1 / 14

STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA I ULOGA OBRAZOVANJA Donja Stubica, 13.11 2008.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78, 10000 ZAGREB. STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA I ULOGA OBRAZOVANJA Donja Stubica, 13.11 2008. Irena Lješević, načelnik Odjela.

cera
Télécharger la présentation

STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA I ULOGA OBRAZOVANJA Donja Stubica, 13.11 2008.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78, 10000 ZAGREB STRATEGIJA RURALNOG RAZVOJA I ULOGA OBRAZOVANJA Donja Stubica, 13.11 2008. Irena Lješević, načelnik Odjela

  2. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Administrativno gledajući, u Republici Hrvatskoj razlika između ruralnih i urbanih područja • temelji se na teritorijalnoj podjeli gdje se manje administrativne jedinice, općine, smatraju • ruralnim, dok se gradovi smatraju urbanim područjima. Na temelju takvog administrativnog • kriterija, od ukupnog stanovništva od 4.437.460 (DZS, Popis stanovništva 2001.), 44,4 % • (1.971.005) stanovnika smatra se ruralnim stanovništvom, a 55,6 % (2.466.455) smatra se • urbanim stanovništva. • U svrhu provedbe politike ruralnog razvoja, kao najčešći međunarodno priznat i korišten • kriterij za razlikovanje ruralnih i urbanih područja koristi se definicija OECD-a, koja se temelji • na gustoći naseljenosti stanovništva. Na lokalnoj razini područja se klasificiraju kao ruralna • ili urbana temeljem praga od 150 stanovnika na km2. .

  3. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Na regionalnoj razini, OECD definira tri skupine: • pretežito ruralne regije(više od 50 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima), • područja ovisno o udjelu stanovništva u regiji koje živi u ruralnim lokalnim područjima • značajno ruralne regije (15 – 50 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim područjima) i • pretežito urbane regije (manje od 15 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim • područjima). • Primjenom OECD kriterija od 150 stanovnika na km2 u lokalnim administrativnim jedinicama • na županije, u svrhu definiranja ruralnih područja u Republici Hrvatskoj dolazi se do sljedećih • zaključaka: • - 88,7 % naselja smješteno je u ruralnim područjima, a 11,3 % u urbanim područjima, • - 35 % stanovništva nalazi se u 14 gradova sa više od 30.000 stanovnika, • - 47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima, a 52,4 % stanovništva u • urbanim.. .

  4. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u RH živi 4.437.460 stanovnika • od kojih je 17,1 % mlađe od 14 godina, 64,0% između 15 i 64 godine i 18,9 % starije od 65 • godina, prosjek godina je 38,9; kod žena 40,7, a kod muškaraca 37,1 godina. • Demografske promjene u Republici Hrvatskoj zbivale su se pod snažnim utjecajem desta- • bilizirajućih (vanjskih) čimbenika kao što su agresija i rat s velikim materijalnim razaranjima, • ljudskim žrtvama i socijalnim poremećajima, ali i poratnim i tranzicijskim poteškoćama u svim • sferama gospodarskog i društvenog života. To je sve pogoršalo ionako nepovoljnu demografsku • situaciju ruralnih područja koja su tijekom prethodnih trideset i više godina bila izložena snažnom • egzodusu pretežno mlađe i vitalnije populacije i procesima depopulacije. • Puno veći udio stanovništva od 65 godina i starije u ukupnom stanovništvu živi u značajno • ruralnim i pretežito ruralnim regijama (npr. Sisačko – Moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko – Senjskoj • i Šibensko-Kninskoj) u usporedbi s uglavnom urbanim područjima. Stopa prirodnog rasta broja • stanovnika i u ruralnim i urbanim područjima je negativna posljednjih godina, do mnogo je većeg • pada došlo u ruralnim područjima u odnosu na urbana. U pretežito ruralnim područjima, • negativni rast stanovništva je bio otprilike tri puta veći nego u pretežito urbanim područjima. .

  5. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Velika negativna stopa rasta ruralnog stanovništva je trend koji ima više razloga: niski • postotak žena reproduktivne dobi živi u ruralnim područjima, neodgovarajući životni uvjeti za • mlade obitelji, promjena životnog modela (sklonost manjem broju djece) ili veći udio ekono- • mski aktivnih, mladih ljudi koji žele poslovnu karijeru u urbanim središtima. • Iako se u nekim državama EU negativna stopa rasta stanovništva podudara s pozitivnim • trendovima u gospodarstvu i u urbanim i ruralnim regijama, u Hrvatskoj je situacija drukčija i • karakteriziraju je velike razlike što se tiče mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj regija. • Sveukupno postoji velika razliku između stope gospodarskog rasta i stope rasta stanovništva • u ruralnim i urbanim područjima i/ili između manje perspektivnih i perspektivnijih ruralnih regija. • Snažna negativna stopa rasta stanovništva koje živi u ruralnim područjima je rezultat relativnog • i/ili apsolutnog pogoršanja životnih uvjeta za mlade obitelji i rastućeg trenda seljenja u urbane • centre ili perspektivnije ruralne/turističke regije. • Osnovna karakteristika hrvatskih ruralnih područja je i loš pristup stanovništva temeljnoj • infrastrukturi. U ovim područjima nedostaje i osoba sa srednjim ili visokim obrazovanjem, npr. • sa srednjoškolskim stručnim obrazovanjem, srednjom školom ili fakultetskom diplomom itd. .

