1 / 27

SUSTAV ODVODNJE GRADA PULE – OBALNI KOLEKTOR

SUSTAV ODVODNJE GRADA PULE – OBALNI KOLEKTOR. Da li znamo...?. Da se svakodnevno kroz veliki broj direktnih ispusta u Pulsku luku ispusti preko 5000m3 nepročišćenih otpadnih voda što odgovara količini od oko 500 kamiona cisterni !

clodia
Télécharger la présentation

SUSTAV ODVODNJE GRADA PULE – OBALNI KOLEKTOR

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. SUSTAV ODVODNJE GRADA PULE – OBALNI KOLEKTOR

  2. Da li znamo...? • Da se svakodnevno kroz veliki broj direktnih ispusta u Pulsku luku ispusti preko 5000m3 nepročišćenih otpadnih voda što odgovara količini od oko 500 kamiona cisterni! • Da se više od 50 godina svakodnevno izlijeva otpadna voda u Pulski zaljev i da je vremenom na pojedinim mjestima talog nastao izljevanjem veći od 3-5 metara! • Da na području grada još uvijek postoji oko 5000 septičkih jama čiji se sadržaj svakodnevno izlijeva u Pulski zaljev!

  3. Svrha i ciljevi • Osnovna svrha izgradnje sustava odvodnje – obalnog kolektora - revitalizacija Pulskog akvatorija i stvaranje preduvjeta za gospodarski i ini razvoj grada Pule odnosno područja koja gravitiraju pulskoj luci. • Ciljevi izgradnje obalnog kolektorasu: • smanjenje onečišćenja mora - zaštita Pulskog zaljeva, • zaštita Pulskih bunara pitke vode smanjenjem onečišćenja podzemnih voda kao posljediceizgradnje sustava odvodnje, • poboljšanje efikasnostisustava odvodnje kroz kontrolirano prikupljanje, transport i pročišćavanje otpadne vode.

  4. Povijesni razvoj kanalizacijskog sustava Grada Pule • 1899. godine izrađeno je prvo obuhvatnije idejno rješenje kanalizacije grada Pule – tijekom godina sustav ostaje nepromjenjen: okosnica sustava temelji se na odvodnim kanalu Pragrande i Šijanskom kolektoru, koji završavaju u pulskoj luci. • 70 –tih godina postaje očito da razvoj grada (porast stanovništva i razvoj industrije) uzrokuje smanjenje kvalitete vode u Pulskom zaljevu. Kao odgovor na ovaj problem izrađen je prvi koncept modernog sustava odvodnje. • 80-tih godina grade se nova naselja na vanjskim rubovima grada, sa razdjelnim sustavom odvodnje i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Valkane. Centar grada temelji se na mješovitom sustavu odvodnje, i otpadne vode i dalje bez čišćenja završavaju u pulskom zaljevu. • 90-tih godina zbog sve većeg zagađenja Pulskog zaljeva i nezadovoljavajućeg sustava odvodnje izrađuje se idejno rješenje sustava baziranog na obalnom kolektoru kojime se prekida ispuštanje nepročišćene kanalizacije u more gradske luke. • danas dovršetak obalnog kolektora ne predstavlja samo potrebu već NUŽNOST.

  5. Sadašnje stanje sustava odvodnje otpadnih voda Grada Pule • Sustav odvodnje temelji se većim dijelom na mješovitom sustavu odvodnje – centar grada, dok se u novim dijelovima grada – Veruda Porat, Vidikovac,Veruda, Stoja, Monte Zaro, Pješčana uvala, razvija razdjelni sustav odvodnje i direktno se otpadne vode usmjeravaju na uređaj Valkane. • Danas sustav odvodnje grada Pule čini oko 160km kanalizacijske mreže, 11 crpnih stanica i 10 kišnih preljeva, te uređaj za pročišćavanje Valkane. • Broj priključenih i nepriključenih: • Ukupan broj subjekata (građani i gospodarstvo) – 23 624, • Broj priključenih građani – 16 697 ili 77%, • Broj priključenih gospodarstvo – 1239 ili 62%, • Ukupno priključenih (građani i gospodarstvo) – 17 936 ili 76%, • Septičke jame : • ukupan broj oko 5000 komada, približno se koristi 15000stanovnika • starost jama od 7-55 god., veličina 12-25m3, • pražnjenje dva puta mjesečno do jednom u 25 godina • Četrdesetak direktnih ispusta u Pulsku luku raspoređeni od uvale Vale Lunga na sjeveru zaljeva do tvornice cementa na jugu zaljeva čime veći dio otpadnih voda grada Pule još uvijek direktno završava u Pulsku luku. • Svakodnevno se u Pulsku luku kroz ispuste izlije oko 5000 m3 otpadnih voda ili dnevno u prosjeku između 400 – 500 kamiona cisterni.

