1 / 56

Visoka Sportska i Zdravstvena Škola Beograd Menadžment kvalitetom u fitnesu

Visoka Sportska i Zdravstvena Škola Beograd Menadžment kvalitetom u fitnesu. mr Nina Stojadinović. Uvod. Kretanje je jedna od osnovnih čovekovih potreba i baza zdravog života a zdravlje je jedno od osnovnih ljudskih prava i baza razvoja društva.

Télécharger la présentation

Visoka Sportska i Zdravstvena Škola Beograd Menadžment kvalitetom u fitnesu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Visoka Sportska i Zdravstvena ŠkolaBeogradMenadžment kvalitetom u fitnesu mr Nina Stojadinović

  2. Uvod • Kretanje je jedna od osnovnih čovekovih potreba i baza zdravog života a zdravlje je jedno od osnovnih ljudskih prava i baza razvoja društva. • U istoriji ljudskog društva svaka masovna čovekova potreba prerasla je u predmet proizvodnje namenskih proizvoda i usluga. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  3. Rekreacija i Fitnes • Rekreacija je skup telesnih i mentalnih aktivnosti sprovođenih u slobodno vreme, po slobodnom izboru, u cilju okrepljenja ili zadovoljenja drugih unutrašnjih potreba. • Fitnes je masovni pokret svetskih razmera koji teži da propagira i utemelji zdrav stil života kroz rekreativno vežbanje i korišćenje drugih fitnes proizvoda radi boljeg psihofizičkog, estetskog i funkcionalnog stanja pojedinaca u društvu Menadžment kvalitetom u fitnesu

  4. Preklapanje termina rekreacija i fitnes takmičarski fitnes fitnes rekreativno vežbanje širi prostor rekreacije Menadžment kvalitetom u fitnesu

  5. Fitnes iz tržišnog aspekta • Fitnes je vrsta usluge iz oblasti rekreacije koja se nudi savremenom čoveku, a koja treba da zadovolji njegove potrebe zdravlje, lepota, kretanje, zabava, ublažavanje negativnih efekata savremenog načina života... • Fitnes industrija • Isti principi kao u ostalim proizvodnim delatnostima Menadžment kvalitetom u fitnesu

  6. Fitnes kao savremena rekreacija • Naplative kategorije: objekti, programi, oprema, preparati, stručno i specijalizovano osoblje • Visoki organizacioni zahtevi da bi se ispunila očekivanja mnogobrojnih korisnika • “Proizvođač” mora da misli o kvalitetu usluge i da se bavi menadžmentom. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  7. Proizvod u fitnesu • Proizvod je rezultat procesa (generičke kategorije proizvoda: usluge, softver, hardver, procesni materijal) • Trenažni proces; fitnes program; zdrav, sposoban i zadovoljan rekreativac; uspešan sportista u fitnesu; sportski rezultat; usluga stvaranja dobre atmosfere i dobrog raspoloženja; oprema, sprave, objekti; usluge iznajmljivanja; manifestacija, spektakl, priredba; trener, stručnjak; preparati; usluge ulepšavanja; zdravstvene usluge; nutricionističke usluge; nosioci informacija (knjige, časopisi, CD...); edukacije... Menadžment kvalitetom u fitnesu

  8. Proizvod u fitnesu (1 od 3) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  9. Proizvod u fitnesu (2 od 3) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  10. Proizvod u fitnesu (3 od 3) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  11. Usluga u fitnesu • Usluga je rezultat najmanje jedne aktivnosti koja se sprovodi u kontaktu isporučioca i korisnika i u principu je nematerijalne prirode *Definicija SRPS ISO 9000:2007 Menadžment kvalitetom u fitnesu

  12. Menadžment kvalitetom • Menadžment: koordinisane aktivnosti za vođenje organizacije i upravljanje njome • Kvalitet: Nivo do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava zahteve • Menadžment kvalitetom: koordinisane aktivnosti za vođenje organizacije u odnosu na kvalitet i upravljanje njome u tom smislu. *Definicije SRPS ISO 9000:2007 Menadžment kvalitetom u fitnesu

  13. Standardizacija • Standardizacija - aktivnost na utvrđivanju odredbi za opštu i višekratnu upotrbu u odnosu na stvarne i potencijalne probleme, u cilju postizanja optimalnog nivoa uređenosti u datom kontekstu. • ISO – jedna od tri vodeće međunarodne organizacije za standardizaciju (162 zemalja članica) • SRPS – Srpski standard Menadžment kvalitetom u fitnesu