  6. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Na takvom sklopu odnosa vezanih uz potrebu iniciranja i primjene ukupnih aktivnosti ka • ruralnom razvoju - Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj21.05 2008. godine • donijela‘ Strategiju ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008. – 2013. godine ’. • Strategija ruralnog razvoja važan je dokument u daljnjem procesu, koji je istican i od strane • Europske unije kao prioritet. Dugoročni održivi razvoj naših ruralnih područja strateški je posta- • vljen kao cilj gospodarskog razvoja seoskog prostora. • Stupanjem u punopravno članstvo u Europskoj uniji, Republici Hrvatskoj otvorit će se mogu- • ćnosti još jačeg korištenja strukturnih fondova Europske unije, uključujući i EAFRD. U ovom • predpristupnom razdoblju, korištenjem predpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni • razvoj, Republika Hrvatska stječe neophodno iskustvo kroz pripremu programa za poljoprivredu • i ruralni razvoj koji sadrže načela programiranja mjera ruralnog razvoja, njihove provedbe, • praćenja, kontrole i ocjene, koja su važeća i za trenutne zemlje članice. .

  7. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • U svrhu ostvarenja pretpostavki ove strategije, navedimo, definirani su i strateški ciljevi • ruralnog razvoja za razdoblje 2008-2013. godine : • 1. Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora • 2. Očuvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog • naslijeđa • 3. Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog • programa ruralnog gospodarstva • 4. Poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja • Analitički gledano, ruralni razvoj je modelski postavljen, a sastoji se od tri programa: • Programa razvitka seoskog prostora, • Programa marketinških priprema poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, te • Programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina • Jedan od temeljnih ciljeva Programa razvitka seoskog prostora jeste osigurati ‘ primjerene • radnei životne uvjete seoskom stanovništvu, te očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa ‘. .

  8. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Pravilnikom o provedbi Programa razvitka seoskog prostora (NN br. 71/05, 37/06, 109/06, • 96/07 i 86/08) utvrđuju se način i postupak provedbe programa razvitka seoskog prostora , • uvjetuju koje moraju zadovoljiti korisnici prava na državnu potporu razvitka seoskog prostora, • najviši iznos potpore, korisnike i njihove obveze, te definira 10 mjera i način njihova provođenja. • Mjera 1. „Izrada školskih, nastavnih, edukacijskih i razvojnih programa, planova i projekata iz • oblasti poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka“, • Mjera 2. „Školovanje (srednje škole, edukacijski kampovi, stručna obuka) • seoskih žitelja iz oblasti poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka“, • Mjera 3. „Osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga“, • Mjera 4. „Osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba i • školjaka te strojnih prstena“, • Mjera 5. „Ulaganja u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uzgajališta riba i školjaka, privatne • šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za poljoprivrednu, akvakulturnu, šumarsku i • lovačku proizvodnju)“,, .

  9. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Mjera 6. „Prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda“, • Mjera 7. „Pomoć seoskim ženama, mladim poljoprivrednicima, te mladim • uzgajivačima riba i školjaka u vidu pilot projekata“, • Mjera 8. „Obnova i razvitak sela i seoskog prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša, • uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, diverzifikacija djelatnosti)“, • Mjera 9. “Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma”, • Mjera 10. “Očuvanje tradicijske etno baštine i autohtonih proizvodnji”. • Potpora razvitku seoskog prostora podrazumijeva dodjelu nepovratnih novčanih sredstava • iz Državnog proračuna RH kojima MPRRR sudjeluje u sufinanciranju mjera razvitka seoskog • prostora. • Financiranje mjera iz Programa razvitka seoskog prostora temelji se na udruživanju sreds- • tava samih korisnika programa, sredstava državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne • samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave (županije) ili iz drugih izvora • financiranja. .

  10. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Iznos novčane potpore razvitku seoskog prostora za pojedinog korisnika može iznositi od • 30% do 80% vrijednosti projekta, osim u slučaju plaća upravitelja zadruge i plaća tajnika uzgo- • jne udruge koja se financira u iznosu do 100. • Ministar objavljuje NATJEČAJE za dodjelu novčane potpore Programu razvitka seoskog • prostora. • Korisnici takvog programa ruralnog razvojai njegove de facto politike razvoja jesu sve • skupine stanovnika (poljoprivrednici, OPG, poduzetnici, obrtnici, radnici i dr.), odnosno razvoj • ruralnog prostora mora biti na korist čitavom društvu. • U tom kontekstu vrlo važnim se čini i pitanje uloge obrazovanja. Odmah treba reći da je ‘cjeloživotno učenje’ – cilj kojem teži EU. Početak primjene kontinuiranog obrazovanja u praksi podrazumjeva učinkoviti zajednički rad i pojedinaca i organizacija. .