  6. Svrha i osnovne karakteristike Obalnog kolektora • Osnovna svrha izgradnje: prikupljanje otpadnih voda koje gravitiraju pulskom zaljevu i njihov transport prema uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. • Tip kanalizacije: mješoviti sustav u gradskoj jezgri. • Ukupna dužina Obalnog kolektora: 4,5 km. • Glavni objekti:kanalizacijski kolektori i CS Pošta-Uljanik, CS Riviera i CS Veli vrh. • Ostalo: kišni preljevi, oborinska odvodnja prometnica.

  7. Obalni kolektor - faze izgradnje po izvorima financiranja Period od 1998 – 2009. godine • Projekt MEIP (od 1998 - 2009. godine) - projekt započeo financiranjem putom EBRD, Hrvatskih voda i Grada Pule. • Jadranski projekt I (od 2006 - 2009. godine) - nastavak izgradnje financiranjem putem Svjetske banke i Hrvatskih voda. Period od 2010 – 2014. godine • Projekt MEIP II (od 2010 – 2012. godine) - nastavak izgradnje sredstvima državnog proračuna (bespovratna sredstva). • Jadranski projekt II (od 2010- 2014. godine) - nastavak izgradnje sredstvima Svjetske banke i Hrvatskih voda.

  8. Prikaz ukupno utrošenih financijskih sredstava od 1998 - 2009. godine

  9. Projekt MEIP (1998 – 2009): Kreditna sredstva HBOR-a (EBRD) - 897.710,62 EUR-a. Sredstva državnog proračuna (bespovratno) - 922.378,65 EUR-a. Sredstva Hrvatskih voda (bespovratno) - 750.812,35 EUR-a. Sredstva proračuna grada Pule - 593.773 EUR-a. Sredstva Pula Herculanee - 8.798.000 EUR-a. Ukupno utrošeno po projektu MEIP -12.494.513 EUR-a. JADRANSKI PROJEKT (2006 – 2009): Podzajam HVJP (Svjetska banka)- 1.779.827 EUR-a. Sredstva HVJP (bespovratno) - 1.779.827 EUR-a. Sredstva državnog proračuna (bespovratno) - 709.842 EUR. Sredstva Hrvatskih voda (bespovratno) - 924.408 EUR-a. Sredstva grada Pule (putom Pula Herculanee) - 3.310.393 EUR-a. Ukupno utrošeno po projektu Jadran - 7.253.397 EUR-a. Sveukupno utrošeno do sada oko 20 mil EUR-a. Utrošena financijska sredstva kroz projekt MEIP i JADRANSKI PROJEKT

  10. U periodu od 1998 – 2006. godine izgrađeni su slijedeći objekti: različite studije, istraživanja, projekti; dio Aerodromskog kolektora; kolektor Muzil CS Stoja T Luka; CS Stoja; konačni glavni projekt; kolektor Pragrande – ispusti U18 i U16; kolektor Polikarpa; kolektor Arsenalska; CS Pošta/Uljanik - dio U period od 2006 – 2009. godine izgrađeni su slijedeći objekti: CS Pošta/Uljanik – dio; armirano betonski elementi cjevovoda; dionica Trg Republike, faza I; dionica Pošta-Flaciusova-Uljanik; Ulica St. Statuta i Tlačni vod CS Riviera; CS Stoja T-Luka; rekonstrukcija uređaja Valkane i prihvatna stanica; CS Riviera i gravitacijski kolektor Veli Vrh – CS Riviera – dio; nabavka informatičke opreme; nabavka kamiona slivničara; nabavka kamere za inspekcijski pregled kanalizacije s vozilom; projekti i nadzor. Do sada izgrađeni objekti

