1 / 52

Nina Zavašnik (nina.zavasnik@edu.uni-graz.at) O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović

darryl-burns
Télécharger la présentation

Nina Zavašnik (nina.zavasnik@edu.uni-graz.at) O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Institut fürSlawistikder Karl-Franzens-UniversitätGraz515.056 Sprachwissenschaftliches SE (B/K/S): DienationaleSichtweisedesVerhältnisseszwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, KroatischenundSerbischenWS 2011/12CRNOGORSKI POGLEDI NA ODNOSE IZMEĐU BOSANSKOG / BOŠNJAČKOG, CRNOGORSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA Nina Zavašnik (nina.zavasnik@edu.uni-graz.at) O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović

  2. Sadržaj • Uvod • Službeni jezik Crne Gore • Povjesni razvoj crnogorskoga jezika • Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskimčasopisima • Normiranje jezika • Standardizacija jezika i njegovo imenovanje • Razlike izmeđusrpskoga i crnogorskoga jezika • Lingvističkaispitivanja i njihov značaj • Vojislav P. Nikčević • AdnanČirgić • Zaključak • Literatura i internetski podaci

  3. Uvod Jezik i pismo Član 13 Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik. Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni. U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. (http://www.go-cce.org/demokratija/dokumenti/Ustav%20CG.doc)

  4. Službeni jezik CrneGore Srpski ijekavskog izgovora Jezička norma, pravopis i gramatika primjenjuju se i na ostale jezike Na tom jeziku se izvodi i nastava Nakon referenduma ime jezika jednako imenu države

  5. Povjesni razvoj crnogorskogajezika Raški pravopis Arhaični pravopisni obrazac Resavski pravopis

  6. Povjesni razvoj crnogorskogajezika Dukljanskorazdoblje Zetsko razdoblje Razdobljepisanogajezika Razdobljenekodificiranogaknjiževnogjezika Prijelaznorazdoblje Vukovsko razdoblje (belićevsko i suvremeno)

  7. Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskimčasopisima 5 autora koji su obrađivali jezična pitanja Šima Matavulj (1877): Vraćajmo narodne riječi na svoje mjesto, Nova Zeta., br. 5, str 195-96. (prvi objavljeni napis) Razvijen kult osobnosti V. Karadžića Članci o jeziku javljaju se i u časopisima nejezičnog karaktera Autori ugl. Književnici, rijetko filolozi Časopisi Nova Zeta i Luka čitali su se i u inozemstvu

  8. Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskimčasopisima Kovačević Filip (1890): Mitološki rječnik. Nova Zeta, br. 1, str. 24-27. - Objašnjenja za 46 riječi; - ideja o rječniku se nije realizirala.

  9. Članci i prilozi o srpskohrvatskom jeziku u crnogorskimčasopisima Usmjerenost u leksiku narodnih govora Građa narodnog blaga je bila u izumiranju

  10. Normiranje jezika Službeni jezik = vlada koristi u svim svojim djelatnostima Standardni jezik = nadregionalni, zajednički svim slojevima društva, polifunkcionalan i polivalentan Multistandardni jezik = ista jezična osnova s različitim realizacijama Multidržavni jezik = jedan jezik u više država Varianta = unutar standardnog jezika

  11. Normiranje jezika Jezična norma: Ortografska Ortoepska Morfološka Sintaktičko-semantička Leksička Tekstovna Stilistička Pragmatička

  12. Normiranje jezika Postupci: Selekcija (odabiranje) Deskripcija (opisivanje) Kodifikacija (propisivanje) Elaboracija (razrađivanje) Akceptuacija (prihvatanje)

  13. Normiranje jezika Postupci: Implementacija (primjenjivanje) Ekstenzija (širenje) Kultzacija (njegovanje) Evaluacija (vrijednovanje) Rekonstrukcija (prepravljanje)

  14. Normiranje jezika a) kako naći dijalekatsku ili književnojezičku bazu za normiranje? b) koji sistem akcentuacije normirati? c) kako objediniti govore zapadnog djela Crne Gore s onima na istočnoj strani? d) što uraditi s dijalekatskim fonetizmom? e) što učiniti s leksikom koja ima dijalekatske likove itd.

