1 / 107

UPRAVNO PROCESNO PRAVO

UPRAVNO PROCESNO PRAVO. UVOD I.DEO: AKTI UPRAVE II. DEO: UPRAVNI POSTUPAK III. DEO: E UPRAVA IV. UPRAVNI SPOR. Predispitne obaveze – ispit - literatura. Bodovanje: Predavanja – 12 bodova Vežbe - 8 bodova Kolokvijum - 20 bodova Usmeni ispit - 60 bodova *Seminarski - 15 bodova

byron
Télécharger la présentation

UPRAVNO PROCESNO PRAVO

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. UPRAVNO PROCESNO PRAVO UVOD I.DEO: AKTI UPRAVE II. DEO: UPRAVNI POSTUPAK III. DEO: E UPRAVA IV. UPRAVNI SPOR

  2. Predispitne obaveze – ispit - literatura Bodovanje: Predavanja – 12 bodova Vežbe - 8 bodova Kolokvijum - 20 bodova Usmeni ispit - 60 bodova *Seminarski - 15 bodova *Pismeni ispit - 20 bodova Literatura za ispit: Prof. dr Stevan Lilić: Upravno pravo i upravno procesno pravo, Pravni fakultet Univeziteta u Beogradu, Beograd, 2012.

  3. POJAM, SVRHA I IZVORI UPRAVNOG PROCESNOG PRAVA Upravno procesno pravo je deo upravnog prava. Podela upravno-pravnih normi na materijalne norme, formalno-pravne norme i one koje se odnose na organizaciju uprave Prema drugoj podeli, to su pravne norme koje se odnose na organizaciju, na ukupnu delatnost kao i na kontrolu uprave. Upravno procesno pravo se sastoji iz upravnog postupka i upravno-sudskog postupka. Pojam postupka Izvori: Ustav, zakoni ZOUP, ZDU, ZUS, i zakoni o posebnomupravnompostupku (Zakon o patentima, Zakon o ekspropriaciji).

  4. UPRAVNI SISTEM, UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNOSUDSKI POSTUPAK Opšte i posebno upravno pravo

  5. Dobra uprava – loša uprava Dobra uprava: - zakonita, opravdana, efikasna, štedljiva, uslužno opredeljena, visoko profesionalizovana, transparentna Loša uprava: - nezakonita, sklona zloupotrebi, korpupcija, birokratizovana, skupa, politizovana, neobučena...

  6. I. Deo • AKTI UPRAVE

  7. AKTI UPRAVE • Rezultat rada, delatnosti uprave, ono što uprava stvara i vrši: • A) Pravni akti uprave • B) Materijalni akti uprave • Pravni akti uprave • A) Pojedinačni pravni akti uprave (upravni akt, aktiposlovanja i upravni ugovori) • B) Opšti pravni akti uprave (upravni propisi) • Materijalni akti uprave • A) Dokumentovanje B) Saopštenje C) Primanje izjava D) Upravne radnje

  8. UPRAVNI AKT – POJAM I OBELEŽJA • Nastanak pojma u XIX veku – pojedinačni autoritativni akt koji donosi uprava, zasnovan na zakonu, odvojen od donosioca. Pojedinačno odlučivanje o pravima i obavezama od strane imaoca javnog ovlašćenja u upravnim stvarima. • ZUS: • Član 4.: Upravni akt... jeste pojedinačni pravni akt kojim nadležni organ, neposrednom primenom propisa, rešava o određenom pravu ili obavezi fizičkog ili pravnog lica, odnosno druge stranke u upravnoj stvari. • Obeležja upravnog akta: • A) konkretnost B) autoritativnost i jednostranost C) pravno dejstvo • D) zasnovanost na zakonu ili drugom propisu E) izvršnost upravnog akta • F) Donošenje u upravnim stvarima, G) Donosilac upravnog akta • ZUS: Član 5. • Upravna stvar, jeste pojedinačna nesporna situacija od javnog interesa u kojoj neposredno iz pravnih propisa proizilazi potreba da se buduće ponašanje stranke autoritativno pravno odredi. • G) Donosilac • Upravni akt jepojedinačni, autoritativan pravni akt donet u upravnoj stvari

