1 / 51

PRAVO NA ŽIVOT I SMRT granice rizika u medicini

PRAVO NA ŽIVOT I SMRT granice rizika u medicini. N.Jankovi ć B.Janković A.Milošević Č.Miljević. CAPACITAS AGENDI (poslovna sposobnost). Poslovna sposobnost (engl. legal capacity, nem. Geschäftsfähigkeit) je svojstvo da se ispoljavanjem vlastite volje, st i ču prava i ob a veze .

conor
Télécharger la présentation

PRAVO NA ŽIVOT I SMRT granice rizika u medicini

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRAVO NA ŽIVOT I SMRT granice rizika u medicini N.Janković B.Janković A.Milošević Č.Miljević

  2. CAPACITAS AGENDI(poslovna sposobnost) Poslovna sposobnost (engl. legal capacity, nem. Geschäftsfähigkeit) je svojstvo da se ispoljavanjemvlastite volje, stiču prava i obaveze. Drugim rečima poslovna sposobnost je ono što osoba može da uradi unutar okvira pravnog sistema ! Poslovna sposobnost daje pravo pristupa pravnom sistemu i mogućnost da se govori u sopstveno ime! Poslovna sposobnost je pravni, a ne psihijatrijski naziv i pojam.

  3. Poslovna sposobnost se oduzima u dva slučaja: kada punoletna osoba zbog duševne bolesti ili zaostalosti nije sposobna da se sama brine o svojim pravima i interesima kada svojim postupcima neposredno ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba (npr. alkohol, droga, senilnost), zbog čega se delimično lišava poslovne sposobnosti.

  4. Veštačenjem se utvrđuje psihološko-psihijatrijska komponenta: da li osoba u sporu boluje od trajnog, privremenog duševnog oboljenja, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog intetelektualnog razvoja i ukoliko ista postoje definisati njihovu vrstu, stepen i trajnost.

  5. Od stepena očuvanosti i izmenjenosti sposobnosti rasuđivanja i odlučivanja zavisi opredeljenje o stepenu lišavanja poslovne sposobnosti i primeni zaštitnih mera.

  6. U proceni poslovne sposobnosti vodi se računa i o analizi socijalnog statusa, socijalnih relacija i okolnosti u kojima osoba u ekspertiznom postupku živi, takozvana socijalna komponenta ličnosti. Mora se znati ko i zašto pokreće postupak, jer se to nekada dešava protiv interesa bolesne osobe

  7. Kategorije poslovne sposobnosti: Potpuna poslovna sposobnost Psihološko-psihijatrijski posmatrano ona pretpostavlja iste sposobnosti kao i uračunjivost: očuvana svest, logično mišljenje, prosečan intelektualni nivo, sposobnost da se upravlja svojim postupcima i ponašanjem u skladu sa realnim motivima i najbliža je pojmu mentalne sposobnosti predviđanja posledica planirane i preduzete radnje.

  8. Kategorije poslovne sposobnosti: Potpuna poslovna nesposobnost predstavlja lišenje poslovne sposobnosti koje može nastati: prirodnim putem (proizilazi iz godina starosti, deca pre 14 ne mogu imati nikakav vid poslovne sposobnosti) ili pravnim putem: kada dolazi do potpunog lišavanja poslovne sposobnosti. Prema našem zakonu: kada lice nije sposobno za normalno rasuđivanje, pa zbog toga nije sposobno da samo brine o svojim pravima i interesima.

  9. Posebna komplikacija u proceni poslovne sposobnosti nastaje kod poremećaja svesti. Svest ima integrativnu ulogu i predstavlja najvišu saznajnu funkciju čoveka

  10. Poremećaji svesti se dele na: oštećenja budnog stanja pomućenja i suženja svesti poremećaje integrativne funkcije svesti

  11. Oštećenje budnog stanja je kvantitativni poremećaj Najteži stepen je koma

  12. U komi bolesnik ne reaguje ni na kakve draži, očuvane su samo vitalne funkcije, nema mentalne aktivnosti

  13. Čovek bez svesti, u komi, ne znači da ima mrtav mozak, ukoliko su mu očuvane vitalne funkcije – cirkulacija i respiracija

  14. Regionalna povreda mozga, dakle, koja ponekad može biti praćena gubitkom svesti, i "ravnim EEG-om", ne može biti jedini kriterijum utvrđivanja smrti

  15. Upravo zbog toga se predlaže uvođenje "baterije testova", kojima bi se ustanovilo postojanje cerebralne smrti.

  16. Naime, kada se radi o dubokoj leziji moždanog stabla, može nastati cerebralna smrt, kao ireverzibilno oštećenje moždane funkcije

  17. Medicinsku dijagnozu smrti utvrđuje lekar

  18. Pravno utvrđivanje smrti je potrebno u slučajevima transplatacije organa, u vezi sa raznim krivičnim delima, u građanskim parnicama, ali i u slučajevima kada treba odrediti ko će biti taj ko će doneti važne odluke u ime pacijenta (npr. isključiti aparate koji održavaju cirkulaciju i respiraciju)

  19. Duboka koma ili moždana smrt pacijenta čine u pravnom smislu "mrtvim", tj. nesposobnim za obavljanje bilo kakvih pravnih radnji

  20. Zakonsko definisanje problema, ima za cilj zaštitu pacijenta, i istovremeno je važan uslov za nesmetan rad lekara

  21. Uočavaju se razlike između "zakonske" i "medicinske" definicije smrti

  22. Mozak Pokretljivost,senzibilitet, ravnoteža,hod, vid, sluh, govor, čitanje, pisanje, računanje, svest, mišljenje, pamćenje, pažnja, emocije, kontrola hormona, sfinkteri... Moždana smrt=smrt

