Bosna i Hercegovina Ažurirani izvještaj o tržištu rada

1. Bosna i HercegovinaAžurirani izvještaj o tržištu rada Uloga odnosa između radnika i uprave Decembar 2005. godine Svjetska banka Jedinica sektora za razvoj ljudskih potencijala Region Evrope i centralne Azije

2. Šta je cilj ovog izvještaja? • Ažurirati analizu Istraživanja tržišta rada iz 2002. godine koje je sprovela Svjetska banka i istraživanja LSMS iz 2004. godine i uporediti rezultate sa onima iz drugih zemalja u regionu. • Izvršiti dubinsku analizu sistema odnosa između radnika i uprave i njihovog uticaja na ishode na tržištu rada • Predložiti konkretne smjerove politika za tržište rada, kako ni se tržište rada u BH učinilo dinamičnijim

3. Zaposlenost i nezaposlenost… • BH ima snažan ekonomski rast, ali ipak nedovoljan da načne problem stalno prisutnog visokog nivoa nezaposlenosti • Već visok nivo nezaposlenosti među mladima se dodatno povećao • Međutim, ima pomaka kod učešća u radnoj snazi i nivou zaposlenosti • Još uvijek postoji višak radnika u sektoru preduzeća u državnom vlasništvu – neproduktivna i fiktivna zaposlenost

4. …neformalni sektor… • Najveći dio stvaranja novih radnih mjesta dešava se u neformalnom sektoru, koji brzo raste • Neformalnim sektorom dominira zaposlenost u poljoprivredi i samozaposlenost i članovi porodica koji doprinose • Opadajući stepen malih preduzeća u neformalnoj zaposlenosti

5. …plate i produktivnost… • Plate u formalnom sektoru su visoke u odnosu na stepen produktivnosti, kao i u poređenju sa drugim zemljama u regionu • A u RS rastu brzo u odnosu na produktivnost

6. …i opterećenje koje predstavlja oporezivanje plata • Opterećenje koje za platni fond predstavljaju doprinosi i porez na plate evidentan u poreskom udjelu nije pretjeran u regionalnom kontekstu, ali ima prostora za unapređenja • U praksi je opterećenje isto u oba entiteta • Ono što se razliku je oporeziva osnovica: u FBH ona isključuje naknade na plate • Sistemi su i dalje neharmonizovani

7. Odnosi između radnika i uprave su u procesu evolucije • Istorijski gledano, kolektivnim pregovaranjem dominiraju Vlada i sindikati u javnom sektoru, pri čemu Vlada širi obuhvat kolektivnih ugovora na cijelu privredu • Iako je FBH tek usvojila prvi novi Opšti kolektivni ugovor od 2000. godine, Opšti kolektivni ugovor RS ostao je nepromijenjen godinama • Nedavno je došlo do jačanja udruženja poslodavaca u privatnom sektoru, ali ona su još uvijek na ograničenom stepenu reprezentativnosti • Gustina sindikata (udio članova sindikata u ukupnom broju radnika) je u opadanju, a sindikati su u maloj mjeri sposobni da uđu u novi privatni sektor • Jačanje tripartizma u ekonomskim i socijalnim vijećima na entitetskom i, po mogućnosti, na državnom nivou

8. Uticaj radne regulative na ishode na tržištu rada: Osnovni nalazi • Pomiješane poruke: tržište rada u BH je dinamičnije nego što se često pretpostavlja, ali ograničenja ostaju • Iako su značajni aspekti radnih regulativa na papiru nefleksibilni (posebno u kolektivnim ugovorima) ne izgleda da u praksi imaju očekivani negativni uticaj na tržište rada u cjelini • Dokazi o nesprovođenju odredbi kolektivnih ugovora u cijeloj privredi, ali primjena u nekim sektorima • Unapređenje mogućnosti za zapošljavanje zahtijeva stalan snažan rast, ograničavanje plata, unapređenja poslovnog okruženja i pažljivo razmatranje radnih regulativa • Podaci su često nekonzistentni i slabog kvaliteta

9. Najniža plata u FBH nije u potpunosti obavezujuća … • 20 posto zaposlenih u formalnom sektoru u FBH izjavljuje da prima plate niže od najniže plate • Udio zaposlenih koji izjavljuju da primaju manje od 50 posto prosječne plate je gotovo sličan između RS i FBH, bez obzira na različite nivoe najniže plate

10. Mehanizam prilagođavanja visine plata u FBH nije doveo do znatnijeg rasta plata… • Mehanizam za određivanje najniže plate u FBH i dalje je visok u regionalnom kontekstu, što može umanjiti stepen poštivanja odredbe • Međutim, “spiralni odnosa između najniže plate i prosječne plate” u FBH nije dovela do više stope rasta plata • Plate su brže rasle u RS, gdje ne postoji automatski mehanizam za prilagođavanje visine

11. Mnoge odredbe kolektivnih ugovora nemaju značajan uticaj na plate... • Dužina zaposlenosti (“staž”) nema značajan uticaj na zarade • To je suprotno of onoga što bi predviđali sistemi platnih koeficijenata iz granskih kolektivnih ugovora • Isplatljivost obrazovanja je slabija nego u mnogim drugim zemljama, bez obzira na nefleksibilne koeficijente vezane za nivo obrazovanja u kolektivnim ugovorima • Iako u teoriji obuhvata cijelu privredu, de facto obuhvat je ograničen, posebno u sektoru preduzeća koja su od svog uspostavljanja u privatnom vlasništvu