  14. Serija ISO standarda 9000 • SRPS ISO 9000:2007, Sistemi menadžmenta kvalitetom - Osnove i rečnik • SRPS ISO 9001:2008, Sistemi menadžmenta kvalitetom - Zahtevi • SRPS ISO 9004:2001, Sistemi menadžmenta kvalitetom - Uputstva za poboljšavanje performansi. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  15. Predmet i cilj istraživanja • Predmet istraživanja je sistem menadžmenta kvalitetom u fitnesu i elementi sistema koji postoje u fitnes centrima. • Cilj istraživanja je utvrditi da li je i u kolikoj meri, u pojedinim fitnes centrima u Beogradu uspostavljen sistem menadžmenta kvalitetom, ili da li postoje neki njegovi elementi. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  16. Primenjena metodologija • Transferzalno istraživanje neeksperimentalnog karaktera, strukturalna studija organizacionog sistema upravljanja u fitnes klubovima i kvalitativni i kvantitativni opis u okviru deskriptivne studije kvaliteta • Rađena je validacija i valorizacija pojedinih organizacionih elemenata unutar klubova. Kao glavne metode pimenjene su kvalitativna i kvantitativna komparativna analiza a kao pomoćni bibliografski i statistički metod. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  17. Primenjena metodologija • Od insraživačkih tehnika za prikupljanje podataka korišćeno je: posmatranje, anketitanje, intervjuisanje i skaliranje. • Vremenska odrednica : oktobar 2007 do decembra 2008. god Menadžment kvalitetom u fitnesu

  18. Uzorak entiteta • 435 ispitanika iz 33 kluba: anketa o parametrima kvaliteta i ličnim podacima(96 varijabli) – zaključak 1 • 20 fitnes klubova sa teritorije Beograda (107 varijabli) – zaključci 2, 3 i 4 • 137 zaposlenih: podaci o zaposlenima (28 varijabli) – zaključak 5 Menadžment kvalitetom u fitnesu

  19. Uzorak varijabli 1. - Varijable iz oblasti socijalnog statusa ispitanika (23 varijable) - Varijable iz oblasti stavova zainteresovanih strana o kvalitetu fitnes usluge (73v) 2. Varijable iz oblasti stanja organizacionih sistema fitnes klubova (98 varijabli) (osnovna opredeljenja 5v, karakteristike fitnes objekta i njegovih sektora 90v, predmeti rada 1v, procesi 1v, dokumenti SMK 1v, dodatne opisne informacije 9v) 3. Varijable o zaposlenima u fitnes klubovima (28v) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  20. 1. Uzorak ispitanika • 97 muškog 329 ženskog pola • Prosečno homogen skup po godinama starosti (prosek oko 30 godina) • Prema vrsti usluge koju koriste: 54 – samostalna korisnika fitnes usluga 59 – korisnika personalog treninga 251 – korisnika grupnih fitnes programa 62 – zaposlena u fitnesu Menadžment kvalitetom u fitnesu

  21. Podaci o ispitanicima • Najstariji ispitanik ima 62 a najmladji 10 godina. • 57,7% je starosti od 20-30 god a 24,3% je starosti od 30-41 god, 18% ostali (nedostaju usluge za najmlađu i najstariju populaciju – do 20 i preko 40 godina) • 11,5% početnika, 28,8% povremenih, 50,2% redovnih vežbača (9% podatak nedostaje) • 39 ispitanika od 436 ne zna kako se zove program vežbanja koji koriste • Način informisanja: 24% preporuka, 17% internet, 14% časopisi, 12% TV • Prosečan vežbač je vežbao u 3,5 fitnes centra • Najveći procenat vežbača želi da vežba u srednje velikim centrima, sa instruktorima koji se povremeno smenjuju i koji su istog pola kao i oni Menadžment kvalitetom u fitnesu

  22. Mišljenje ispitanika o parametrima kvaliteta • Podeljeni u 5 kategorija: Objekat, instruktor, program, socijalno okruženje, organizacija kluba: Rangovi 5 grupa parametara (svi ispitanici): Instruktor 4,04 Organizacija kluba 2,22 Program 3,99 Socijalno okruženje 1,81 Objekat 3,01 Menadžment kvalitetom u fitnesu