  15. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Kriteriji što je jezik Lingvistički (sistemsko-lingvistički, genetski, tipološki, komunikacijski) Stupanj razumljivosti uslovljen sličnostima i razlikama između jezičnih sistema Sociolingvistički

  16. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje V. Karadžić je oslonac za uvođenje narodnog jezika u književnost imao u Crnoj Gori jer se tamo pisalo narodnim jezikom (crnogorski mediji pod forsiranjem trenutne vlasti)

  17. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Cijeli projekt oslonjen na politiku Crnogorska lingvistika ne postoji, stoga ne može biti političkog dogovora o imenu Jedini kriterij: bezkriterialnost

  18. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje 7 načela crnogorskog pravopisa: Model za crnogorsku standardnu jezičnu normu je zajednički, opći jezični sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim građanima Poštovat će se pravilo piši kao što govoriš, a čitaj kako je napisano Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i suvremenom upotrebom Opći crnogorski fonemi ć, š, đ i ž nastali ijekavskim jotovanjem dio su standardne crnogorske jezične norme i glasovi će imati svoje grafeme u abecedi

  19. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje 7 načela crnogorskog pravopisa: Kodificirat će se standardni crnogorski četvoroakcentski sistem sa dužinama Tim pravopisom neće se sprovoditi arhaizacija crnogorskog, ni se njime mogu normirati dijalektizmi, lokalizmi, provincijalizmi… Neće se odstupati od pravopisa srpskoga odn. Srpskohrvatskoga jezika

  20. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Pravopisna norma Pravopisom se proglašavaju standardni oblici srpskoga jezika Najbolje rješenje su dublete Prijelazni pravopis

  21. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje 2010. – Crnogorski pravopis (M. Perović, J silić, L. Vasiljevna, A Ćirgić) Kodifikacija samo autohtonih oblika 2010. – Gramatika crnogorskoga jezika (A. Čirgić, J. Silić, I. Pranjković) (Hrvatski lingvist Josip Silić bolje poznaje crnogorski?)

  22. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Do- ili preimenovanje jezika u Crnoj Gori (školski predmet u srednjim školama i šire) Pokušaj nasilne promjene njegovog imena ili standarda Pokret i forsacija zvanične politike Crne Gore preko organizacija, udruga i pojedinaca Protagonisti: političko opredeljenje i promocija političke usmjerenosti kroz lingvističko djelovanje

  23. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Ožujak 2004. – u školama umj. nastavnog predmeta Srpski jezik i književnost predmet Maternji jezik i književnost (odluka državnih i prosvjetnih vlasti) Na kraju školske godine ili školovanja učenici i roditelji po vlastitoj želji definiraju jezik Posljedica: protesti studenata FF u Nikšiču (prikupljeni potpisi 70% studenata, brojnih profesora i asistenata) Ministarstvo i savjet povlače odluku

  24. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetnevlasti i njihova rješenja Maternji (srpski, crnogorski, hrvatski, bošnjački) jezik i književnost: - Nekonzultiranje lingvista i Odsjeka za srpski jezik i književnost; - nepoželjnoizvođenjestručnogskupa; - neispoštovano mišljenje i volja govornika; - prošireni naziv predmeta nije u koliziji s ustavomCrne Gore; - 2006 – situacija se ponovila. Posljedica: profesorisrpskog jezika i drugih predmeta odbili voditi nastavu u srednjim školama.

  25. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Primjenjivanje kataloga znanja Fabriciranje udžbenika za maternji jezik (promašena ideja se konkretizira i distribuira u školama)

  26. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Podjela djece u školi glede na jezične odrednice Dijete može svake godine izučavati drugu odrednicu

  27. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Prosvjetne vlasti i njihova rješenja Sociopsihološki problem: - Zloupotreba roditelja od strane nadležnih organa koja uslovljava zloupotrebu djece od strane roditelja (dječji pedagozi i psiholozi nisu reagirali); zloupotreba profesora srpskoga jezika (trebaju predavati nepoznato, nemoguće, diskutabilno)