  23. Tradicionalno, „smrt“ se definiše kao „ prestanak bioloških funkcija, koje održavaju organizam živim“

  24. imajući u vidu slučaj Terry Schiavo, definicija smrti je veoma kompleksna i kontraverzna, pogotovu kada su u pitanju pacijenti u vegetativnom stanju

  25. Razvoj tehnologije, koja nam omogućava da preciznije odredimo neurološka stanja pacijenata, baca sasvim drugi pogled na osnove definisanja smrt

  26. Smrt se ne stavlja više samo u kontekst prestajanja bioloških funkcija, već se posmatra i sa aspekta „normalnih“ kognitivnih funkcija, što je naročito važno u slučaju konstantnog vegetativnog stanja

  27. Imajući u vidu nepreciznost granica, kada su u pitanju biološke funkcije, kojima se pravi razlika između života i smrti, javljaju se mnoga moralna i etička pitanja, koja moraju biti ispitana, a posebno veštačko održavanje života preko medicinske tehnologije

  28. Pacijenti u vegetativnom stanju nisu u komi, ali usled velikih moždanih oštećenja, ne mogu da komuniciraju na normalan i uobičajan način sa spoljašnjim svetom • Označeni su kao „moždano mrtvi“, i za njih se doskora mislilo da su mentalno nesvesni

  29. Istraživanja koja su objavljena u Britaniji i Belgiji, pokazuju, međutim, da pacijenti za koje se prethodno smatralo da ne pokazuju nikakve znake da su svesni svoje spoljašne okoline, pod određenim uslovima, tj. pokazuju određene znake moždane aktivnosti

  30. Istraživanja ukazuju na to da u nekim slučajevima postoji moždana aktivnost, to jest da postoji svest, koja je važna kao osnov života.

  31. Ako bi ovakvi pacijenti bili označeni za skidanje sa aparata za život, bili bi lišeni duševne esencije.

  32. Ovakva pitanja vode u dalju kontraverzu da li su pacijenti u vegetativnom stanju mrtvi, ili pak posmatrano sa šireg teorijskog aspekta, šta je tačna definicija smrti.

  33. U slučaju ovih pacijenata, njihova svest o okruženju je pokazala da nisu mrtvi, već da su svesni spoljašnosti, sopstvenog identiteta i egzistencije.

  34. Pitanje “Šta ako”, sve više dobija na aktuelnosti • Čak i pacijenti u najekstremnijem vegetativnom stanju, se možda mogu oporaviti

  35. Imajući u vidu da je svaka individua različita, ne može se se reći da postoji samo jedan univerzalni metod dijagnoze za pacijente u vegetativnom stanju

  36. U našem zakonodavstvu, uključujući i zakon o zdravstvenoj delatnosti, ova pitanja nisu zakonski regulisana

  37. ASISTENCIJA LEKARA U EUTANAZIJI • Medicina je posebna oblast u pravnom poretku, koja se definiše kao delatnost u cilju sprečavanja i lečenja bolesti

  38. Doktorima je dozvoljeno da nanesu drugome „fizičku povredu“ pod dva veoma striktna bio-etička uslova: • dozvola da se izvrši intervencija na nekom delu tela (npr. amputacija udova kod gangrene) • namera da se spase pacijentov život

  39. Neuravnoteženo psihičko stanje je, takođe, veoma važan problem, prilikom okončanja života

  40. Paliativne ustanove za negu, čiji je primarni zadatka da olakšaju pacijentima muke, izazvane smrtnim bolestima, a ne da ih izleče, koriste jaka sredstva za smirenje, kao što je morfijum, koji u velikim dozama može da ubrza smrtni ishod

  41. Smrtni slučajevi vezani za korišćenje morfijuma izazivaju manje kontraverzi nego eutanazija, jer je ovde cilj da se pacijentima ublaže bolovi, a smrt je posledica same bolesti

  42. Prima facie, prevencija pacijentove patnje, što je krajnje subjektivno poimanje, prati doktorski etički princip dobrobiti. Ipak, uspostavljanjem eutanazije, doktorove namere su se pomerile od sprečavanja patnje u životu do sprečavanja patnje eliminisanjem života, čime je uveden novi niz etičkih principa za doktore.

  43. U 2008. godini, Vašington je izglasao Inicijativu 1000 sa 59 posto glasova za i 41 posto glasova protiv, čineći time legalnim da doktori mogu da propisuju smrtonosnu dozu lekova, koju pacijenti sa manje od šest meseci života mogu da koriste sami, ako to žele

  44. Pristalice eutanazije su se zalagale za postepenu dekriminalizaciju, kako bi se pomoglo pacijentovom okruženju i kako bi mu se putem adekvatne regulative garantovala sigurnost.

  45. Pravni osnov za ovaj izbor, često je pronalažen u pacijentovom dostojanstvu, samostalnosti i najvažnije privatnosti

  46. Glavno pitanje je da li treba ići na uštrb etičkih načela u korist dostojanstva malog broja pacijenata koji se svake godine odluče na eutanaziju, a u skladu sa ovim zakonima

  47. Međutim, naučne studije o ljudima koji su trajno bolesni, su otkrile da je manje od četvrtine njih izrazilo želju da umre, a svi oni, koji su imali takvu želju, su imali postavljenu dijagnozu depresije

  48. Pomoć i savetovanje, zajedno sa medicinskom i psihološkom negom, pružaju pozitivnu alternativu eutanaziji, onima koji su trajno bolesni

  49. U našem zakonodavstu eutanazija, odnosno lišenje života iz samilosti, predstavlja krivično delo

  50. Rešenje je u paliativnoj brizi, brizi za dobrobit pacijenta kod kojeg nije moguće ozdravljenje, suzbijanjem bola i patnje

More Related