  9. VRSTE UPRAVNIH AKATA • Pozitivni i negativni • Konstitutivni i deklarativni • Vezani i slobodni • Jednostavni i složeni • Individualni i generalni • Formalni i neformalni • Trajni i trenutni • Po službenoj dužnosti i na inicijativu stranke • Rešenja i zaključci

  10. POGREŠNI UPRAVNI AKTI A) Neuredni upravni akti B) Protivpravni upravni akti B1 Nezakoniti upravni akti (Ništavi i rušljivi) B2 Necelishodni upravni akti Uklanjanje pogrešnih upravnih akata

  11. PRAVNO DEJSTVO UPRAVNOG AKTA Upravnim aktom se direktno izazivaju promene u pravnim situacijama, menja pravni poredak, stvaraju se, menjaju ili ukidaju pravni odnosi, odnosno utvrđuje se postojanje određenog pravnog odnosa. Pravno dejstvo u odnosu na: stranku, organ ili treća lica Specifičnost pravnog dejstva u slučaju negativnih upravnih akata Početak pravnog dejstva – u slučaju organa, stranke, trećeglica. Retroaktivno i anticipirano pravno dejstvo (deklarativni akti).

  12. PRAVNO DEJSTVO - PRESTANAK Kada upravni akt više ne proizvodi pravno dejstvo. A. Protivpravni – uklanjanjem iz pravnogporetka B. Pravilni Izvršenjem prava ili obaveze – ograničenim dejtsvom Raskidni uslov ili rok Smrt lica, kod akta koji je vezan za ličnost Propast stvari, ako je vezan za konkretnu stvar Odricanjem od prava Donošnjem novog i stavljanjem van snage Zakonom

  13. PRAVNOSNAŽNOST, KONAČNOST I IZVŠNOST Konačnost: svojstvo upravnog akta koje podrazumeva da se upravni akt ne može menjati u okviru upravnog postupka Pravnosnažnost: nepromenljivost upravnog akta. Ne može se izjaviti žalba, voditi upravni spor. Francusko i nemačko shvatanje. Apsolutna, relativna, formalna i materijalna. Odnosi se samo na izreku – dispozitiv. Negativni upravni akti ne mogu steći pravnosnažnost.

  14. DELOVI REŠENJA – UPRAVNOG AKTA • Uvod: navođenje organa, predmeta, propisa o nadležnosti organa... • Dispozitiv – Izreka: odluka • Obrazloženje: činjenično stanje i primenjeno pravo • Pouka o pravnom sredstvu: žalba... • Identifikacioni elementi: broj, potpis, pečat, mesto i datum

  15. II. Deo UPRAVNI POSTUPAK

  16. UPRAVNO PROCESNO PRAVO – POJAM, SVRHA I ZNAČAJ Procesno pravo reguliše način postupanja i rada organa .- LEGALITET UPRAVE: Zakonom regulisati šta uprava radi ali i kako, deo istog procesa A) Tehnički značaj - efikasnost B) Društveni – ograničenje samovolje uprave

  17. Kodifikacija upravnog postupka u svetu i u Srbiji Tri grupe zemalja: A) kodifikovali upravni postupak B) delimično kodifikovali up C) nisu kodifikovali upravni postupak Austrija 1925 Fridrih Tecner* Čehoslovačka i Poljska (1928) Jugoslavija 1930 *Krbek, 1956, , 65, 87, 97,

  18. Opšti i posebni upravni postupak Raznovrsnostupravnedelatnostionemogućuje celovitu kodifikaciju upravnog postupka Odnos opšteg i posebnog upravnog postupka

  19. Važenje zakona o opštem upravnom postupku A. Za organe uprave i druge državne organi obaveza postupanja po ZOUP-u nastupa kada 1) u upravnim stvarima 2) neposredno primenjujući propise 3) rešavaju u pravima obavezama i interesima fizičkih i pravnih lica i drugih stranaka B. Za ustanove, preduzeća i druge organizacije obaveza postupanja po ZOUP-u nastupa kada: 1) U vršenju javnih ovlašćenja, 2) u upravnim stvarima 3) neposredno primenjujući propise 4) rešavaju u pravima obavezama i interesima fizičkih i pravnih lica i drugih stranaka

