1 / 17

“Horori a priori?!”

“Horori a priori?!” Stručni skup z a školske knjižničare i knjižničare dječjih odjela narodnih knjižnica te profesore hrvatskoga jezika Split, 28.-29.10.2011. Knjige za djecu i mlade: knjžnična nabavna politika između interesa i realnosti. Dr. sc. Ivanka Stričević istricev@unizd.hr.

edythe
Télécharger la présentation

“Horori a priori?!”

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. “Horori a priori?!” Stručni skup za školske knjižničare i knjižničare dječjih odjela narodnih knjižnica te profesore hrvatskoga jezika Split, 28.-29.10.2011. Knjige za djecu i mlade: knjžnična nabavna politika između interesa i realnosti Dr.sc. Ivanka Stričević istricev@unizd.hr

  2. Opći okvir: Nabava - polazišta i kriteriji • potrebe učenika i učitelja • odraz obrazovnih potreba i doprinos kurikulumu • kvalitetni materijali • različiti formati • različiti stupnjevi čitateljskih kompetencija • različiti stavovi i pogledi – poticaj inteligentnoj prosudbi • ravnomjernost zastupljenosti područja • različiti interesi; interesi u slobodnom vremenu • zastupljenost građe s obzirom na specifičnost zajednice • aktualnost izvora • opremljenost djela • umjetničko i estetsko oblikovanje i vrijednost • broj primjeraka primjeren potrebi • troškovi • .... • KNJIŽNICA POSTOJI RADI KORISNIKA: INTERES ČITATELJA

  3. Tko su čitatelji? • Generacija G, milenijska, digitalni domoroci... • Na njihov čitateljski ukus utječe niz čimbenika • Žive u vremenu brzih promjena • Komuniciraju intenzivno, najčešće jezikom koji nameću nove tehnologije • Obasuti su obiljem informacija koje često nekritički preuzimaju • Podložni su globalnim trendovima koji utječu na njihove stavove i interese • Zanimaju ih primarno čitateljske teme koje zanimaju i njihove vršnjake –presudni čimbenik pri izboru literature za čitanje upravo preporuka vršnjaka • Kako nabavnom politikom u knjižnici istodobno razvijati čitateljski ukus i odgovoriti na interes čitatelja koji često slijede sasvim drukčije kriterije izbora?

  4. Otvorena pitanja • Čitanje (i nečitanje); dobrovoljno čitanje? • Odgovori na životno važna pitanja (problemska literatura)? • Kakva nabavna politika u odnosu na dokumente koji reguliraju knjižničarstvo?

  5. Čitanje (i nečitanje) • Slobodno/dobrovoljno čitanje/čitanje iz užitka/rekreativno čitanje • Istraživanja: • čitanje iz užitka i motivacija za čitanje – snažni prediktori školskog uspjeha i akademskih vještina (npr. PISA) • Čitanje iz užitka – strategija za ojačavanje prijateljstva i pripadnosti grupi (social bonding – Howard, YALSA, 2010.) • Čitaju što i vršnjaci da ne bi bili isključeni • Teme o kojima se razgovara

  6. Važnost preporuka vršnjaka • Istraživanje Sveučilište u Zadru (OZK) • znanstveni projekt 2006-; 7. i 8. razred; 2471 učenik • Pomoć u izboru knjiga za dobrovoljno čitanje • Prijatelji: 37,7 % • Knjižničar u narodnoj knjižnici: 10,4% • Knjižničar u školskoj knjižnici: 10,3% • 37% želi u školskoj knjižnici više knjiga za dobrovoljno čitanje Čita samo kad mora za školu: 38%

  7. PISA 2009. • Više od ¼ učenika smatra da je čitanje gubitak vremena • 46% učenika “čita samo ako mora” • 27% nikad ne čita iz zadovoljstva • 60% učenika ne voli ići u knjižnicu • 1/3 ne voli niti razmjenjivati knjige s vršnjacima • 36% priznaje da im je teško knjigu pročitati do kraja • 26% učenika ne može mirno sjediti i čitati dulje od nekoliko minuta • 60% nije sretno ako dobiju knjigu na poklon • Veća korelacija postignuća u ČP i čitateljskog angažmana (stavovi, interesi, navike) nego ČP i socio-ekonomskog statusa

  8. Odgovori u literaturi na životno važna pitanja • Gdje traže informacije kad čitaju po vlastitom izboru? • Prije će pitati osobe nego čitati (Howard, 2010.) • Uloga knjižničara – omogućiti razumijevanje ljudi kao izvora informacija • Problemska literatura • Pomaže samoosnaživanju i ponekad ozdravljenju • Bolje razumiju sebe • Bolje razumiju probleme s kojima se susreću u odrastanju • Bolj razumiju okolinu • Razumiju komunikaciju s drugima • Osposobljavaju se za izbor • Dobivaju smjernice kako djelovati i gdje se obratiti za pomoć • Lijepa književnost i popularna znanost