12. Ali…. • Fleksibilnost koja potiče iz nesprovođenja radnih regulativa nije poželjna, pošto dovodi do povećanja stepena neformalnosti, stvara neizvjesnost i smanjuje stepen zaštite radnika • Kolektivni ugovori su imaju i dalje širok opseg i nefleksibilni su, i, iako se dijelom izbjegavaju, i dalje mogu imati negativan uticaj u nekim sektorima • Postoje prepreke za prilagođavanje radne snage koje su posljedica oblasti nepokrivenih legislativom i regulativama

13. Nefleksibilnosti kolektivnih ugovora • Automatsko proširenje obuhvata kolektivnih ugovora na kompanije koje nemaju svoje predstavnike u pregovaranju • Trajanje primjene kolektivnih ugovora je neodređeno – iako je FBH tek usvojila novi Opšti kolektivni ugovor (prvi od 2000. godine), Opšti kolektivni ugovor RS i dalje je nepromijenjen, od 2000. godine • Prenosiva premija za staž pri određivanju plata u RS • Ograničenja za zaposlenje na određeno vrijeme i zaposlenje na pola radnog vremena • Odredbe koje propisuju dugo porodiljsko odsustvo

14. Prepreke za zapošljavanje na određeno vrijeme i zapošljavanje sa pola radnog vremena • Sistem radnih knjižica ne omogućava zaposlenje na određeno vrijeme i zaposlenje na pola radnog vremena • Istraživanje “Doing Business”: rezultat koji postiže BH je gori od rezultata zemalja u regionu sa kojima se mogu vršiti poređenja, u odnosu na indeks poteškoća pri zapošljavanju – zbog ograničenja zapošljavanja na određeno vrijeme

15. Dugačko porodiljsko odsustvo • Porodiljsko odsustvo u BH traje 1 godinu – što je znatno duže nego u mnogim evropskim zemljama i zemljama OECD-a • Stalno prisutan nizak stepen zaposlenosti i učešća u radnoj snazi za žene

16. Oblasti nepokrivene regulativom • Kriterijumi za stepen reprezentativnosti za socijalne partnere pri kolektivnom pregovaranju • Pravni okvir za pregovaranje na nivou firmi • Alternativa za radne knjižice zaposlenih s ciljem čuvanja evidencije o doprinosima za socijalno osiguranje • Osiguranje poslodavaca od obaveza plaćanja plata u slučajevima prirodnih katastrofa ili invaliditeta • Nema sistema za rješavanje pitanja privremenog otpuštanja – neophodno radi sprječavanja ponovnog nastanka problema sa “fiktivnim” radnicima

17. Smjerovi politika za dinamičnije tržište rada • Stvoriti manje obiman, ali sprovodljiviji skup radnih regulativa • Omogućiti postepeno smanjivanje najniže plate, izražene kao procenat prosječne plate, u FBH • Uvesti najnižu platu za mlade • Racionalizovati i pojednostaviti sistem “koeficijenata” i druge aspekte plata, zapošljavanja i određivanja dvanja • Omogućiti ograničavanje plata • Smanjiti trajanje porodiljskog odsustva i isplaćivati porodiljska davanja kroz sistem socijalnog osiguranja

18. Smjerovi politika za dinamičnije tržište rada • Revidirati sistem doprinosa koji se obračunavaju na platni fond • Integrisati naknade koje se plaćaju uz platu u oporezivu osnovicu u FBH • Harmonizovati sistem doprinosa za socijalno osiguranje koji se obračunavaju na platni fond i njihove stope između entiteta • Omogućiti smanjenja tereta doprinosa na platni fond, kroz identifikaciju ušteda u sistem zdravstvenog osiguranja, penzijsko-invalidskog osiguranja i osiguranja u slučaju nezaposlenosti, te kroz uvođenje ograničenog nivoa finansiranja iz opštih prihoda

19. Smjerovi politika za dinamičnije tržište rada • Revidirati sisteme kolektivnog pregovaranja i određivanja visine plata • Odvojiti određivanje visine plata u javnom sektoru od određivanja plata u ostalim sektorima • Ograničiti obuhvat kolektivnih ugovora na ona preduzeća koja su imala svoje predstavnike u pregovaranju • Definisati kriterijume za reprezentativnost socijalnih partnera koji su uključeni u tripartitno pregovaranje • Stvoriti ekonomsko-socijalno vijeće na državnom nivou kao forum za razmatranje srednjoročnih reformi tržišta rada i procesa kolektivnog pregovaranja

20. Smjerovi politika za dinamičnije tržište rada • Omogućiti prilagođavanja radne snage i zaustaviti dotok “fiktivnih” radnika • Promovisati restruktuiranje preduzeća i osloboditi radnu snagu koja se sada zadržava u fiktivnom i neproduktivnom zaposlenju • Razviti alternativu za radne knjižice s ciljem promovisanja višeg stepena mobilnosti radne snage • Uvesti legislativu s ciljem rješavanja pitanja privremenih otpuštanja

21. Smjerovi politika za dinamičnije tržište rada • Unaprijediti statističku osnovu za analizu tržišta rada • Uvesti istraživanje radne snage na godišnjem nivou, nadopunjenu istraživanjima na nivou preduzeća • Povećati kapacitet statističkih zavoda s ciljem prikupljanja tačnijih podataka od preduzeća

22. Hvala Svjetska banka Rezidentna kancelarija u Bosni i Hercegovini Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo www.worldbank.ba