  20. Načela upravnog postupka – pojam i značaj Sažetak svih pravila ZOUP-a – prinicpi koji su prisutni u celini teksta i koji su zapravo razrađeni u ostalim odredbama, Predstavljaju temelj na kojima leže sva ostala pravila ZOUP-a, Obavezne za zakonodavca – posebni postupci, Sa njima se ostvaruje ravnoteža dva interesa, Postoji obaveza njihove primene u svakom konkretnom postupku, Osim jednog, neprimena načela je sankcionisana Pomažu tumačenje ostalih odredbi, mogu poslužiti kao pomoć u slučaju nedoumica

  21. 1. Načelo zakonitosti Ustavno načelo od posebnog značaja za upravu: Podređenje uprave zakonima (propisima), uprava ima samo onoliko ovlašćenja koliko je zakonima propisano, Princip zakonitosti znači i obavezu primene i poštovanja podzakonskih akata, Zakonitost za upravu ima veći značaj od privrednih subjekata, Kod diskrecione ocene, u skladu sa ciljem i u granicama ovlašćenja. Princip zakonitosti znači obavezu poštovanja kako formalnih tako i materijalnih propisa, Razlog za žalbu, upravni spor, vanredna sredstva

  22. 2. Načelo zaštite javnog interesa i prava građana Javni interes i prava građana nisu u suprotnosti, zaštićeni pojedinačni interesi predstavljaju javni interes, ravnoteža ovih interesa Oba principa prisutna istovremeno, organ nije neutralni posmatrač: 1. Dužnost organa da pomaže stranci da ostvari svoja prava (da pribavi ispravu o čemu vodi evidenciju itd.) 2. Upozori stranku na mogućnost ostvarivanja nekod prava u postupku. (pravo na pravnu pomoć, da traži povraćaj u pređašnje stanje itd) 3. Izabere obavezu za stranku koja manje opterećuje stranku a da se ostvari cilj. (izvršenje)

  23. 3. Načelo efikasnosti Uspešno i kvalitetno ostvrarivanje prava i interesa pravnih i fizičkih lica i drugih stranaka. Najpovoljniji odnos između ciljeva i realizacije. Nije uvek brzina. Sankcije nema, dužnost službenih lica da vode računa

  24. 4. Načelo istine U upravnom postupku je potrebno utvrditi punu istinu. Pravilno i potpuno utvrditi činjenice važne za odlučivanje. Formalna i materijalna istina. Izuzeci: 1. Reformatio in peius 2. Javne isprave 3. dvostrani postupak – poravnanje Razlog za žalbu, upravni spor, vanredna sredstva.

  25. 5. Načelo saslušanja stranke Stranci se mora omogućiti da se izjasni o činjenicama i okolnostima od kojih zavisi odlučivanje. 1) Pravo da štiti svoja prava 2) Pravo da se izjasni o svim činjenicama, predlaže dokaze, izjasni o drugim dokazima, Skraćeni postupak specifičan jer se stranka unapred izjašnjava.

  26. 6. Načelo ocene dokaza Službeno lice samostalno odlučuje o tome koje su činjenice dokazane, nema zakonske ocene dokaza. Službeno lice je slobodno. Nema proizvoljnosti, logika Javne isprave imaju zakonsku dokaznu snagu.

  27. 7. Načelo samostalnosti u rešavanju Organi uprave su samostalni a sudovi nezavisni Samostalnost: 1. Službenog lica 2. Organa uprave

  28. 8. Načelo ekonomičnosti postupka Postupak se mora voditi bez odugovlačenja i sa što manje troškova za stranku i druge učesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitog i pravilnog rešenja. Službeno lice mora voditi naročito na one koje se odnose na stranku

  29. 9. Načelo pružanja pomoći stranci Neuka stranka – mora biti upozorena na posledice pojedinih odluka. Organ kojivodipostupakstaraće se da neznanje i neukoststranke i drugihučesnika u postupku ne budunaštetupravakojaimpozakonupripadaju.

