POVIJEST VJEŠTAČENJA PO MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. STRUČNI SASTANAK “OCJENA RADNE SPOSOBNOSTI PREMA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA” POVIJEST VJEŠTAČENJA PO MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ MR. SC. MIROSLAV MUSANI, DR. MED. DUBROVNIK, SVIBANJ 2005.

2. POČETAK MIROVINSKOG OSIGURANJA U HRVATSKOJ* 1833. – U RUDAMA KOD SAMOBORA OSNOVANA RUDARSKA BRATOVŠTINA KAO POKUŠAJ POTPORE U SLUČAJU NESREĆA I BOLESTI 1849. – PRVO OSIGURANJE DRŽAVNIH ČINOVNIKA, PODVORNIKA I ČLANOVA OBITELJI 1850. – PRVO RUDARSKO OSIGURANJE U DANAŠNJEM SIVERIĆU 1907. – OSIGURANJE OBRTNIKA, TRGOVACA ŽELJEZNIČARA U SLUČAJU NESREĆE NA POSLU I BOLESTI OD 1. SIJEČNJA 1909. – OBVEZNO MIROVINSKO OSIGURANJE PRIVATNIH NAMJEŠTENIKA U SLUČAJU STAROSTI, INVALIDNOSTI I SMRTI 1922. – ZAKON O OSIGURANJU RADNIKA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI KOJI JE STUPIO NA SNAGU TEK 1937. 1952. – UTEMELJEN ZAVOD ZA SOCIJALNO OSIGURANJE KOJI SE 1959. RAZDVAJA U ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE; MIROVINSKO OSIGURANJE SASTOJI SE OD STAROSNOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA, ODNOSNO OSIGURANJA INDIVIDUALNIH POLJOPRIVREDNIKA TE SAMOSTALNIH ZANATLIJA. *CITIRANO IZ NAŠE REVIJE “80 GODINA MIROVINSKOG OSIGURANJA U HRVATSKOJ” 1922.-2002.

3. MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU 1945. – DEMOKRATSKA FEDERATIVNA JUGOSLAVIJA PRISTUPA KONVENCIJI MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA (BEZ PRAKTIČNE PRIMJENE 1951. – OPĆA KONVENCIJA S FRANCUSKOM 1954. – KONVENCIJA S BELGIJOM I LUKSEMBURGOM 1956. – KONVENCIJA S NJEMAČKOM 1958. – KONVENCIJA S ČEHOSLOVAČKOM, POLJSKOM I VELIKOM BRITANIJOM 1962. – KONVENCIJA SA ŠVICARSKOM 1965. – KONVENCIJA S AUSTRIJOM 1978. – KONVENCIJA SA ŠVEDSKOM U NOVIJE VRIJEME S PREKOMORSKIM ZEMLJAMA – AUSTRALIJOM I KANADOM.

4. RASELJENOST HRVATA I OSNIVANJEINOZEMNE INVALIDSKE KOMISIJE* 200.000 OD 15-OG STOLJEĆA IZ BIH ZBOG NAJEZDE TURAKA, 500.000U VRIJEME AUSTRO-UGARSKE U SAD ZBOG EKONOMSKIH RAZLOGA, 200.000 IZ KRALJEVINE JUGOSLAVIJE U JUŽNU AMERIKU, AUSTRALIJU I NOVI ZELAND (UZROK: EKONOMSKO-POLITIČKI), 250.000 IZ SFRJ DO 1948. ILEGALNO U EUROPSKE ZEMLJE (UZROK: POLITIČKI), 400.000 NAKON 1960. LEGALNO PRETEŽNO U NJEMAČKU (UZROK: EKONOMSKO- -POLITIČKI), OKO 250.000 OD DOMOVINSKOG RATA IZ BIH, OKO 130.000 IZ REPUBLIKE HRVATSKE PO CIJELOM SVIJETU I TO VEĆINOM KV I VSS, ŠTO BI IZNOSILO OTPRILIKE 2.000.000 STANOVNIKA U PRVOM KOLJENU U ODNOSU NA OKO 4.500.000 STANOVNIKA KOJI SADA ŽIVE U HRVATSKOJ * AUTORI: DR. I. ČIŽMIĆ, DR. J. JURČEVIĆ, DR. V. ŠAKIĆ I PROF. M. SOPTA U KNJIZI “ISELJENA HRVATSKA”, IZDANJE INSTITUTA DRŠTVENIH ZNANOSTI “IVO PILAR” HRVATSKOG CENTRA STRATEGIJSKIH ISTRAŽIVANJA I GOLDEN MARKETINGA. CITIRANO U “VEČERNJEM LISTU” OD 20. OŽUJKA 2005.

