoređuje s njima i klasificira prema sličnosti. (npr. algoritam k-NN )

  22. Ispitivanje • Precision • Vjerojatnost da je klasifikacija slučajnog dokumenta u neku kategoriju točna. • Mjera točnosti. • Recall • Vjerojatnost da smo dokument koji pripada u neku kategoriju tamo i klasificirali. • Mjera kompletnosti.

More Related