Najveci svjetski proizvodaci gro da

1. Najveci svjetski proizvodaci gro�da

2. Gro�de i vinoEU

5. Velicina vinogradarskih gospodarstava u RH

6. Stanje u EU 1,5 milijuna vinogradarskih gospodarstava 16% svih gospodarstava EU25 Mala prosjecna velicina: 3 ha

8. Potro�nja vina 18-20 litara po stanovniku u Hrvatskoj 60 litara po stanovniku u Francuskoj �francuski paradoks� Istra�ivanja su otkrile da je kod Francuza, usprkos masnoj prehrani (i do 15 posto vi�e zasicenih masti od prosjecne americke prehrane), ucestalost koronarnih bolesti vi�e od 30 posto ni�a u odnosu na ostale Europljane i Amerikance

9. Udruge 110 vinogradarsko-vinarskih poljoprivrednih udruga U Koprivnicko-kri�evackoj �upaniji 10 vinogradarsko-vinarskih udruga

10. Oznacavanje vina = �tihi prodavac� Proizvod treba biti tako oznacen da istodobno komunicira s kupcem i pru�i mu osnovne podatke (odakle je vino, tko je proizvodac, od koje sorte gro�da je proizvedeno vino, koliko sadr�i alkohola i sladora) Hrvatskim vinima nedostaje zajednicka oznaka radi bolje prepoznatljivosti

11. Nazivi za vino

12. Ime prodaje proizvod... U francuskoj vinogradarskoj pokrajini Alsace bilo je rasprostranjeno vino Zwicker. Sva nastojanja u unapredenju prodaje nisu pridonijela povecanju prodaje. U vinskim kartama za Zwickerom nije nitko posegnuo Tada su proizvodaci vina ime promijenili u Edelzwicker (plemeniti Zwicker). To je bio odlican potez. Danas je to, zahvaljujuci dobro izabranom imenu, vrlo popularno i tra�eno vino ne samo u Alsaceu vec i na svjetskom tr�i�tu

13. Ime marke nema svagdje isto znacenje... Ono �to na jednom jeziku zvuci privlacno, simpaticno i marketin�ki obojeno � u drugoj zemlji mo�e znaciti ne�to sasvim pogrdno, smije�no i kupcima odbojno.

14. Npr. tvornica automobila �Volkswagen� svom tipu auto �Jetta� morao je za talijansko tr�i�te promijeniti ime (getare = odbaciti) �amacka industrija tekstila koja je koristila skracenicu �IT, promijenila je naziv u �ITEX Naziv GLAD za sendvice kod nas?

16. Istra�ivanje tr�i�ta glede dizajna etiketa vina Australija Potro�aci opisuju dizajn kao moderan, zabavan, jednostavan za pamcenje Ocigledno usmjerenje na mlade potro�ace i �ene EU Potro�aci opisuju dizajn kao tradicionalan, ponekad te�ak za shvatiti i zapamtiti, cesto trebaju pomoc kod izbora vina

18. �Med se mo�e lako uvesti iz drugih zemalja koje vi�e pa�nje posvecuju pcelarstvu, ali opra�ivanje biljaka jo� nitko ne uvozi � pa kad iduci puta kupite med, ili bilo koji pcelinji proizvod od Va�eg pcelara upamtite � time poma�ete ocuvanju Va�eg okoli�a i zavicaja koji takoder nije moguce uvesti!�

24. Izravna prodaja  Prema knjizi: Damir Kovacic (2005.): �Izravna prodaja seljackih proizvoda�, Agrarno savjetovanje, Zagreb