  11. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Europa je neosporivo ušla u ‘vrijeme znanja’, sa svim posljedicama koje će ta činjenica • imati na kulturni, ekonomski i društveni život. Ubrzano se mijenjaju uvriježeni načini življenja, • rada i stjecanja znanja. To ne znači samo da se pojedinci trebaju prilagoditi promjeni, već i • da se jednako tako, mora mijenjati uobičajeni način upravljanja prilikama. • Ključ uspjeha bit će izgrađivanje osjećaja zajedničke odgovornosti među svim glavnim • sudionicima - državama članicama, europskim institucijama, socijalnim partnerima i u svijetu • poduzetništva; među regionalnim i lokalnim vlastima, onima koji rade na bilo kojem vidu • obrazovanja i usavršavanja, među civilnim društvenim organizacijama, društvima i različitim • zajednicama; i zadnje ali ne manje važno, među samim građanima pojedincima. • Postoje tri vrste aktivnosti učenja: Prvo je, formalno obrazovanje, koje se odvija u različitim obrazovnim institucijama i putem kojega se stječu priznate diplome i kvalifikacije. .

  12. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Drugo je, neformalno obrazovanje, koje se odvija neovisno od službenog obrazovnog • sustava i obično ne vodi stjecanju službenih potvrda. • Treće je, informalno učenje kao prirodna pojava u svakodnevnom životu. Za razliku od • formalnog i neformalnog obrazovanja, informalno učenje ne mora se odvijati svjesno zbog • čega ga ni pojedinci sami nužno ne prepoznaju kao faktor koji doprinosi njihovom znanju i • vještinama. • Republika Hrvatska ima vrlo dugu, stoljetnu, tradiciju institucionalnog obrazovanja. Razvoj • prakse često nije bio popraćen koncepcijom, strategijom i politikom, doveo je do nekakvog • razvoja, istina široke i raznolike, ali nikada dostatne programske ponude, koja se provodi kroz • različite institucionalne oblike: od ustanova, trgovačkih društava do obrta i udruga, što još više • uvjetuje nesređeno stanje. • U postojećim uvjetima tržišnog gospodarstva, trajna zaposlenost zamijenjena je trajnom • zapošljivosti pojedinca od kojega se neprestano traže nove kompetencije (znanja, vještine i • sposobnosti) u skladu s potrebama tržišta rada. .

  13. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Znanja stečena tijekom redovitog obrazovanja odavno nisu dostatna za očuvanje radne • konkurentnosti u bilo kojem zanimanju i radnom mjestu, pa se stjecanje i očuvanje radne • kompetentnosti osigurava trajnim učenjem. Zbog toga se u okviru koncepcije cjeloživotnog • učenja postavlja zahtjev za priznavanjem znanja, vještina i sposobnosti stečenih neformalnim • i informalnim učenjem. Zakonske pretpostavke za ostvarenje ovoga zahtjeva u Hrvatskoj • temelje se na odredbama Zakona o obrazovanju odraslih (NN 17/07),koji je stupio na • Snagu tijekom veljače 2007 godine. • Dosadašnja pozitivna nastojanja, u pravilu, predstavljala su neformalni prijenos znanja, nedostatan kada se radi o vrhunskim suvremenim tehničkim i organizacijskim znanjima. Kod dijela ruralnog stanovništva još se može posebice raditi o vještinama i sposobnostima. Za Hrvatsku je karakterističan scenarij prema kojemu postoji nestašica stručnjaka u prirodnim i tehničkim područjima dok u drugima vlada nezaposlenost. .

  14. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA Uprava za ruralni razvoj/Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa Vukovarska 78 , 10000 Zagreb MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE , RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA UPRAVA ZA RAZVITAK SEOSKOG PROSTORA Vukovarska 269 d, 10000 Zagreb Strategija ruralnog razvoja i uloga obrazovanja • Ukupno uzevši, evidentno je da i dalje imamo izostanak ‘organiziranog uključivanje’ fakulteta, veleučilišta i škola, te drugih obrazovnih ustanova u program cjeloživotnog učenja, koje bi svojim programima, svojom aktualnosti i vrsnoćom privukli stručnjake iz prakse, matičnih ali i drugih struka, da tijekom svojeg radnog vijeka obnavljaju i proširuju znanje. • Objavljenim natječajima u 2008. godini, u okviru modela ruralnog razvoja, želilo se intervenirati s mjerama sufinanciranja upravo u segmente ruralnog prostora koji trenutno koče razvoj hrvatskog sela i ukupne hrvatske poljoprivrede. Tijekom ove godine kroz programe ruralnog razvoja krajnjim je korisnicima predviđeno dodijeliti nekoliko stotina milijuna kuna novčanih sredstava za sufinanciranje. Među tim stredstvima u dijelu su i ona koja su putem natječaja namijenjena za ‘cjeloživotno učenje’ (Mjera 2). ============================ .

More Related