  9. Problemska literatura • 60-te godine – tabui / depedagogizacija literature za mlade • 80-tih se spušta dobna granica • Estovačka književnost (Crnković) • Novi realizam, suvremeni problemski roman, udarni roman, grešne dječje knjige, kontroverzne (sporne) knjige, angažirani realizam (Težak, 2008.) • Društveno aktualne teme – preispituju se problemi koji su u središtu zanimanja djece i mladih • Potraga za identitetom • Preispitivanje autoriteta • Lik je dijete/mlada osoba s problemima • Karakterističan jezik

  10. Tematske odrednice • 60-te i 70-te godine • Seksualnost, odnosi među spolovima, trudnoća, abortus, kontracepcija, rastava roditelja, alkoholizam, narušeni obiteljski odnosi... • Pitanja okoliša, ženske emancipacije, diskriminacije • ...80-te godine • nasilje (među vršnjacima među tinejdžerskim bandama, u obitelji) • ....90-te godine • SIDA, anoreksija, bulimija, bolesti, homoseksualnost, silovanje, smrt, besposlenost, beskućništvo, narkomanija, ekološke katastrofe, nuklearni holokaust, genetika...

  11. Američka istraživanja (Walter, 2003.) • Mladi: “knjige u knjižnici su dosadne” • Problemska literatura može mlade privući u knjižnicu • Njemačka (Schmitt, 2004.) • knjižnica koja odgovara potrebama i interesima mladih • literatura koja otvara sva društvena i osobna pitanja koja se tiču mladih (spolnost, bande, ovisnosti...) • Istraživanje (Vrban, Osijek, 2011.; dipl. rad.) • Zainteresirani za problemske teme, ali ne i za problemsku literaturu • odgovore traže na drugim mjestima (Internet i prijatelji)

  12. Cenzura? • Neutralnost knjižničara • Odgovornost za pravo na informaciju i pravo na čitanje • O knjigama treba razgovarati • Čitateljski ukus se izgrađuje od najranije dobi • Banned books (banned books week) • slavi se moć čitanja i knjiga i sloboda čitanja • djecu i mlade privlači ono što je bilo zabranjeno

  13. Građa u školskoj knjižnici:Dokumenti • IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice, 2004. • Odgovarajuća građa: • temelji se na: • nastavnom planu i programu • pojedinačnim interesima učenika i nastavnika • odražava različitost u društvu i lokalnoj zajednici • uključuje misiju školske knjižnice • poštuje intelektualnu slobodu Standard za školske knjižnice (RH), 2000. • “... knjižnična građa usklađena s nastavnim planom i programom škole”

  14. Standard za školske knjižnice u RH • Literatura za slobodno čitanje? • SADRŽAJ: • obvezna lektira • stručna literatura (prema programu) • literatura na stranim jezicima • koji se uče u školi • referentna zbirka • znanstveno-popularna i stručna • literatura za sva nastavna područja • zbirke građe koje knjižnica sama • stvara • stručna literatura za učitelje i • stručni tim • časopisi (za učitelje i učenike) • FORMAT: • tiskovine (knjige, časopisi, novine...) • AV građa • elektroničke publikacije (kompakt diskovi, magnetske vrpce, diskete, baze podataka, on line publikacije • didaktičke igre (OŠ)

  15. Zaključno • Poticati slobodno čitanje (čitanje iz užitka) • Razvijati strategije za čitatelje i nečitatelje • Razgovori o knjigama (individualni savjetodavni rad i rasprave o knjigama i temama) • Pratiti trendove/promjene • Istraživati korisnike / poznavati kulturu korisnika • Nabavljati problemsku literaturu i onu koja korespondira s društvenim aktualnostima (nuditi literaturu kao izvor informacija) • Voditi se kvalitetom • U književnom/estetskom smislu • U smislu promicanja humanih vrijednosti Uključiti u izbor i nabavu korisnike • “S njima, a ne  (samo) za njih!” (Walter, 2003.)

  16. Izvori: • Braš Roth, M.; Markočić Dekanović, A.; Markuš, M. Gregurović, M.; PISA 2009.: Čitalačke kompetencije za život . URL: http://www.pisa.hr/knjige/2009-rezultati-sve/Default.html • Howard, V. Peer Influences on Young Teen Readers: An Emrging taxonomy. // Young Adult Library Services 8, 2(2010), 34-41. • Lavrenčić Vrabec, D. Bol odrastanja: droge, seks i... // Tabu teme u književnosti za djecu i mlade: Zbornik. / priredila Ranka Javor. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, 2002. • Schmitt, R. Knjižnice za mladež u Njemačkoj. // Nove usluge za korisnike narodnih knjižnica: njemačka iskustva. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba; Goethe-Institut Zagreb, 2004.,13-30. • Seatre, T. P. IFLA-ine i UNESCO-ove smjernice za školske knjižnice. Zagreb: HKD, 2004. • Standard za školske knjižnice. Ministarstvo prosvjete i športa, 2000. URL: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/272719.html • Težak, D. Dvije spisateljice romana za mlade odrasle. // Kolo: časopis Matice hrvatske 18, 3-4(2008). • Vrban, N. Čitateljske navike mladih i interes za problemsku literaturu /Diplomski rad/. Osijek, Filozofski fakultet, 2011. • Walter, V. A.; Meyers, E. Teens and Libraries: Getting it Right. Chicago: American Library Association, 2003.

More Related