5. RASELJENOST HRVATA PO DRŽAVAMA OD 1970-IH GODINA POČINJE DJELOMIČNI POVRATAK HRVATSKIH ISELJENIKA S “PRIVREMENOG RADA” U DOMOVINU TE SE JAVLJA POTREBA ZA OSNIVANJEM INOZEMNOG VJEŠTAČENJA

6. OSNIVANJE INVALIDSKE KOMISIJEINOZEMNOG VJEŠTAČENJA • DR. IVO SREMAC, KIRURG IZ NJEMAČKE, OSNIVAČ VIIA VIJEĆA IK-E ZAGREB, 1972. • DR. ZDENKA VIDOVIĆ, NEFROLOG, ČLAN VIJEĆA • DR. DRAGO RADEJ, FIZIJATAR, ČLAN VIJEĆA OD 1975. • DR. MIROSLAV MUSANI, KIRURG IZ NJEMAČKE, OD PROSINCA 1983. OD 1984. DO 1986. SLIJEDI NAGLI PORAST VJEŠTAČENJA IZ INOZEMSTVA I NOVO ZAPOŠLJAVANJE VJEŠTAKA TE OSNIVANJE ODJELA MEDICINSKOG VJEŠTAČENJA PO MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA. DOLAZE: • DR. FRANJO ŠUŠKOVIĆ, ORTOPED IZ NJEMAČKE, PREDSJEDNIK II. VIJEĆA • DR. BRUNO BURAZIN, KIRURG IZ NJEMAČKE • DR. SCI. MARIJAN PAŽUR, KIRURG IZ ŠVICARSKE I SLOVENIJE • DR. DARISLAV RADICA, NEUROPSIHIJATAR IZ NJEMAČKE • DR. JASENKA POLŠAK-ČUGURA, FIZIJATAR • DR. ŽELJKO NOVAK, SPECIJALIST OPĆE MEDICINE • PRIM. DR. TADIJA TADIĆ KAO SPEC. MED. RADA OD 1992. KAO DANAŠNJI NAČELNIK ODJELA

7. OSNIVANJE INVALIDSKE KOMISIJEINOZEMNOG VJEŠTAČENJA NAŽALOST, DO SADA UMRLI SU DR. IVO SREMAC IDR. DRAGO RADEJ, A UMIROVLJENI SU DR. FRANJO ŠUŠKOVIĆ I DR. SCI. MARIJAN PAŽUR, PA SE BROJ VJEŠTAKA SMANJIOOD DEVET NA SVEGA ŠEST INOZEMNO INVALIDSKO VJEŠTAČENJE S 2-3 PUTA VIŠE PRAVNIKA I ADMINISTRATORA SKRBILO JE ZA TREĆI DEVIZNI PRINOS BIVŠE JUGOSLAVIJE I DANAŠNJE HRVATSKE A NAKON TURIZMA I BRODOGRADNJE

8. ANALIZA INOZEMNOG VJEŠTAČENJA OD 1988. DO 2004.

9. ANALIZA ZANIMANJAINOZEMNIH OSIGURANIKA 1988. I 2004.

10. ANALIZA STAROSTI HRVATSKIH INVALIDA 1988. I 2004.

11. ANALIZA BOLESTI HRVATSKIH INVALIDA 1988. I 2004. U NAJZASTUPLJENIJIM DRŽAVAMA ZAPADNE EUROPE

12. ANALIZA BOLESTI KAO PRVOG UZROKA INVALIDNOSTI 2004. U DRŽAVAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE

13. VJEŠTAČENJE 2004. PO DRŽAVAMA OSTALO: FRANCUSKA, NIZOZEMSKA, ITALIJA, MAĐARSKA, ČEŠKA, SLOVAČKA, NORVEŠKA, DANSKA, BUGARSKA, KANADA I AUSTRALIJA

14. NADLEŽNOST INOZEMNOG VJEŠTAČENJA PREGLEDI VJEŠTAČENJE PO INOZEMNOJ MEDICINSKOJ DOKUMENTACIJI POVRATAK U DOMOVINU ZADNJE RADNO MJESTO U INOZEMSTVU INDIVIDUALNI POLJOPRIVREDNICI BORAVAK U INOZEMSTVU NOVO VJEŠTAČENJE DRŽAVA BIVŠE JUGOSLAVIJE

15. ZAKLJUČCI I PITANJA ZA RASPRAVU GUSTINA STAŽA DOKUP STAŽA IP RANIJE I SADA RAZLIKE KRITERIJA INZ OSIGURANJA ZAPADNE EUROPE I BIVŠE SFRJ KLINIČKE OBRADE INOZEMNIH OSIGURANIKA RANIJE I SADA NAŠ ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE ŽALBA REGENSBURG VAŽNOST PRAVNE POMOĆI ŠTEDNJA HZMO U ZADNJE ČETIRI GODINE KONZULTANTI!? PLAĆANJE MED. OBRADE INZ. OSIGURANIKA, A NEPLAĆANJE KOD OSIGURANIKA KOJI OSTVARUJU STAROSNE MIROVINE OMJER OPĆE I PROFESIONALNE NESPOSOBNOSTI OCIJENJENIH PO TUZEMNOJ IK-I I POSLJEDICE PO INZ OSIGURANIKE UOČITI SPIS INZ. OSIGURANIKA OD TUZEMNIH AŽURNOST SLANJA SPISA KONTROLNI PREGLEDI OSIGURANIKA IZ BIVŠE JUGOSLAVIJE? UJEDNAČITI KRITERIJE OCJENJIVANJA