  30. 10. Načelo upotrebe jezika i pisma u postupku Pojam službene upotrebe jezika i pisma. Jezik postupka je srpski, pismoćiriličko, ali se prvostepeni postupak može voditi i na službenom jeziku nacionalne manjine. Službena upotreba latiničkog pisma (2) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, odnosno drugih učesnika u postupku, koji su državljani Republike Srbije, obezbediće im se preko tumača prevođenje toka postupka na njihov jezik, kao i dostavljanje poziva i drugih pismena na njihovom jeziku i pismu. (3) Stranke i drugi učesnici u postupku koji nisu državljani Republike Srbije imaju pravo da tok postupka prate preko tumača i da u tom postupku upotrebljavaju svoj jezik

  31. 11. NAČELO PRAVNOSNAŽNOSTI Rešenje protiv koga se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravnosnažno rešenje), a kojim je stranka stekla određena prava, odnosno kojim su stranci određene neke obaveze može se poništiti, ukinuti ili izmeniti samo u slučajevima koji su predviđeni zakonom.

  32. 12. NAČELO DVOSTEPENOSTI – PRAVO NA ŽALBU Protiv rešenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo na žalbu. Samo zakonom može se propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način obezbeđena zaštita prava i pravnih interesa stranke, odnosno zaštita zakonitosti. Protiv rešenja donesenog u drugom stepenu žalba nije dopuštena.

  33. Nadležnost organaStavrna nadležnost je pravo i dužnost rešavanja sa obzirom na prirodu materije Stvarna nadležnost za rešavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određena upravna oblast, odnosno po propisima kojima se određuje nadležnost pojedinih organa. Organ ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog organa i sam je rešiti, osim ako je to zakonom predviđeno i pod uslovima propisanim tim zakonom Stvarna i mesna nadležnost ne mogu se menjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, niti dogovorom organa, ako zakonom nije drukčije određeno. Organ pazi po službenoj dužnosti u toku celog postupka na svoju stvarnu i mesnu nadležnost. Ako je nenadležni organ izvršio neku radnju postupka, nadležni organ kome je upravna stvar ustupljena ceniće da li će radnju ponoviti.

  34. Nadležnost organa – mesnaPravo i dužnost rešavanja sa obzirom na područje Mesna nadležnost se određuje: 1) u upravnim stvarima koje se odnose na nepokretnost - prema mestu u kome se ona nalazi; 2) u upravnim stvarima koje se odnose na poslove iz nadležnosti državnog organa, na delatnost preduzeća ili drugog pravnog lica prema sedištu državnog organa, preduzeća ili drugog pravnog lica; 3) u upravnim stvarima koje se odnose na delatnost preduzetnika prema sedištu, odnosno prema mestu u kom se delatnost obavlja ili treba da se obavlja; 4) u ostalim upravnim stvarima - prema prebivalištu stranke. Ako stranka nema prebivalište u Republici Srbiji, onda prema njenom boravištu, a ako nema ni boravišta - prema poslednjem prebivalištu, odnosno boravištu; 5) ako se mesna nadležnost ne može odrediti po odredbama tač. 1. do 4. ovog stava, prema mestu nastanka povoda za vođenje postupka. U stvarima koje se odnose na brod ili vazduhoplov, ili u kojima je povod za vođenje postupka nastao na brodu ili vazduhoplovu, mesna nadležnost se određuje prema matičnoj luci broda ili pristaništu vazduhoplova.

  35. Nadležnost organa Posebna pravila: Devolucija, rekviracija, delegacija nadležnosti Akojeistovremenomesnonadležnadvailivišeorgana, nadležanćebiti organ koji je prvipokrenuopostupak. Mesnonadležniorganimogu se sporazumetikojiće od njihvoditipostupak. U pogledu nadležnosti organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uživa diplomatski imunitet u Republici Srbiji, strana država ili međunarodna organizacija, važe pravila međunarodnog prava. U slučaju sumnje o postojanju i obimu diplomatskog imuniteta, objašnjenje daje ministarstvo nadležno za spoljne poslove, a službene radnje koje se tiču lica koja uživaju diplomatski imunitet vrše se preko ministarstva nadležnog za spoljne poslove.