  28. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Naziv jezika = primarno lingvističko (terminološko) pitanje Treba biti u skladu sa kulturnogenetskim kodom Općedruštvena prihvatljivost = jezik se zove kako će ga zvati većina Ustavnopravno reguliranje jezika u svjetskim relacijama nije pravilo (neki ustavi službenu upotrebu uopće ne reguliraju)

  29. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Argumenti protagonista nove jezične politike A) imenovanje jezika je političko pitanje: - Staljinističko-lenjinistička praksa = stavljanje jezika u okove politike i namještanje politike znanosti; - jezik je jedan od kriterija za naciju (Karl Marx).

  30. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Argumenti protagonista nove jezične politike B) svaka nacija ima pravo svoj jezik zvati svojim imenom: - Povezivanjenarodnog i nacionalnog s povjesnoggledišta je pogrešno; - relacija jedna nacija – jedan jezik je nemoguća; - jedan jezik – više sociuma, nacija ili država; - jedansocium, nacija ili država – više jezika. 70-ih godina pokušaj proklamiranjacrnogorskog jezika (Vladimir Bakarić)

  31. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Argumenti protagonista nove jezične politike C) Demokratičko pravo svakog naroda: - Jezik ima pravo na svoje ime; - ne daje mu se drugo, zasnovano na nametanjuisforsiranognacionalnog predznaka. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskogaknjiževnog jezika (1967) i Proglas o bosanskom jeziku (1992) = imenovanje jezika prema nacionalnosti Crna Gora – svatko svoj jezik imenuje kako hoće

  32. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Kvaziznanost i snaga političke moći protiv znanosti, struke i istine Protagonisti: Ministarstvo nauke i prosvjete sa Savjetom za opšte obrazovanje Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikčević

  33. Standardizacija jezika i njegovo normiranje Kvaziznanost i snaga političkemoćiprotiv znanosti, struke i istine 2 znanstvena skupa (Vodio V. P. Nikčević): - Učesniciskupa bi sadržali, a preimenovali srpski; - Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje = samozvana organizacija (veliko značenje od stranecrnogorskih medija); - U javnojupotrebi neka crnogorski Srbi koriste pravopis srpskog jezika iz Srbije.

  34. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? 1 Treba biti u skladu sastrukturnogenetskomparadigmom jezika Crnogorsko govorno područje se jasno uklapa u širi govorni i dijalekatskiarealsrpskog jezika. Sapovjesno-kulturnim identitetom jezik crnogorskoggovornogpodručja se uvijekzvaosrpski (u nekom periodusrpskohrvatski). Na jezičnom planu danasništa ne završava na granicamaCrne Gore.

  35. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Različiti dijalekti i govori Nijedan nije samo crnogorski

  36. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? 2 dijalekatski različita tipa: Arhaičniji (govori zetsko-sjeničkog tipa) Progresivniji (istočnohercegovački) tip (u osnovi standardnog jezika)

  37. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Za traženje državljanstva potrebna je potvrda o znanju crnogorskog Osobni dokumenti su na crnogorskom, engleskom i jeziku manjine (što to znači za 64% Srba?)

  38. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Apsurd uvođenja nepostoječeg jezika kao službenog Apsurd uvođenja tog jezika u znanost koja time prestaje biti znanost Otvaranje studijskog programa za nepostojeći jezik

  39. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Primanje studenata na fiktivni studijski program Diskriminacija prema studentima srpskog jezika i južnoslavenske književnosti Predavatelji srpskog ili srpskohrvatskog jezika koji trebaju položiti razliku

  40. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? 2 Treba biti u skladu s voljom naroda koji taj jezik govori: Prema popisu 2 trećine stanovništva govori srpski (80-90% njih su naveli crnogorsku nacionalnost) Samo 10% se izjasnilo za Crnogorce

  41. Standardizacija jezika i njegovo imenovanje Što je jezična politika? Preimenovanje studijskog programa Srpski jezik i južnoslavenske književnosti Osnovanje programa crnogorski jezik i paralelnog za južnoslavenske jezike i književnosti Na 3. sjednici 08. 05. 2008. podržano preimenovanje studijskog programa u Crnogorski jezik i južnoslavenske književnosti Studijski program Srpski jezik i južnoslavenske književnosti se zadrži

  42. Razlike izmeđusrpskoga i crnogorskoga jezika a) Leksičke specifičnosti su manjim dijelom uslovljene nejednakosti u narodnim govorima. b) U upotrebi su hipokoristici Pero, Zeko, (a ne Pera, Zeka). c) Neizmjenična upotreba supinskih formi i prezenta s veznikom da s nešto češćim konstrukcijama s prezentom.

