MEĐUPREDMETNO POVEZIVANJE Opatija, 11.,12.,13. srpnja 2007.

MEĐUPREDMETNO POVEZIVANJEOpatija, 11.,12.,13. srpnja 2007. mr. sc. Sonja Tošić-Grlač školska knjižničarka savjetnica I.osnovna škola Čakovec

SADRŽAJ IZLAGANJA • Leksičke nedoumice • Korelacija u nastavi • Timski rad • Odgojni aspekt timskog rada • Obrazovni aspekt međupredmetnog povezivanja • Zaključak • Primjer iz prakse

Leksičke nedoumice • KORELACIJA – lat.- međusobni odnos, uzajamna zavisnost, povezanost u harmoničnu cjelinu; korelat - u logici: suodnosni pojam, tj. pojam koji pripada drugom pojmu, tako da jedan traži drugi, npr. dijete-roditelji; korelativ – u gramatici: riječ koja stoji u suodnosu s drugom riječju, npr. kolik-tolik; korelativan, prid. – koji stoji u uzajamnom odnosu, suodnosan (B.Klaić: Rječnik stranih riječi)

Leksičke nedoumice • INTEGRACIJA – lat.-(integer – netaknut; sav, čitav) spajanje nekih dijelova u cjelinu; povezivanje, ujedinjavanje, “okrupnjavanje” (B.Klaić: Riječnik stranih riječi) • SUODNOS – međusobni odnos; odnos dviju strana koje djeluju jedna na drugu, koje jedna na drugu usmjeravaju svoje djelovanje, koje jedna drugu mijenjaju ili bitno ovise jedna o drugoj (V. Anić: Rječnik hrvatskoga jezika)

Leksičke nedoumice • ANALOGIJA – grč. (analogia- razmjer, sklad, odnos, pravilnost); sličnost, djelomična sličnost između dviju stvari; istovrsnost ili jednakost odnosa, primjenjivanje na sličan slučaj; slaganje, podudaranje, srodnost (B.Klaić: Rječnik stranih riječi) • Analogiju često puta u svakodnevnom životu pojašnjavamo sa : to ti je isto kao da… • Pojašnjavanje i osvještavanje upravo su ciljevi nastave.

KORELACIJA U NASTAVI • Riječ korelacija često se provlači kroz nastavu i metodičke upute učiteljima pa ipak njezino značenje ostaje nejasno. • Primjeri: ilustracija teksta- likovni/hrvatski; opis doživljaja – glazbeni/hrvatski/likovni; slika životinja – likovni/priroda/biologija… • Korelacija ipak ima punu dublji smisao koji se nazire u povezanosti odgojno-obrazovnog procesa u jednu harmoničnu cjelinu. • Leonardo je izučavao matematiku, anatomiju, biologiju, fiziku, mehaniku i mnoge druge nauke kako bi spoznaju pretvorio u znanje i umjetnost. • Možda i mi moramo tako gledati na korelaciju!

KORELACIJA U NASTAVI • Takvim radom učenici lakše usvajaju i povezuju znanja, ostvaruje se suodnos znanja u jednu zajedničku cjelinu. • Učenici će na taj način razumljivije stjecati znanja, vještine i navike, a uz to ćemo promicati više odgojnih vrijednosti. • Korelacije se moraju predvidjeti mjesečnim planom i programom. • Učitelji koji su ih predvidjeli mogu ih ostvariti na više načina.

KORELACIJA U NASTAVI • učitelj-ica na svom satu koristi znanja, spoznaje i vještine koja su prethodno obrađena u nekom drugom predmetu • jedan učitelj-ica započinje rad na svom satu, a drugi nastavlja • nastavu istovremeno izvode 2 učitelja/ice, (skupine), u školi ili na izvanučioničkoj ili terenskoj nastavi • učitelji su na 1 satu učinili pripremu i dogovor s učenicima za rad na dvosatu drugoga predmeta, a učenici u skupinama integrirajući znanja rješavaju dogovorene aktivnosti; na sljedećem satu svakoga predmeta učenici prezenitraju uradak, izvode zaključke i vrjednuju rad pojedinaca i skupina…

TIMSKI RAD • Važno je znati procijeniti koje je sadržaje najbolje raditi u međupredmetnom povezivanju. • Jedan od uvjeta međupredmetnog povezivanja je timski rad učitelja i stručnih suradnika. • Timsko poučavanje (učitelj – školski knjižničar) još je uvijek rijedak oblik rada u školama. • Timskome se radu vrlo često ugibamo jer zahtijeva usklađivanje članova tima i to planom i programom rada te školskim rasporedom. • Osjećaj da nas suradnik kontrolira, a time posljedično i kritizira moramo premostiti i „kontrola“ mora postati evaluacija zajedničkih nastavnih sati.

TIMSKI RAD • Kako stvoriti zajedništvo različitih učitelja i školskog knjižničara - pitanje je koje nam se svakodnevno nameće, ali upravo je to preduvjet za uspješno obrazovno i odgojno djelovanje. • Timski rad traži mnogo strpljivog ulaganja i učenja, i učitelja i učenika, ali i svladavanje niza vještina i umijeća. • Timski rad mora biti takav rad da ostvaruje uvjete dobrog psihičkog ozračja i poticajnu atmosferu.

