1 / 20

Tema 4.2.1. Razvitak i primjena sustava na plutačama uz daljinsko odašiljanje podataka (AMOS)

PROJEKT JADRAN - RADIONICA Hotel Eden – Rovinj, 14.- 15. prosinca 2009. Tema 4.2.1. Razvitak i primjena sustava na plutačama uz daljinsko odašiljanje podataka (AMOS). http://www.izor.hr/ amos. Ciljevi

ena
Télécharger la présentation

Tema 4.2.1. Razvitak i primjena sustava na plutačama uz daljinsko odašiljanje podataka (AMOS)

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. PROJEKT JADRAN - RADIONICA Hotel Eden – Rovinj, 14.-15. prosinca 2009. Tema 4.2.1.Razvitak i primjena sustava na plutačama uz daljinsko odašiljanje podataka (AMOS) http://www.izor.hr/amos

  2. Ciljevi • Razviti i izraditi automatski sustav koji omogućava mjerenje većeg broja oceanografskih parametara na otvorenom moru u svim meteorološkim uvjetima i prijenos podataka u stvarnom vremenu do prijemnog centra i krajnjih korisnika. • Put prema operativnoj oceanografiji .... Postoje međunarodni projekti praćenja stanja morskog okoliša: GOOS, EUGOOS, MEDGOOS, GMS ... • Više projekata vezanih za upravljanje podatcima i informacijama te tehnološkim rješenjima: Medar-Medatlas, Sea-search, Seadatanet ... (EU portal za pristup oceanogarfskim podatcima)

  3. Mogućnosti: • Kupiti gotovi proizvod na svjetskom tržištu • Razviti i izraditi sustav u Hrvatskoj • Pripremne aktivnosti: • Analizairana složenost sustava (u širem kontekstu oceanografskih mjerenja) te domaća i strana znanja i iskustva u izvedbi sličnih sustava • 1989. - izrađena studija izvodljivosti • 2003. – odlučeno da se ide u domaći razvoj i izradu sustava • 2003. - izrađen izvedbeni projekt • 2004. – započela izgradnja sustava

  4. Sustav je projektiran i izrađen u Hrvatskoj osim mjernih instrumenata, a u suradnji slijedećih institucija: IOR - Split FER - Zagreb Marana d.o.o. – Split CIM - Rovinj

  5. Sustav AMOS se sastoji od slijedećih sastavnica: • a) Tri oceanografske plutače koje čine: • sustav za mjerenje: više meteoroloških i oceanografskih parametara • procesorski sustav za prihvat, obradu i slanje podataka prema primopredajnom komunikacijskom kanalu • sustav za napajanje, signalizaciju i vizualni nadzor stanja na plutači s web kamerama • b) Telemetrijskog sustava za komunikaciju i prijenos podataka s plutača u prijemni centar, koji omogućava • tri nezavisne vrste komunikacijskih veza (GSM/GPRS, VHF i WiFi) • c) Prijemnog centra • smješten u Institutu za oceanografiju i ribarstvo, a u kojemu se obavlja nadzor i upravljanje radom plutača, prijem, provjera kvalitete, obrada i pohrana podataka u Bazu oceanografskih podataka Jadranskoga mora (MEDAS), te slanje i prikaz mjerenih podataka i izlaznih rezultata na Internetu (www.izor.hr/jadran)

  6. Za ilustraciju navodim uvjete koje je trebalo uzeti u obzir kod projektiranja i izrade plutača: • veliko i uglavnom stalno mehaničko naprezanje (valovi) • biološke aktivnosti (obraštaj senzora i pomoćnih uređaja) • kemijski procesi – nagrizanje - pojava kliznih struja • problem napajanja električnom energijom • utjecaj gibanja plutače na točnost mjerenja Rješenje: • posebni materijali i konstrukcijska rješenja • sidrenje u jednoj i tri točke ovisno o poziciji i dubini mora na postaji, te s time i položaj pojedinih mjernih instrumenata • uvaženi i rezultati numeričkog modeliranja za odabir pozicija plutača

  7. IZRADA SUSTAVA AMOS • Izgrađene 3 plutače i postavljene u more: • Jadranka – Kaštelanski zaljev, 2005. • Višanka – Splitski kanal, 2006. • Istranka – 1Nm ispred Rovinja, 2007. • U razdoblju 2004 – 2005. godine za potrebe AMOS sustava obavljeni su i slijedeći radovi: • prilagođena je i nadopunjena postojeća baza oceanografskih podataka (MEDAS) IOR-u (www.izor.hr/medas) • izrađena je podstranica projekta na web poslužitelju IOR-a (www.izor.hr/jadran) • izrađena je posebna podstranica za upravljenje sustavom koji uključuje evidenciju svih kvarova, intervencija, te automatske pozive i upozorenja u slučaju težih kvarova (www.izor.hr/automjerenja) Jadranka Višanka

  8. PARAMETRI KOJI SE MJERE • Standardni meteorološki parametri (Vaisala i Aandraa) (3 metra iznad mora) • Profil struja od površine do dna (ADCP na plutači i na dnu mora kod sidrenja plutače na manjim dubinama <45m) • Valovi (Triax na plutači, ADCP na dnu mora - dubine < 45m Senzori na plutači (0.5 metara ispod površine) • T,S (Aanderaa i Wet Lab) • Kisik (Aanderaa) • Klorofill (Wet Lab) • Turbiditet (Wet Lab) Kriterij tijekom operativne upotrebe: ispravan rad 95% vremena Interval mjerenja: Automatski promjenjiv: 1s, 10 min, 1h ovisno o parametru i stanju mora

