1 / 35

Umjesto uvoda: Zašto je Finska danas među najboljima u svijetu?

Umjesto uvoda: Zašto je Finska danas među najboljima u svijetu?. Sretno u daljnjem radu. Učiteljice/učitelji OŠ Grada Zagreba OŠ A.G. Matoša, Zagreb, MODUL 3 Zagreb, 22. TRAVNJA 2009. Milvija Marković, obrazovni konzultant Metacognita d.o.o.-Zagreb. Cilj studijskog putovanja 2006.

cecily
Télécharger la présentation

Umjesto uvoda: Zašto je Finska danas među najboljima u svijetu?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Umjesto uvoda: Zašto je Finska danas među najboljima u svijetu? • Sretno u daljnjem radu Učiteljice/učitelji OŠ Grada Zagreba OŠ A.G. Matoša, Zagreb, MODUL 3 Zagreb, 22. TRAVNJA 2009. Milvija Marković, obrazovni konzultant Metacognita d.o.o.-Zagreb

  2. Cilj studijskog putovanja 2006. • uspostaviti suradnju sa finskim nacionalnim institucijama • podržati međunarodnu suradnju škola i institucija u budućim projektima između RH i RF.

  3. upoznati finski obrazovni sustav; upoznati zadatke i ovlasti FNBE u stručnom usavršavanju nastavnika i provedbi nacionalnog kurikuluma; steći uvid o ulozi škola i u provedbi nacionalne strategijeobrazovanja na primarnoj i sekundarnim razinama školovanja; Ciljevi

  4. steći uvid u zadatke visokog i višeg obrazovanja u dodiplomskom osposobljavanju nastavnog osoblja. započeti suradnju za daljnju razmjenunastavnika i učenika između hrvatskih i finskih obrazovnih institucija. Ciljevi ......

  5. Da li novi obrazovni sustav nudi razvojnu viziju ? Da li uključuje redefiniciju nacionalnog identiteta? Da li će utjecati na restrukturiranje društva? Da li predstavlja vrijednosni,ekonomski, civilizacijski i kulturološki iskorak u odnosu na vrijeme i okolnosti u kojima se nalazimo? Dobiti odgovore na sljedeća pitanja???....

  6. Dileme: da li će obrazovne promjene u RH osigurati? • Pretpostavke za stupanje u zajednicu ravnopravnih naroda, • Mehanizme razvoja vlastitih nacionalnih potencijala, • Promicanje nacionalne svijesti o ključnoj ulozi obrazovanja u društvu.

  7. Da li HNOS potiče i preispituje navedeno? Ako da, što nam je činiti? • Položaj i ulogu škole u društvu? • Nastavne sadržaje? • Školske aktivnosti koje bježe kontroli i zahtijevaju nove organizacione okvire? • Ulazno znanje u duhu vremena? • Izlazno znanje sukladno europskim standardima kakvoće?

  8. PRIMJER DOBRE PRAKSEREPUBLIKAFINSKA Usporedbom dvaju sustava do boljeg razumijevanja vlastita stava u pogledu procjene nacionalnog sustava obrazovanja i politike resornog ministarstva – UPIŠITE VAŠE ODGOVORE, zabilješke

  9. Ključne riječi Ključne riječi: Kvaliteta Efikasnost Jednakost Povjerenje Internacionalizacija A sada FINSKA....

  10. FINNISH EDUCATION SYSTEM UNIVERSITIES POLYTECHNICS Specialist qualification (adult education) Further qualification(adult education) UPPER-SECONDARY SCHOOLSMatriculation examination 16 - 19 VOCATIONAL EDUCATIONVocational qualification 9 YEAR BASIC EDUCATION 7 - 16 PRE-SCHOOL EDUCATION

  11. Podići razinu obrazovanja poboljšati kompetencije stanovništa i radne snage; Unaprijeditiefikasnost obrazovnog sustava; Spriječiti isključenost djece i mladih, i Proširiti mogućnosti obrazovanja odraslih. Finski nacionalni obrazovni prioriteti

  12. Ministarstvo obrazovanja RF nadzire: • Sve javne ustanove na državnom proračunu, od osnovne škole, opće srednje škole, strukovnog obrazovanja do politehničkih veleučilišta, sveučilišta i obrazovanja odraslih.

  13. Ministarstvo obrazovanja i FNBE nadležni i odgovorni za: • primjenu obrazovne politike, i • upravljanje obrazovnim sustavom na razini državne uprave. N.B. Lokalna zajednica i u njoj utemeljeni konzorciji mogu također donositi neke odluke.

  14. Nacionalni kurikulum je DOKUMENT-ZAKON koji , uz važeće propise, regulira: • predškolski odgoj, • osnovno obrazovanje, • više srednje opće obrazovanje, • strukovno obrazovanje. Donosi ga Nacionalni Zavod za obrazovanje - FNBE

  15. Troškovi obrazovanja – odgovornost države • Osnovno obvezno obrazovanje u Finskoj je u cijelosti besplatno za učenika ( po svim stavkama, od prijevoza, ručka do udžbenika i savjetovanja) • Srednje strukovno obrazovanje- također ( osim udžbenika) • Sveučilišno obrazovanje je besplatno • Obrazovanje odraslih je uglavnom besplatno.