  11. Izgrađeni objekti – Crpne stanice i uređaj za pročišćavanje Valkane

  12. Izgrađeni objekti i oprema – kolektori, informatička oprema, specijalna vozila

  13. Nastavak izgradnje obalnog kolektora po objektima period 2010-2014 godine • CS Veli Vrh sa tlačnim vodom. • Kolektor Riva. • Šijanski kolektor. • Područje Pragrande. • Aerodromski kolektori (fekalni i oborisnki). • Podmorski ispust. • Rekonstrukcija gravitacijskog kolektora prema uređaju Valkane.

  14. Dionica kolektora Riva • Faze izgradnje : • Dionica Lučka kapetanija – od ulaza na parkiralište Karolina do raskršća (semafori) ulica Sv. Ivan i Riva. • Dionica Riva - od raskršća ulica Sv. Ivan i Rive do Uljanikove porte otok. • Dionica Uljanik – od porte otok do glavnog ulaza direkcije (trasa kroz brodogradilište Uljanik). • Dionica Flaciusova ulica – od glavne porte Uljanik do Pošte (raskršće Flaciusove i Arsenalske ulice).

  15. Zaključak Benefiti izgradnje: • Čistoća mora • Kvaliteta pitke vode • Smanjenje eutrofikacije • Bogatstvo flore i faune u zaljevu • Kvaliteta hrane koju jedemo • Kvaliteta zemljišta • Kontrola zdravlja i sigurnosti građana • Turistička privlačnost mjesta – razvoj turističkog potencijala • Rast cijena nekretnina u mjestu • Ulazak u EU – nove investicije.

  16. JADRANSKI PROJEKT II FINANCIJSKI UVJETI

  17. Jadranski projekt II – financijski uvjeti • Pravni okvir – Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnog gospodarstva: • Izvor financiranja: Naknada za razvoj (Jadran I – naknada za izgradnju infrastrukturnih objekata). • Iznos nakanade: Građani 1,55Kn/m3 Gospodarstvo 2,64kn/m3 • Visina naknade ostaje ista kao i u Jadranu I (mijenja se samo naziv naknade sukladno zakonu o vodnom gospodarstvu). • Naknada za razvoj prihod je komunalnog poduzeća Pula Herculanea (do sada grada Pule). • Naknada se isključivo koristi za gradnju sustava odvodnje

  18. Uvjeti kreditiranja – Jadran II • Kredit Međunarodne banke za obnovu i razvitak (supsadijarni zajam) u iznosu od 35.875.000 kuna  daje se putem Hrvatskih voda Jadranski projekt d.o.o. (podzajam) pod slijedećim uvjetima: • rok korištenja do 30.09.2014. godine, s tim da je rok plaćanja do 31.01.2015. godine; • greis razdoblje do 15.04.2014. godine; • rok otplate 10 godina: od 2014. do 2023. godine • otplata u polugodišnjim anuitetima (15.4. i 15.10. svake godine); • kamata varijabilna - Eurlibor za razdoblje od 6 mjeseci + 0,25 % (Eurolibor je trenutno cca 0,9%); • jednokratna naknada po odobrenju kredita iznosi 0,25%; • osiguranje povrata kredita – ugovor ima snagu ovršne isprave; akceptirane mjenice i bianco zadužnice; • naknadu/kamatu na nepovučeni dio zajma plaća Republika Hrvatska.

  19. Struktura izvora finaciranja – Jadran II

  20. Udio bespovratnih sredstava – Jadran II

  21. Udio bespovratnih sredstava u razdoblju od 2010 – 2014. godine

More Related