Majke u sustavu obiteljskih potpora

1. Majke u sustavu obiteljskih potpora Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, NN br. 68/08, 110/08, 34/11

2. Osnovneizmjene S 01.01.2009. godine na snagu je stupio novi Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama kojim su određena: • prava zaposlenih roditelja na rodiljni i roditeljski dopust te ostala prava zaposlenih roditelja • prava roditelja koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednika i nezaposlenih osoba po propisima o zapošljavanju • prava roditelja izvan sustava rada • prava posvojitelja i skrbnika djeteta • pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete • postupak ostvarivanja navedenih prava. Osim toga u Zakonu je propisan potpuno nov način korištenja ovih prava te prava na posvojiteljski dopust.

3. Sada se pravom po osnovi rođenja djeteta može koristiti svaka majka neovisno o svom radnopravnom statusu. Korisnice su podijeljene u tri skupine: zaposlene i samozaposlene; nezaposlene i izvan sustava rada. Time su i novi termini različiti prema skupinama, pa: • zaposlene i samozaposlene majke (npr. obrtnice, poljoprivrednice) imaju pravo na rodiljni i roditeljski dopust (čl.12. i 13.) • nezaposlene majke pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada (čl.27.-31.) • majke izvan sustava rada (npr. korisnice mirovine ili prava na profesionalnu rehabilitaciju, učenice ili studentice) pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu (čl.31.-33.).

4. Zakonom su objedinjeni propisi koji su do sada regulirali prava majki različitih radnopravnih statusa, te se na jedinstven način uređuju prava po osnovi roditeljstva za sve osobe koje su osiguranici u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja i državljani su RH odnosno stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH. • Sada su korisnici prava po osnovi rođenja djeteta i • osobe koje su sklopile ugovor o volonterskom radu, • majke domaćice, • majke nesposobne za rad, • posvojitelji, • skrbnici, te • stranci s odobrenim stalnim boravkom u RH (uz opći uvjet zdravstvenog osiguranja). • Posvojitelji su sada izjednačeni s roditeljima, a opseg prava ovisi o njihovom radnopravnom statusu i dobi posvojenog djeteta (čl.34.st.2.).

5. Rodiljni i roditeljski dopust Jedna od većih novina Zakona je dijeljenje dopusta na: • rodiljnidopust (obvezni+dodatni) • roditeljski dopust

6. Rodiljni dopust • traje prvih 6 mjeseci • obveznimrodiljnim dopustom smatra se razdoblje koje počinje 28 dana prije očekivanog poroda (iznimno 45 dana ukoliko je to uvjetovano stanjem trudnoće i zdravstvenim stanjem žene) i traje do 70. dana nakon rođenja djeteta (98 dana). Mora ga koristiti majka. • pravo na dodatni rodiljni dopust do 6 mjeseci života djeteta može koristiti i otac ako mu to pravo majka ustupi pisanom izjavom uz njegovu suglasnost (u cijelosti ili dio).

7. Roditeljski dopust • sada se može koristiti i u dijelovima, a ne samo odjedanput kao do sada (fleksibilniji sustav). • za samo/zaposlene roditelje pravo na roditeljski dopust (6 ili 30 mjeseci za blizance, treće ili svako slijedeće dijete) je sada pravo oba zaposlena roditelja koje oni mogu iskoristiti do 8. godine djeteta. • u pravilu koriste oba roditelja u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, a iznimno i samo jedan roditelj, no o tome se moraju pisano izjasniti (čl.14.st.3. i 13.st.4.).

8. ako otac iskoristi najmanje 3 mjeseca roditeljskog dopusta, isti se produžuje za 2 mjeseca (čl.14.st.4.). • može se tijekom kalendarske godine koristiti najviše 2 puta, i to u trajanju od najmanje 30 dana (čl.14.st.6.). • radnica koja doji dijete tijekom rada u punom radnom vremenu ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od 2 sata dnevno (jednokratno ili 2 puta po 1 sat do godine dana života djeteta) neovisno od toga koristi li samo/zaposleni otac u isto vrijeme za isto dijete jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

9. Prikaz prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja • Rodiljni dopust • Roditeljski dopust • Dodatni rodiljni dopust samo/zaposlena majka može koristiti i kao pravo na rad sa polovicom radnog vremena (čl.15.). • Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta do 3. godine života djeteta (čl.16). • Dopust za slučaj smrti djeteta trajat će još 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem je rođeno mrtvo dijete ili nastupila djetetova smrt-ukoliko nije protekao rodiljni ili roditeljski dopust (čl.17.).

10. Stanka za dojenje djeteta (čl.19.). • Dopust trudne radnice, radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete-ukoliko poslodavac nije osigurao njezino raspoređivanje na odgovarajuće poslove-do godine dana života djeteta (čl.20.). • Slobodan radni dan (1 mjesečno ili višekratno u satima) za prenatalni pregled, najava 2 dana ranije (čl.20.a) • Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta do 3. godine života (čl.16.). • Pravo ne raditi do 3. godine života djeteta- mirovanje radnog odnosa (čl.22.). • Samo/zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života, a nakon toga jedan od roditelja ima pravo na rad u skraćenom vremenu sve dok ta potreba traje (čl.23.).