  16. Sva su sveučilišta(20) državna sa jakom autonomijom u donošenju odluka; Polaze od rezultata primjene NK. Politehnička učilišta (27) su ili privatna ili u vlasništvu lokalne zajednice. Polaze od rezultata primjene NK. Sveučilišta i politehnike

  17. FINSKO ČUDO- JEDINSTVENAOSNOVNA ŠKOLA - 9 GODINA • Kurikulum, predmeti, broj satiBaza podataka OŠ Finska -Eurydice 2005. • http://eacea.ec.europa.eu/portal/page/portal/Eurydice

  18. Osnovna škola u Finskoj • Razredna nastava: 6 godina -individualizacija nastave – integrirane sposobnosti i razlike bez unutarnje diferencijacije učenika • Predmetna nastava: 3 godine • Vanjska diferencijacija u dobi od 16 godina ( prema uspjehu i sklonostima) • Usmjerena na učenika – jednako obrazovanje za sve .

  19. Dokazi: Finska 1. mjesto , Austrija i Njemačka npr. sredina Rezultati PISA (OECD usporedba obrazov- nih postignuća učenika sposobnosti primjene a ne reprodukciji znanja: • Čitalačkoj pismenosti (2000.) Fi 1. mjesto • Matematičkoj pismenosti (2003.) 1. mjesto • Prirodoslovnoj(znanstvenoj) pismenosti (2006.) 1. mjesto

  20. Što znači 1. mjesto ? Učinkovitost! • “Obrazovni sustav neke zemlje je to učinkovitiji što je nacionalni prosjek obrazovnih postignuća viši, a razlike u postignućima učenika i razlike između školskih prosjeka u odnosu na nacionalni prosjek manje”. (rezultati mjerenja Helsinki University, 2007.)

  21. Skandinavski model • npr: Finska, Japan ,Švedska Island, Slovenija ( 9 godina) • Zemlje sa manjimmeđu školskimrazlikama postižu viša prosječna postignuća. • Zemlje sa većimunutar školskim razlikama ( integracija različitih sposobnosti učenika, prosječnost, daroviti, s posebnim potrebama, socijalna jednakost) postižu bolje rezultate. • Niži troškovi školovanja ( u prosjeku )

  22. Srednjoeuropski model: Austrija, Njemačka, Mađarska , Hrvatska – slabiji rezultati • zemlje sa selektivnim sustavima (4+4+4 ili 3+3+3+3); • Zemlje sa ranijom vanjskom institucionalnom diferencijacijom programa i učenika ; • Zemlje sa kraćom primarnom fazom u ukupnom obveznom obrazovanju; • Zemlje sa manjim unutar školskim razlikama među učenicima ( ekskluzija) • Zemlje sa većim među školskim razlikama i većim troškovima školovanja ( u prosjeku )

  23. Zaključak: UNESCO: ISCED 1997. • Struktura obrazovnog sustava skandinavskog modela je učinkovitijate se njegove karakteristike prihvaćaju kao osnova međunarodne standardne klasifikacije obrazovanja. • Sve zemlje u tranziciji priklanjaju se skandinavskom modelu.

  24. Objašnjenja tražiti u Principima Općeg obrazovanja: 1.princip jednakih mogućnosti bez obzira na mjesto stanovanja , 2. spol, 3. ekonomski položaj 4. materinski jezik; 5. regionalna dostupnost obrazovanju; 6. spolna jednakost; 7. potpuno besplatno obrazovanje; 8. opće, a ne selektivno, osnovno obrazovanje; Kako Finci tumače svoj uspjeh u PISI?

  25. fleksibilna podrška administracije - centralno upravljanje cjelinom – lokalna primjena interaktivni i suradnički način rada na svim razinama- ideja partnerstva individualna podrška učeniku u učenju i skrbi razvojni pristup u vrednovanju učenika - nema testiranja- nema rang lista visoko kvalificirani nastavnici sa punom autonomijom koncept učenja se zasniva na konstruktivizmu . Kako Finci tumače svoj uspjeh u PISI?

  26. KURIKULUM • FNBE donosi ,provodi i nadzire: • Okvirni nacionalni kurikulum. za osnovnu školu – Novi kurikulum /2001./2004./ kolovoz 2006.) • Kurikulum za srednje opće i više srednje škole ( na snazi od 1994.)

  27. Kurikulum uključuje: • Ciljeve • osnove sadržaja za sve predmete • principe vrednovanja učenika

  28. Zakonski propisi utvrđuju: • Predmete • Obvezno savjetovanje za učenika

  29. Vlada propisuje: • vremenski omjer unutar kurikuluma u minimalnim vrijednostima na godinu za opće predmete

  30. Pružatelji obrazovnih usluga –lokalna administracija i obrazovne ustanove • Donose vlastite lokalne kurikulume za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje u okviru zadanog okvirnog nacionalnog kurikuluma. • Svi učenici od 1.-6. razreda izloženi su istim sadržajima • Svi učenici od 7.-9.razreda slušaju zajedničke i izborne sadržaje ( odlučuju roditelji) • Svi učenici imaju zagarantirano individualno savjetovanje.

  31. BITI UČITELJ JE ČAST!!! Primjer dobre prakse: Sveučilište Helsinki FAKULTET PRIMJENJENIH ZNANOSTI U OBRAZOVANJU • Svake godine 5 000 - 6 000 prijava na Pedagoški studij • Upisuju 700 studenata

  32. ZAŠTO? KULTURA POVJERENJA • prema školama, • prema ravnateljima, • prema učiteljima, • prema učenicima • Nema testiranja, niti rangiranja • Individualna potpora u učenju za dobrobit učenika.

  33. finska pedagoška stvarnost

More Related