Josip Sliško Facultad de Ciencias Físico Matemáticas

1. IX KongresMakedonskogFizikalnogDruštvaPrateći seminarInstitut za Fiziku Univerziteta Kiril i Metodij, Skopje18.septembar 2012. godineBudućnost nastave fizike: Zbogom predavanjima u učionici!* JosipSliško Facultad de Ciencias Físico Matemáticas Benemérita Universidad Autónoma de Puebla, Mexico *Ovo predavnje je bazirano na rezltatima projekta „Active physics learning online“, koji finansira Meksički Savjet za Nauku i Tehnologiju (CONACyT) (avgust 2012 – juli 2013) i kojirealiziramna Univerzitetu u Ljubljani.

2. O čemu ću govoriti? • Kreativnaprimjenaznanja i sposobnostaktivnogučenja su glavnekarakteristike “radnikaznanja” u globalnojekonomiji. • Tradicionalna nastava:štaje i zašto podstiče “pasivno učenje” i “inertno znanje”? • Koji su osnovni principinastavekojapromoviraaktivno učenje fizike? • Koji su primjeri sekvencia aktivnog učenja fizike?

3. Primjenaznanja i aktivno učenje: kljucnepotrebeglobalneekonomije • “Organizacijekojeuče” i “društvaznanja” nemogupostojatibezljudikoji su pripremljeni da kreativnokoristepostojeća i efikasnouče nova znanja. To je osnovnakarakteristika nove kategorijeradnika, tzv. “radnikaznanja” (knowledgeworkers). • Sposobnostboljeg i bržegučenja je jedinakomparativnaprednost, kakokompanijatako i pojedinacanaglobalnomtržištu. • Scenario “diploma – stalnoradnomjestosarutinskimaktivnostima – penzija” se (dramatično!!!) seli u prošlost. Poslovinaodredjenovrijeme, globalnakonkurencija i radikalnepromjene u vršenjumnogihprofesija su već dio radnestvarnosti. Univerzitetskanastava, NAŽALOST, nepripremastudentezatakvnoradnotržište.

4. Šta je tradicionalna nastava fizike? • Centralni dio su predavanja profesora koja konzumiraju skoro svo raspoloživo vrijeme.Nastava je “pričanje”, a učenje je “slušanje i pamćenje”. • Ritam emisije i količina specijaliziranih informacija su impresivni. • Praktične vježbe često liče na “kuharske recepte”. • Rješavanje problema je, uglavnom, algoritmička primjena formula u abstraktnim situacijama. • Ne uzimaju se u obzirznanja o tome kakoljudiuče.

5. Česti rezultati tradicionalne nastave fizike • Pojmovno razumijevanje je loše ili ne postoji. • Funkcionalno znanje je odsutno. Umjesto njega je prisutno “inertno znanje”. • Alternativne koncepcije o funkcioniranju fizikalnog svijeta ne samo da opstaju nego postaju još složenije. • Vizija fizike i učenja fizike nije adekvatna.

6. Zajednička osnova nastavnih strategija koje promiču “aktivno učenje” • Temelje se na istraživanju teškoća koje ispoljavanju studenti kada uče fiziku. • Predavanja se značajno reduciraju ili se u potpunosti eliminiraju. • Umjesti da profesor “pokrije” program govoreći o fizici, studenti “otkrivaju” najvažnije elemente programa baveći se fizikom. • Aktiviraju se i dovode u sumnju alternativne ideje studenata o fizikalnomsvijetu da bi se postigla “pojmovna promjena”.

7. Zajednička osnova strategija koje promiču “aktivno učenje” • Kultivira se kvalitativno rezoniranje i pojmovna analiza. • Stalno se insistira na različitim reprezentacijama pojmova i zakona što pospješuje kvalitetu organizacije znanja i sposobnosti rješavanja problema. • Promiče se socijalni karakter učenja (učiti ne sam nego sa ostalima). Sposobnostza “timski rad” i grupnopromišljanjeideja je jošjednatražena “radnasposobnost”.

8. Osnovni elementi didaktike pojmovne promjene: Predvidi – Opažaj - Objasni • Prvi korak je osobno aktiviranje i formuliranje alternativnih ideja o fizikalnim pojavama i njihovo grupno razmatranje. • Aktiviranje i formuliranje tih ideja se promiče zadaćama elaboracije obrazloženih predvidjanja. • Drugi korak je opažanje i uporedjivanje predvidjenog i opaženog. • Ako postoje razlike, one se moraju objasniti. • U razradi eksplikativnih modela često je nužno modificirati ili potpuno odbaciti neke od alternativnih ideja o razmatranoj fizikalnoj pojavi (“pojmovna promjena”).

9. Stvarna fotografija ili fotomontaža?

10. Zašto izlazi mlaz vode iz boce? • Svi znamo da voda izlazi iz boce ako je boca probušena. • Koji su mogući načina objašnjenja ove jednostavne pojave? • Na koji način je moguće provjeriti ove „mini-teorije”?

11. Da li se napuhani balon ponaša isto u svim svojim tačkama? • Svi znamo da napuhani balon eksplodira ako se probuši iglom. • Da li postoje tačke balona u kojima ga moguće probušiti bez da eksplodira?

12. Jednostavna formula za stvaranje emocija u nastavi fizike Učešče učenika + Iznenadjenje = Emocija.

13. Hvala vam na ljubaznoj pažnju i učešću! Oni koji žele da naučno istražuju aktivno učenje fizike, mogu mi se obratiti na adresu: jslisko@fcfm.buap.mx