  36. Nadležnost organa – sukob nadležnosti Kad se dva organa izjasne kao nadležni ili kao nenadležni za rešavanje u istoj upravnoj stvari, predlog za rešavanje sukoba nadležnosti podnosi organ koji je poslednji odlučivao o svojoj nadležnosti, a može ga podneti i stranka. Protiv rešenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti stranka ne može izjaviti posebnu žalbu niti voditi upravni spor. Ako organ u sukobu smatra da mu je rešenjem kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti povređeno pravo, može izjaviti žalbu. Ako je o sukobu rešio sud ili vlada, žalba nije dopuštena. Zaizvršenjepojedinihradnji u postupkukojetrebapreduzeti van područjanadležnogorgana, taj organ ćezamolitinadležni organ načijempodručjutrebapreduzetiradnju. Organisudužni da jednidrugimaukazujupravnupomoć u upravnompostupku. Pomoć se tražislužbenomzamolnicom

  37. Učesnici u upravnom postupku Obavezni, stranka i organ Eventualni - zastupnik - punomoćnik - svedok - tumač - veštak - javni tužilac, pravobranilac, str.pomagač

  38. STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU – VRSTE I SVOJSTVA “Stranka je lice po čijem zahtevu pokrenut (upravni) postupak ili protiv koga se vodi (upravni) postupak, ili koje, radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo da učestvuje u postupku” (Član 39, ZUP) 1. aktivna stranka, 2. pasivna stranka, 3. pravni interesenti Jednostranančke i višestranačke upravne stvari Svojstva stranke: stranačka, procesna, stranačka legitimacija

  39. Službeno lice i izuzeće Službeno lice koje rešava u upravnim stvarima ili obavlja pojedine radnje u postupku izuzeće se ako je: 1) u predmetu u kome se vodi postupak stranka, saovlašćenik, odnosno saobveznik, svedok, veštak, punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke; 2) sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom stranke krvni srodnik u pravoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni drug ili tazbinski srodnik do drugog stepena zaključno, čak i onda kad je brak prestao; 3) sa strankom, zastupnikom ili punomoćnikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranitelja; 4) u prvostepenom postupku učestvovalo u vođenju postupka ili u donošenju rešenja. Kao i kadpostojedrugeokolnostikojedovode u sumnjunjegovunepristrasnost.

  40. Službeno lice i izuzeće Službeno lice zakoje je strankazahtevalaizuzeće ne može, sve do donošenjazaključka o tom zahtevu, vršitinikakveradnje u postupku, osimonihkoje ne trpeodlaganje. O izuzeću službenog lica u organu odlučuje rukovodilac organa dok o izuzeću rukovodioca organa odlučuje organ određen posebnim zakonom ili drugim opštim aktom, odnosno organ koji je nadležan za njegov izbor, postavljenje ili imenovanje. O izuzeću se odlučuje zaključkom. U zaključku o izuzeću odrediće se službeno lice koje će rešavati u upravnoj stvari, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku po predmetu u kome je izuzeće određeno.Protiv zaključka kojim se određuje izuzeće nije dopuštena posebna žalba.

  41. Opštenje organa i stranaka Podnesci (predaja, prijem, forma, podnesci sa nedostacim, sadržina) Pozivanje (lica čije prisustvo je neophodno sa područja organa, Sadžina poziva, obaveza i sankcije) Zapisnik i zabeleška u spisima (zapisnik je javna isprava o izjavama i radnjama učesnika u postupku) zabeleška o manje važnim stvarima Dostavljanje i razgledanje spisa

  42. Podnesci Podnescima se smatrajuzahtevi, obrascikoji se koristezaautomatskuobradupodataka, predlozi, prijave, molbe, žalbe, prigovori i drugasaopštenjakojima se strankeobraćajuorganima. Sadržina: označenjeorganakome se upućuje, predmetnakoji se odnosi, zahtev, odnosnopredlog, ko je zastupnik, punomoćnikilipredstavnik, akogaima, kao i ime i prezime i prebivalište, odnosnoboravište (adresu) ilifirmu i sedištepodnosioca, odnosnozastupnika, punomoćnikailipredstavnika.