  9. MJERNA INSTRUMENTACIJA I POMOĆNA OPREMA NA PLUTAČI • Pomoćna oprema: • Procesor • GPS, GSM ,VHF, WiFi • svjetlo • vjetrovni generator • goriva ćelija • kompas za orjentaciju • solarne ćelije • akumulatori za napajanje • Meterološki senzori: • Vaisala VTX 100 • Aandera set senzora Valovmjer TRIAX • Mjerenje struja: • Nortek Continental • RDI 300 Monitor Oceanogrfaski senzori-instrumenti • Temperatura • Turbidet • Kisik • Salinitet Sidreni blok – sidrenje u jednoj točci

  10. MJERNI SUSTAVI NA POMOĆNIM PLATFORMAMA SMJEŠTENIMA NA DNU MORA • Prijenos podataka s instrumenata smještenih na dnu mora i procesora na plutači: • kabelom: plutača u sidrena u 4. točke i dubinu < 50 m) • 2. ultrazvučnim odašiljačima – plutača sidrena u 1. točci i za dubine preko 50 metara KLIS SIPOVAC MARJAN

  11. OPREMA • 1GBLOKALNA MREŽAl • Internet SERVER S VATROZIDOM • WEB server • MEDAS BAZNI SERVER (Linux) • PREDVIĐANJE VALOVA (Solaris) • AREG & AKBAY NUMERIČKI MODELI (Linux) • SERVER ZA PRIJEM PODATAKA S AUTOMATSKIH MJERNIH SUSTAVA (4 PLUTAČE, OBALNE POSTAJE, VF- RADARI, S BRODOVA) (Win 2K server) • BEZŽIĆNA: GSM, GRPS, UMTS and WiFI communication INFRASTRUKTURA U PRIJEMNOM CENTRU (IOR)

  12. Baza oceanografskih podataka Jadranskoga mora (MEDAS) WEB ORJENTIRANA BAZA PODATAKA MEDAS REFERALNABAZA PODATAKA TEMATSKE BAZE Proširena izvješća o krstarenjima brodova (SCR – ROSCOP) “Vlasnik” podataka daje dozvolu za pristup podatcima (trajno ili privremeno)

  13. Provjera točnosti podataka (ISO 19015) • 1- korak: automatska provjera (računalo na osnovu prethodno određenih granica) • 2 - korak: završna provjera podataka - poluautomatska uz obvezatnu vizualizaciju podataka • Oznaka kvalitete podataka • 0 ili prazno (nije izvršena provjera podataka) • 1 - podatci ispravni • 2 – podatci nisu u skladu s ostalim podatcima ali su najvjerojatnije ispravni • 3 – podatci su sumnjivi • 4 – podatci su pogrešni • 5 - podatci su interpolirani

  14. a) • Izlazni rezultati • pohrana u MEDAS bazu podataka • objava na web stranicama IOR-a Vjetar Morske struje

  15. Rekonstrukcija prostornih polja pomoću numeričkog modela (T, S, fekalni koliformi, itd… Kaštelanski zaljev) Podatci s AMOS postaje korišteni za kalibraciju modela *AMOS POSTAJA Struje Temperature Koliformi

  16. Automatska mjerna postaja (plutača, meteo,VF radari…) MEDAS baza Hidrodinamički model - POM Numerička polja Vizualizacija Izlazni rezultat Primjer verifikacije rezultata numeričkog modela

  17. INTEGRACIJA S DRUGIM AUTOMATSKIM MJERNIM SUSTAVIMA S PRIJENOSOM PODATAKA U STVARNOM VREMENU Mikrobarografi Rt Marjan, Split Svjetionik Veli Rat Mjerenje struja VF radarima Trajekt Marko Polo Borovica, Marina Razina mora, sateliske snimke ...

  18. Zaključak • automatski mjerni sustavi s plutačama jedini danas omogućavaju mjerenja većeg broja oceanografskih parametara na otvorenom moru u svim meteorološkim uvjetima, • daljnjim širenjem mreže plutača, poboljšanjem i ugradnjom senzora drugih parametara, njihovim integriranjem s drugim mjernim sustavima (VF radari, obalne postaje, satelitska mjerenja. Itd.) te … • …asimilacijom podataka u numeričke hidrodinamičke modele (koji trebaju biti povezani s meteorološkim modelima s jedne i ekološkim modelima s druge strane) moći će simulirati i prognozirati prostorna polja različitih oceanografskih parametara, posljedice ekoloških incidenata u moru … • … te pružiti pomoć u planiranja i obavljanja različitih aktivnosti u morskom prostoru kao što su transport, turizma, rekreacija, ribarstvo, marikultura, sport, itd., • i integracijom s drugim mjernim sustavima ovaj sustav može postati važan dio buduće operativne oceanografije s velikom pomoći u ekološkoj zaštiti, u procjeni klimatskih promjena kao i ukupnom upravljanju obalnim prostorom. Hvala!

  19. Ograničenja: • Nedostatak sredstava: • 10% godišnje od investicije • Nedostatak rezervnih senzora i drugih sastavnica sustava • (zadnji senzori kupljeni 2005. godine) • Plutača Višanka u raspremi do daljnjega (senzori se koriste kao pričuvni za ostale plutače) Planirane aktivnosti: • Puštanje sustava s plutačama u operativni rad • Planiranje tekućeg, te stvaranje uvjeta za stalnu spremnost kod potrebnih izvanrednih intervencija n aplutačama • Redovito kalibriranje mjernih instrumenata • Rad na stalnom poboljšanju sastavnica sustava i uvođenje novih tehnoloških rješenja • Integriranje sutava s plutačama i drugih automatskih mjernih sustava (mareografa, VF radara za mjerenje struja, obalnih postaja, mikrobareografskih postaja, postaja na trgovačkim brodovima sa stalnim rutama, satelitskih snimaka, itd.)

More Related