  23. Kako su vežbači ocenili svoje trenere i klubove: - Instruktori 4,71; - Programe koje koriste 4,56; - Organizaciju svog kluba 4,01; - Socijalno okruženje 3,91; - Objekat koji koriste 3,73. Osnova za ponderaciju prema rangu značajnosti koji su dali vežbači: Program 4,08 Instruktor 4,07 Objekat 2,99 Organizacija kluba 2,15 Socijalno okruženje 1,77 Stav vežbača o parametrima kvaliteta i njihove ocene klubova u kojima vežbaju Menadžment kvalitetom u fitnesu

  24. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  25. Parametri kvaliteta objekta Menadžment kvalitetom u fitnesu

  26. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  27. Parametri kvaliteta instruktora Menadžment kvalitetom u fitnesu

  28. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  29. Parametri kvaliteta programa Menadžment kvalitetom u fitnesu

  30. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  31. Rezultati i zaključak 1 • Na osnovu analize dostupne literature ustanovljeno je da u oblasti fitnesa nije definisan kvalitet na prepoznatljivom nivou, što u potpunosti potvrđuje hipotezu 1. • Probali smo otići i korak dalje i odgovoriti: Šta je to usluga dobrog kvaliteta u fitnesu? (termin “kvalitetna” usluga) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  32. 2. Uzorak klubova20 klubova površine od 50 do 1000 m2, prosek 262 m2 • Nazivi klubova neće biti navedeni zbog diskrecionog prava Menadžment kvalitetom u fitnesu

  33. Podaci o klubovima • 55% nadzemni, 30% kombinovani, 15% podzemni • Površina svlačionicaje prosečno 16% površine vežbaonica (raspon od 5-35%) • Prosečna popunjenost klubova u odnosu na maksimalnu popunjenost 64,78% • Prosečno 8,85 sprava i 5,45 kardio trenažera po klubu • Prosečna kvadratura po vežbaču u GFP je 3,5 m2 (u svetu 4,5 m2) • Najmanje prosečna ocene za primerenost kardio sektora, kvalitet sprava i primerenost sektora sa spravama • U 50% fitnes centara ne postoji komplet prve pomoći a u 60% ne postoji protiv požarni aparat • Prosečna ocena opremljenosti je 3,62 a prosečna ocena dokumentovanosti sistema menadžmenta je 2,85. • Rasponi proseka maksimalnih i minimalnih cena: teretana 2424 – 3552, GFP 1788-2184, personalni trening 8196 - 11600 Menadžment kvalitetom u fitnesu

  34. Način dokumentovanja predmeta rada (3,16) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  35. Rezultati i zaključak 2 • Rezultati istraživanja su pokazali da su u većini fitnes centara prepoznatljivi predmeti rada ali da nisu definisani, što u potpunosti potvrđuje hipotezu 2. Od 20 fitnes centara samo u 4 su predmeti rada u potpunosti bili definisani. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  36. Dokumentovanost i struktuiranost procesa rada (2,72) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  37. Rezultati i zaključak 3 • Rezultati istraživanja su pokazali da se u fitnes centrima obavljaju procesi rada ali da u najvećem broju centara oni nisu struktuirani i dokumentovani, što u potpunosti potvrđuje hipotezu 3. • Od 20 fitnes centara samo u jednom su procesi u potpunosti struktuirani i dokumentovani. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  38. Dokumenti proistekli iz prepoznatih procesa i zahteva standarda (1,94) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  39. Rezultati i zaključak 4 • Rezultati istraživanja su pokazali da ni u jednom fitnes centru od 20 ne postoje dokumenti sistema menadžmenta kvalitetom koji proističu iz prepoznatih zahteva standarda, što u potpunosti potvrđuje hipotezu 4. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  40. 3. Uzorak zaposlenih (uzeti podatke sa rezervom) • U podgrupi trenera i instruktora u uzorku: 54,4% je sa višim ili visokim stručnim obrazovanjem 20,8% su studenti stručnih sportskih škola 22,8% iz drugih struka. • Prosečne godine starosti trenera i instruktora GFP - oko 30 god. • Najveći broj personalnih trenera u uzorku je muškog pola i prosek njihovog broja radnih sati nedeljno je 29,5. • Najveći broj instruktora GFP je ženskog pola i njihov prosečan broj radnih sati nedeljno je 10,5. • Obe podgrupe imaju prosečno 5,6 godina iskustva u ovom poslu. • Prosečan zaposleni radi 1,8 poslova (rukovodstvo, administracija, trener, instruktor, usluge, održavanje, tehničko lice, lekar) • Od 138 zaposlenih samo njih 10 je zaposleno za stalno a 6 honorarno sa zvaničnim ugovorom. (stalno zaposleni su uglavnom vlasnici centara). Zaposlenje u fitnesu još uvek nije ušlo u legalne tokove. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  41. Način dokumentovanja podataka o zaposlenima i njihova prava i dužnosti (2,27) Menadžment kvalitetom u fitnesu