TIMSKI RAD • Timskim poučavanjem ne dobivaju samo učenici, već i učitelji koji se upoznaju s novim metodama rada, uče od svojih kolega i dopunjuju se. • Timski rad zahtjeva: - zajednički cilj - svi ulažu u postizanje cilja - postignuti rezultati = uspjeh za sve - osobna i zajednička odgovornost - suradničke vještine

TIMSKI RAD - znanje o temi - sposobnost postavljanja jasnih ciljeva - vještine organiziranja vremena - upravljanje sukobom, kriznom situacijom • KOJE VJEŠTINE I ZNANJA MORA IMATI UČITELJ / ŠKOLSKI KNJIŽNIČAR? • GDJE ĆE TO NAUČITI? TKO ĆE MU OMOGUĆITI STJECANJE TIH ZNANJA I NA KOJI NAČIN? INFORMACIJSKI STRUČNJAK?

ODGOJNI ASPEKT GRUPNOG RADA SOCIJALNO-KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I AFEKTIVNO UČENJE • Aktivno sudjelovanje više učenika stvara drugačiju socijalnu klimu • Slobodnije izražavanje • Razvija se i jača osjećaj pripadnosti • Relativno samostalan rad učenika • Učenici mogu zadovoljiti znatiželju • Učitelj bolje vidi učenike u drugim okolnostima

ODGOJNI ASPEKT GRUPNOG POVEZIVANJA • Međusobno pomaganje i ohrabrivanje • Međusobno uvažavanje-prihvaćanje tuđeg mišljenja • Slušanje i obraćanje pozornosti na drugoga • Izbjegavanje osobnih napad i uvreda • Svatko sudjeluje i čini najbolje što može • Pozornost se posvećuje temi • Radi se i raspravlja slijedeći ciljeve

OBRAZOVNI ASPEKT MEĐUPREDMETNOG POVEZIVANJA • Međupredmetno povezivanje učenjem ne smatra samo usvajanje znanja. • Uče se sadržaji i činjenice-znanje, razumijevanje, prepoznavanje, prosudba… • Uče se metode i strategije usvajanja znanja- potražiti informaciju, organizirati, planirati, oblikovati, vizualizirati…

ZAKLJUČAK • Školska knjižnica sve više usklađuje svoje zahtjeve s odgojno obrazovnim radom. • Porast interesa za školske knjižnice je porast povezanih procesa koji se događaju u obrazovanju, a s ciljem motiviranja učenika za cjeloživotno učenje. • Školska knjižnica korelira svojim poučavanjem sa svim predmetima unutar cjelokupnog kurikuluma odgoja i obrazovanja. • učitelj i školski knjižničar odgovorni da učenici prepoznaju potrebu i vrijednost informacijske i čitateljske pismenosti. • Školska knjižnica podupire tijesno sudjelovanje knjižnice pri svim elementima nastave, jer se međupredmetnim suodnosom, cjelovitošću u poučavanju, usporedbom sadržaja, ukazivanjem na sličnosti i razlike unutar određenih područja znanja može usvojiti kvalitetno znanje.

ZAKLJUČAK • Kako stvoriti zajedništvo različitih učitelja i školskog knjižničara pitanje je koje nam se svakodnevno nameće, ali to je preduvjet za uspješno obrazovno i odgojno djelovanje. • Prijedlozi koje sugerira Papa Ivan Pavao II. u poslanici Familiaris consortio mogu poslužiti kao orijentir u zajedničkom ostvarivanju odgojno – obrazovnih zadataka učitelja i njihovih učenika. Papa Ivan Pavao II. Ističe: • uzajamno predanje • ljubav koja nadahnjuje međusobne odnose jest unutarnja snaga što oblikuje i oživotvoruje zajedništvo • odgovornost svakoga člana je da iz dana u dan gradi zajedništvo (uzajamnim služenjem, zajedničkim dijeljenjem dobra, radosti ali i patnje) • spremnost svih za razumijevanje, podnošenje i praštanje.

LITERATURA 1.Bratuša, A.;Kranjc Barič, T.;Južnič,P.;Kobal Grum,D. In formacijsko opismenjivanje v 8. razredu – priložnost za evalvacijo dela školskega knjižničarja.//Šolska knjižnica,15, 1/2(2005)2-11. 2.Bilić, V. (2005.) Izbor tema za satove razrednih odjela, Naklada Ljevak, Zagreb 3.Bratanić, M. (2002.) Paradoks odgoja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 4.Pregrad, J. (2004.) Radionice za satove razrednog odjela, UNICEF, Zagreb 5.Srića, V. (1992.) Upravljanje kreativnošću, Školska knjiga, Zagreb 6.Hrvatski nacionalni obrazovni standard. http://www.mzos.hr 7.Slaviček M.,Lukša Ž.(2006) Primjena HNOS-a u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb

MEĐUPREDMETNO POVEZIVANJE Opatija, 11.,12.,13. srpnja 2007.