  43. Razlike između srpskoga i crnogorskoga jezika d) Sužavanje upotrebe infinitiva i širenje supinskih formi. e) Sira upotreba aorista i imperfekta za razliku od srpskog jezičkog standarda. f) Sira upotreba шturskih formi za budućnost. g) Crnogorska standardna ijekavica je u stalnom razvoju, izgradnji i u procesu usavršavanja.

  44. Lingvističkaispitivanja i njihov značaj Sociolingvistički pristup: Izučavalo se samo narodni jezik Malo se radilo na lingvističkim ispitivanjima općenito CANU je na početku osnovala Odbor za jezik i književnost

  45. Lingvističkaispitivanja i njihov značaj Zadacilingvističkihispitivanja u Crnoj Gori: - Proučavanjepovjestiknjiževnog jezika u Crnoj Gori u predvukovskoj dobi; - prikupljanje i obrada crnogorskogtoponomastikonakoji bi obuhvatio sva geografska imena u Crnoj Gori kojapostojedanasilisuzabilježena u arhivskojgrađi; - proučavanjecrnogorskihdijalekata i narodnih govora u povjesnoj perspektivi, preko pisanih izvora ili u standardnoj fazi; - proučavanjemeđujezičkihuticaja (veza primorskih govora sa romanskim jezicima, direktno ili indirektno preko dalmatinskogzaleđa, crnogorska krajina i graničnipojas prema Albaniji).

  46. Vojislav P. Nikčević 18. 01. 1935 (Stubica kod Nikšiča) – 02. 07. 2007 (Beograd) Jezikoslovac Njegošolog Povjesničar književnosti Utemeljitelj montenegristike 1990-ih obavio prvi znanstveni pokušaj kodificiranja crnogorskog jezika (http://hr.wikipedia.org/wiki/Vojislav_P._Nik%C4%8Devi%C4%87)

  47. Vojislav P. Nikčević Ukazuje na neophodnost kodifikacije crnogorskog sa svim gramatičkim, fonetskim, grafijskim i leksičkim specifičnostima Potreba po crnogorskom rječniku Rješenja su sazrjela u duhu crnogorske kulturne i jezične stvarnosti Standardizacija se uklapa u razdoblja kulture, povjesti, tradicije Crne Gore

  48. Vojislav P. Nikčević Za opstanak naroda su važni jezik, crkva i državni okvir. Crnogorska jezična norma treba se nametnuti politikom, školom, voluntarizmom, medijima, govornom praksom… Ako akademici, kulturnici, znanstvenici, nacionalna televizija, novine… neprihvate novu normu, do tada će vladati raznolikost, sve dublja nepismenost koja će Crnu Goru odnijeti na put kaosa, duhovnog siromaštva, vulgarizma.

  49. AdnanČirgić Prvi doktorant crnogorskog Doktorirao na FF u Osijeku Dobio brojne čestitke, čak predsjednika skupštine (http://www.vijesti.me/kultura/adnan-cirgic-crnogorski-jezik-ulazi-skole-to-je-pobjeda-svih-nas-clanak-23671)

  50. Zaključak Donošenje odluka koje: - U samom jeziku nisu utemeljene; - bez konzultiranja i konstatiranja znanosti i struke; - bez veze s lingvističkom i društvenom realnošću; - nepoštovanjem dominantne lingvističke misli; - uz nametanje pojedinaca koji imaju ili hoće imati neku vrstu društvene i političke moći ili radi zadovoljavanja njihovih osobnih ambicija i želja.

More Related