11. Ako jedan od samo/zaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojeg opravdanog razloga (npr. lišenje roditeljske skrbi ili potpuno lišenje poslovne sposobnosti, nestanak ili teška bolest i dr.) spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja pripadajućeg prava se prenosi se na drugog roditelja (čl.18.).

12. Što su obiteljske potpore i tko ih može koristiti? • Obiteljske potpore su određena prava propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života. • Riječ je o vremenskim i novčanim potporama, a koristiti ih može roditelj, posvojitelj, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj.

13. Što su vremenske, a što novčane potpore? Vremenske potpore su: • dopusti • poštede od rada  • propisano vrijeme za brigu o djetetu. Novčane potpore su: • naknada plaće • novčana naknada • novčana pomoć • jednokratna novčana pomoć za novorođeno dijete. Mogu se koristiti do navršene 8. godine života djeteta, a iznimno i duže. Zakon se pod jednakim uvjetima primjenjuje na bračnu ili izvanbračnu zajednicu.

14. Vremenske potpore Vremenske potpore vezane uz porod i njegu djeteta su definirane kao: • Dopusti- ostvaruju zaposleni roditelji i samozaposleni roditelji. • Poštede od rada– roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, nezaposleni roditelji, te poljoprivrednici koji u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino i glavno zanimanje i nisu obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a vlasnici su, posjednici ili zakupci, te imaju status osiguranika iz obveznog zdravstvenog osiguranja. • Propisano vrijeme za brigu o djetetu– ostvaruju roditelji izvan sustava rada, a to su korisnici mirovine, invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju, osobe koje se redovito školuju ili studiraju, osobe koje su prema propisima iz socijalne skrbi nesposobne za rad kao i ostale osobe koje nisu stekle pravo na rodiljni odnosno roditeljski dopust po nekoj drugoj osnovi, a imaju priznat status osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

15. Novčane potpore Novčane potpore za roditelje koji su samo/zaposleni: • naknada plaće, • jednokratna novčana pomoć za novorođeno dijete, • naknada plaće za slučaj smrti djeteta. ostvaruju drugi dohodak, nezaposlene i poljoprivrednike izvan sustava poreza: • novčana naknada, • jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete, • novčana naknada za slučaj smrti djeteta. su izvan sustava rada: • novčana pomoć, • jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete, • novčana pomoć za slučaj smrti djeteta.

16. Razlika između novčanih potpora tijekom trajanja rodiljnih i roditeljskih dopusta ? • Rodiljna naknada samo/zaposlenih roditelja iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (čl.24.st.1.)-HZZO. • Samo/zaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u zadnje 2 godine (prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na naknadu plaće u visini 50% proračunske osnovice (1.663,00 kune).

17. Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust naknada plaće je limitirana do iznosa od 80% proračunske osnovice (3.326,00 kn) tj. ne više od 2.660,00 kuna. • Nakon isteka 6 (odnosno 8) mjeseci roditeljskog dopusta, za preostali dio korištenja neiskorištenog prava naknada plaće iznosi 50% proračunske osnovice odnosno 1.663,00 kn. • Pravo na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane njege djeteta do 3. godine života-50% proračunske osnovice odnosno 1.663,00 kn (čl.16. i 24.st.5.) • Samo/zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.

18. Dopust za slučaj smrti djeteta (čl.17. i 24.st.7.)- samo/zaposleni roditelji imaju pravo na isplatu novčane naknade u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće, ali do 80% proračunske osnovice. 100% od osnovice za naknadu plaće iznimno (u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre tijekom korištenja prava na rodiljni dopust-HZZO)- još 3 mjeseca računajući od idućeg dana nakon dana smrti djeteta. • Roditelji koji ostvaruju drugi dohodak, roditelji poljoprivrednici i nezaposleni roditelji za slučaj smrti djeteta imaju pravo na isplatu novčane naknade u iznosu 50% proračunske osnovice mjesečno još 3 mjeseca računajući od idućeg dana nakon dana smrti djeteta (čl.33.st.2.) = roditelji izvan sustava rada (čl.33.st.3.).

19. Visina novčanih potpora za roditelje koji ostvaruju drugi dohodak, nezaposlene roditelje, poljoprivrednike i roditelje izvan sustava rada • Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik i nezaposleni roditelj, počevši od dana rođenja djeteta, ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava. • Novčana naknada iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno tj. 1.663,00 kune za sve vrijeme korištenja prava. • Za vrijeme korištenja rodiljne i roditeljske poštede od rada ima prava iz obveznog i mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.

20. Majka izvan sustava rada je…. • korisnica mirovine, korisnica prava na profesionalnu rehabilitaciju ili prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju RH ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznica redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnica koji nema uvjete za ostvarenje drugog statusa korisnika, a ima priznat status zdravstveno osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

21. Majka izvan sustava rada majka nakon 70. dana od dana rođenja djeteta, radi zaposlenja ili samozaposlenja može…. • prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu, pri čemu otac djeteta, koji je u istom radnopravnom statusu kao i majka djeteta, ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava na rodiljnu brigu o djetetu, uz majčinu pisanu suglasnost. • prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu te započeti ili nastaviti koristiti preostali dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1. odnosno 3. godine života djeteta (blizanci, treće i svako slijedeće dijete) ako je provela na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao samo/zaposleni roditelj.