25. Porast zanimanja za izravnu prodaju Smanjenje cijene polj. proizvoda Ogranicavanje proracunske potpore poljoprivrede Pad dohotka i standarda poljoprivrednika Prehrambeni skandali � gubitak povjerenja u masovno proizvedenu hranu Nagli rast ponude ekolo�kih proizvoda U posljednjih dvadesetak godina je ponovno poraslo zanimanje za izravnu prodaju Izravna prodaja je najrazvijenija u Srednjoj Europi (Austrija, Njemacka, Italija, �vicarska i Slovenija), raste i u ostatku razvijenog svijeta � posebice u Velikoj Britaniji, SAD-u i Japanu. Taj trend posljedica je promjena na tr�i�tu, preokreta u polj. politici i velikog porasta ekolo�kog poljodjelstva. Cijene polj. proizvoda smanjuju se vec godinama, a rastu proizvodni tro�kovi. Udio proizvodaca u cijeni krajnjeg proizvoda danas se procjenjuje na samo oko 30%. Istodobno se proracunska potpora polj. ogranicava (npr. u EU kroz Agendu 2000 upucuje se na tra�enje dohodovnih alternativna � a jedna od tih mogucnosti je i izravna prodaja) Sve to prodonosi padu dohotka i standarda poljoprivrednika. Na tr�i�tu se dogodio veliki broj prehrambenih skandala � pronalazak �tetnih ostataka u bilju i �ivotinjskom mesu, problemi s geneticki prinacenom hranom (GMO), kravlje ludilo ... Potro�aci gube povjerenje u masovno proizvedenu hranu i sve vi�e ih kupuje proizvode izravno od proizvodaca. Prelazak brojnih poljoprivrednika na ekolo�ku proizvodnju pridonio je nagru rastu ponude ekolo�kih proizvoda. Kako se usporedo nije razvijala njihova posebna distribucija, veliki broj ekolo�kih proizvodaca u�ao je u izravnu prodaju. U posljednjih dvadesetak godina je ponovno poraslo zanimanje za izravnu prodaju Izravna prodaja je najrazvijenija u Srednjoj Europi (Austrija, Njemacka, Italija, �vicarska i Slovenija), raste i u ostatku razvijenog svijeta � posebice u Velikoj Britaniji, SAD-u i Japanu. Taj trend posljedica je promjena na tr�i�tu, preokreta u polj. politici i velikog porasta ekolo�kog poljodjelstva. Cijene polj. proizvoda smanjuju se vec godinama, a rastu proizvodni tro�kovi. Udio proizvodaca u cijeni krajnjeg proizvoda danas se procjenjuje na samo oko 30%. Istodobno se proracunska potpora polj. ogranicava (npr. u EU kroz Agendu 2000 upucuje se na tra�enje dohodovnih alternativna � a jedna od tih mogucnosti je i izravna prodaja) Sve to prodonosi padu dohotka i standarda poljoprivrednika. Na tr�i�tu se dogodio veliki broj prehrambenih skandala � pronalazak �tetnih ostataka u bilju i �ivotinjskom mesu, problemi s geneticki prinacenom hranom (GMO), kravlje ludilo ... Potro�aci gube povjerenje u masovno proizvedenu hranu i sve vi�e ih kupuje proizvode izravno od proizvodaca. Prelazak brojnih poljoprivrednika na ekolo�ku proizvodnju pridonio je nagru rastu ponude ekolo�kih proizvoda. Kako se usporedo nije razvijala njihova posebna distribucija, veliki broj ekolo�kih proizvodaca u�ao je u izravnu prodaju.

26. Motivi za izravnu prodaju PROIZVO�ACI: Veci dohodak Vece prodajne cijene Veca zarada po satu rada Izravni susret s kupcima Manje kolebanje prodajnih cijena Veca uposlenost clanova gospodarstva KUPCI: Svje�ina proizvoda Veca kakvoca proizvoda Posebnost seljackih specijaliteta Obavijesti o proizvodnji i preradi Osobni kontakt s proizvodacem Medusobno povjerenje Preglednost proizvodnog postupka i kupovno ozracje Osim svega navedenog, izravna prodaja je u skladu sa sve vecom brigom za okoli�. Stvaranjem mjesnog tr�i�ta smanjuje se potreba za prijevozom proizvoda na vece udaljenosti...Osim svega navedenog, izravna prodaja je u skladu sa sve vecom brigom za okoli�. Stvaranjem mjesnog tr�i�ta smanjuje se potreba za prijevozom proizvoda na vece udaljenosti...

27. Iz svega navedenog mo�e se zakljuciti da je izravna prodaja seljackih proizvoda ....Iz svega navedenog mo�e se zakljuciti da je izravna prodaja seljackih proizvoda ....