  43. Pozivanje Organ kojivodipostupakovlašćen je da poziva lice čije je prisustvo u postupkupotrebno, a kojeboravinanjegovompodručju. Po pravilu, pozivanje se ne moževršitiradidostavljanjapismenihotpravakarešenja, odnosnozaključaka. U pismenompozivuoznačiće se nazivorganakoji je izdaopoziv, ime i prezime i adresalicakoje se poziva, mesto, dan, a kad je to moguće i časdolaskapozvanog, predmetzbogkoga se poziva i u komsvojstvu (kaostranka, svedok, veštakitd.), i kojapomoćnasredstva i dokazepozvanitreba da pribavi, odnosnopodnese.

  44. Zapisnik U zapisnik se unosi: nazivorganakojivrširadnju, mesto u kome se vrširadnja, dan i časkad se vrširadnja, predmet u kome se onavrši i imenaslužbenihlica, prisutnihstranaka i njihovihzastupnika, punomoćnikailipredstavnika. Zapisniktreba da sadrži, tačno i kratko, tok i sadržajizvršenihradnji u postupku, Pre zaključenjazapisnikće se pročitatisaslušanimlicima i ostalimlicimakojaučestvuju u postupku.

  45. Dostavljanje Procesna radnja čiji je cilj da se učesnici upoznaju sa svim odlukama i radnjama u postupku Način (pošta ili kurir), mesto (stan ili radno mesto) i vreme dostavljanja (radni dan) 1. Posredno dostavljanje 2. Obavezno lično dostavljanje, advokatu, punomoćniku, z.zastupniku 3. Posebni slučajevi dostavljanja

  46. Rokovi u upravnom postupku Procesni rokovi su vremenski period u kome se radnja mora izvršiti. Efikasnost postupka. 1. Zakonski i sl. Lice 2. Produživi i neproduživi 3. Prema dejstvu: Prekluzivni, instrukcioni i dilatorni 4. Apsolutni i relativni 5. subjektivni i objektivni Računanje rokova: dan, mesec, godina i čas, istek roka.

  47. Zahtev za povraćaj u pređašnje stanje Institut koji omogućuje vraćanje postupka u stanje pre propuštanja roka. 1. iz opravdanih razloga propustio 2. blagovremeno poslala drugom organu 3. prekoračio rok do 3 dana Subjektivni rok 8 dana objektivni 3 meseca O predlogu za povraćaju pređašnje stanje odlučuje organ kod kojeg je radnja trebala biti preduzeta. Zaključak o dozvoli i zaključak o odbijanju zahteva.

  48. Održavanje reda O održavanju reda stara se službeno lice koji vodi postupak. Službeno lice opominje i udaljava učesnika zbog nedoličnog ponašanja, uz opomenu o posledicama za učesnike u radnji. Nošenje i posedovanje oružja je zabranjeno, predaje se službernom licu, sa oružjem se ne može učestvovati u radnjama postupka. Ako se udaljava stranka ili punomoćnik, traži se privremeni punomoćnik ili se odlaže na trošak lica Mogućnost novčane kazne, 1500 din, što ne isključuje krivičnu i prekršajnu odgovornost.

  49. Troškovi upravnog postupka Troškovi se dele na troškove organa ili troškove stranke i drugog učesnika Posebne troškove organa (uviđaj, tumač) padaju na teret onoga ko je je prouzrokovao postupak Troškove prouzrokovane obešću nekog učesnika u postupku snosi to lice. Ako se postupak pokrenut iz službene dužnosti završava povoljno za stranku, organ koji je pokrenuo postupak snosi troškove. Troškove stranke (dolazak na raspravu, troškovi zastupanja, danguba) snosi sama stranka, osim u slučaju dvostranačkih postupaka i postupaka u koji su pokrenuti iz službene dužnosti u javnom interesu u kojima važe posebna pravila. Pravno zastupanje se po pravilu ne nadoknađuje. Troškovi tumača, veštaka i svedoka.

  50. FAZE UPRAVNOG POSTUPKA 1. Pokretanja upravnog postupka 2. Postupak do donošenja rešenje 3. Donošenje prvostepenog rešenja 4. Drugostepeni upravni postupak 5. Izvršenje rešenja

More Related