22. Majka izvan sustava rada …. • …koja na radu nije provela najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske brige o djetetu iz razloga što joj je prestao radni odnos ili je prestala obavljati samostalnu djelatnost, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku brigu o djetetu, kao roditelj izvan sustava rada ako i dalje ispunjava uvjete iz članka 32. ovoga Zakona (državljanstvo RH, prebivalište ili stalno boravište 5 godina i zdravstveno osiguranje). • U posljednja dva slučaja majka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da pravo na roditeljsku brigu o djetetu nije prenijela na drugog roditelja. • Novčana pomoć iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno tj. 1.663,00 kune, a to pravo majka izvan sustava rada može ostvariti počevši od dana rođenja djeteta.

23. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete • Ovo pravo korisnik može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici HZZO-a u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno u roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta. • Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na osnovi zahtjeva, rodnog lista djeteta, te dokumentacije kojom se dokazuje da je roditelj (samo/zaposleni, roditelj koji ostvaruje drugi dohodak i nezaposleni roditelj) u vrijeme rođenja djeteta hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci, te da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. • Roditelj izvan sustava rada mora u vrijeme rođenja djeteta biti hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina, te zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

24. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete… • Dijete u oba slučaja mora biti upisano u maticu rođenih, prijavljeno kao član njihovog kućanstva, te zdravstveno osigurano po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. • Pravo na ovu novčanu potporu (70% proračunske osnovice = 2.328,20 kune) ostvaruje se, u pravilu, bez donošenja pisanog rješenja. • Korisnik je dužan Zavodu prijaviti svaku promjenu u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti koja utječe na korištenje prava priznatog po ovom Zakonu. U suprotnom je dužan Zavodu nadoknaditi nastalu štetu i ostvareni nepripadajući primitak, s pripadajućom kamatom te ga uplatiti na račun državnog proračuna (u roku 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim okolnostima).

25. Postupak ostvarivanja prava na obiteljsku potporu • Prava na obiteljsku potporu ostvaruju se na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje donesenog na osnovi pisanog zahtjeva korisnika (iznimno se pravo na rodiljni dopust od 45. dana prije očekivanog termina poroda i pravo na obvezni rodiljni dopust ostvaruje na temelju izvješća o bolovanju kojeg izdaje doktor primarne zdravstvene zaštite, a na prijedlog izabranog doktora ginekologa). • Zahtjev za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu podnosi se najkasnije 15 dana prije naznačenog roka za početak njegova korištenja (ako ovim Zakonom nije drugačije propisano).

26. Postupak ostvarivanja prava na obiteljsku potporu… • O tim pravima u prvom stupnju rješava nadležna ustrojbena jedinica Zavoda na čijem je području prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva, dok o žalbi protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda rješava Direkcija Zavoda (žalba ne odgađa izvršenje rješenja). Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor. • Rješenje o pravu iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja poslodavcu ako je korisnik prava zaposlen, a ako je nezaposlen nadležnoj ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

27. Mijenjanje načina korištenja prava • Zaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri. Poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, a ima i mogućnost neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu. Ovu izjavu zaposleni roditelj dužan je priložiti jedinici Zavoda koja rješava o njegovom zahtjevu. • Samozaposleni roditelj obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava podnijeti pisani zahtjev Zavodu.

28. Mijenjanje načina korištenja prava… • Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik, nezaposleni roditelj i roditelj izvan sustava rada koji zahtjev za korištenje prava podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog prava od dana rođenja djeteta. Ukoliko zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pravo na korištenje odnosnog prava propada mu od dana podnošenja zahtjeva. • Zahtjev za prekid korištenja ili prijenos korištenja prava na drugog roditelja drugi korisnik podnosi najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za prekid ili prijenos korištenog prava na drugog roditelja. Iznimno može biti podnijet u kraćem roku (ali ne kraćem od 8 dana), ako je uvjetovan nepredviđenim socijalnim okolnostima (npr. smrt u obitelji, teška bolest jednog od članova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili samozaposlenje), o čemu odlučuje Zavod.

29. Provedba prava i nadzor • Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. • Ministarstvo nadležno za obitelj provodi nadzor nad zakonitošću rada Zavoda na temelju zahtjeva korisnika prava ili poslodavca korisnika prava, druge zainteresirane pravne ili fizičke osobe ili po službenoj dužnosti (čl.55. a). • Zavodu ćepredložiti poništenje ili ukidanje izvršnog rješenja za koje je u provedenom postupku po pravu nadzora utvrđeno da je njime povrijeđen materijalni zakon ili propis donesen na temelju zakona.

30. Hvala na pažnji! Mr.sc. Sandra Vračan, dipl.iur.