  42. Rezultati i zaključak 5 • Rezultati istraživanja su pokazali da u većini fitnes centara nisu u potpunosti definisana prava i dužnosti osoblja u skladu sa pravilima, što u potpunosti potvrđuje hipotezu 5. • Od 20 fitnes centara samo u 3 postoji matrica odgovornosti i u potpunosti su definisani procesi i dokumentovana prava i dužnosti zaposlenih. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  43. Prosečne ocene oformljenosti opredeljenja i dokumentovanosti Menadžment kvalitetom u fitnesu

  44. 5 4,5 4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub klub 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Prosečne ocene ukupne dokumentovanosti Menadžment kvalitetom u fitnesu

  45. Uspostavljenost SMK se ustanovljava kroz proveru 3 osnovna elementa: • 1. Dokumenovanost sistema, • 2. Usklađenost dokumenata sa zahtevima standarda • 3. Primenjivanje sistema. Nepostojanje prve stavke onemogućava dalju proveru sistema. Nepostojanje dokumenata ne mora direktno da znači da usluga nije dobrog kvaliteta u ovom momentu, ali svakako znači da kvalitet nije proverljiv i održiv kroz duži vremenski period. Svaki ozbiljan sistem menadžmenta, čak i kada nema vezu sa zahtevima ISO 9001 podrazumeva dokumentaciju jer kvalitet se ne dešava slučajno. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  46. GENERALNI ZAKLJUČAKuz ogradu zbog veličine uzorka • U većini fitnes centara u Beogradu nije uspostavljen sistem menadžmenta kvalitetom iako postoje elementi za njegovo uspostavljanje. Ovaj zaključak u potpunosti potvrđuje glavnu hipotezu. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  47. Stanje • Menadžment kvalitetom u fitnesu u Srbiji na niskom nivou razvoja – neophodna edukacija • Opasnost od inostranih franšiznih fitnes sistema koji mogu ugroziti domaće poslovanje • Rad instruktora i trenera u principu na zanatskom nivou, bez kontrole i van legalnih tokova • Vežbači ipak iskazuju prilično visok stepen zadovoljstva instruktorima (ali nemaju visok stepen poznavanja tržišta) • Potrebno je dosta ulaganja u objekte i opremljenost • Neophodna je zakonska regulativa Menadžment kvalitetom u fitnesu

  48. Put razvoja u praksi • Dobro organizovan fitnes klub treba da ima misiju, viziju, politiku kvaliteta i svoj kompletno dokumentovani sistem menadžmenta kvalitetom. U takav sistem adekvatno obrazovani trener može da se uklopi, pomoću internih edukacija i kontrola rada. Na taj način ne bi sve zavisilo od dobre volje svakog pojedinačnog trenera i instruktora, već od proverljivih pisanih programa koje bi stvarali najsposobniji među njima, a kvalitet bi bio održiv i proveriv u okviru postavljenog sistema menadžmenta kvalitetom. Menadžment kvalitetom u fitnesu

  49. Značaj primene familije standarda ISO 9000 u fitnes centrima • Uputstvo za menadžmentiboljiproizvod • Uvođenje reda i kontrole • Bolje razumevanje sa ostalim organizacijama • Marketinška vrednost • Interes države • Ekonomski značaj • Značaj za struku fizičke kulture • Značaj za korisnike • Petlja kvaliteta: bolja organizacija- bolja usluga – veća potražnja – veći prihodi – bolji uslovi rada – veće interesovanje stručnjaka – razvoj struke – bolja organizacija... Menadžment kvalitetom u fitnesu

  50. Načini za implementaciju SMK prema ISO 9001 • Upoznavanjemenadžeraivlasnikafitnescentarasaznačajem QMS zaposlovanjenjihovogfitnescentara. • Zainteresovanost i opredeljenje vlasnika, direktora i najvišeg rukovodstva fitnes centra • Izbor adekvatnog konsultanta • Izrada dokumenata • Primena u praksi • Interna provera • Korektivne akcije • Prijavljivanje za ocenjivanje akreditovanom sertifikacionom telu • Sprovođenje ocenjivanja • Svečana dodela sertifikata • Život sistema • Periodični vandredni nadzori Menadžment kvalitetom u fitnesu

More Related