28. Izravna prodaja u Hrvatskoj Va�an prodajni put za brojna OPG Najra�irenija je sezonska prodaja proizvoda i preradevina Prodajni putovi: - prodaja na gospodarskom dvori�tu - kamionska prodaja - prodaja na gradskih tr�nicama - prodaja uz prometnice U Hrvatskoj je izravna prodaja va�an prodajni put za brojna seljacka gospodarstva. Najra�irenija je sezonska prodaja proizvoda i preradevina (voca i povrca, jaja, vina, rakije i sira, svinjskog, ovcjeg, peradskog i govedeg mesa, te tradicijskih mesnih preradevina i meda.) U posljednjih nekoliko godina velik je porast izravne prodaje ekolo�kih proizvoda. Od prodajnih putova najva�nija je prodaja na gospodarskom dvori�tu, kamionska prodaja, prodaja na gradskim tr�nicama te prodaja uz prometnice. Sve se ce�ce organizira prodaja preko seljackih tr�nica i seljackih sajmova. S druge strane izravna prodaja, odnosno proizvodi koji se prodaju na taj nacin, imaju pozitivan imid� na hrvatskom tr�i�tu. U Hrvatskoj je izravna prodaja va�an prodajni put za brojna seljacka gospodarstva. Najra�irenija je sezonska prodaja proizvoda i preradevina (voca i povrca, jaja, vina, rakije i sira, svinjskog, ovcjeg, peradskog i govedeg mesa, te tradicijskih mesnih preradevina i meda.) U posljednjih nekoliko godina velik je porast izravne prodaje ekolo�kih proizvoda. Od prodajnih putova najva�nija je prodaja na gospodarskom dvori�tu, kamionska prodaja, prodaja na gradskim tr�nicama te prodaja uz prometnice. Sve se ce�ce organizira prodaja preko seljackih tr�nica i seljackih sajmova. S druge strane izravna prodaja, odnosno proizvodi koji se prodaju na taj nacin, imaju pozitivan imid� na hrvatskom tr�i�tu.

29. Udjel izravne prodaje u ukupnoj prodaji odabranih proizvoda na hrv.tr�i�tu 1. VA�NOST IZRAVNE PRODAJE U HRVATSKOJ Prema rezultatima Ankete poljoprivrednih gospodarstava1 iz 1999. i 2000. godine, cak 330 anketiranih gospodarstava ili 37 % prodaje svoje proizvode krajnjim potro�acima, a 3,63 % velikim potro�acima. Vi�e od trecine seljackih gospodarstava u Hrvatskoj se stalno ili povremeno, bavi nekim od oblika izravne prodaje. Prema proizvodima najva�nija je izravna prodaja ovcetine, odnosno janjetine, s tr�nim udjelom izmedu 35 i 40 %, jaja, s tr�nim udjelom izmedu 25 i 30 %, svinjetine sa 20 � 25 %, vina, krumpira, jabuke i ribe sa 15 � 20 %, suhomesnatih proizvoda, meda, zelja i kelja sa 10 � 15 %, te mlijeka I mlijecnih preradevina sa 8 � 10 %. Izravna prodaja, u vecini slucajeva, ne udovoljava potrebama suvremenih potro�aca, a cesto nije u skladu s postojecim zakonskim propisima. Najveci dio takve prodaje odvija se na crno, bez ambala�e ili u neprikladnoj ambala�i, bez etikete i deklaracije. Nedostaje promid�ba tih proizvoda i pracenje zadovoljstva kupljenim proizvodima. Sve navedeno ru�i imid� izravne prodaje te smanjuje vrijednost i cijenu proizvoda koji se tako prodaju. 1. VA�NOST IZRAVNE PRODAJE U HRVATSKOJ Prema rezultatima Ankete poljoprivrednih gospodarstava1 iz 1999. i 2000. godine, cak 330 anketiranih gospodarstava ili 37 % prodaje svoje proizvode krajnjim potro�acima, a 3,63 % velikim potro�acima. Vi�e od trecine seljackih gospodarstava u Hrvatskoj se stalno ili povremeno, bavi nekim od oblika izravne prodaje. Prema proizvodima najva�nija je izravna prodaja ovcetine, odnosno janjetine, s tr�nim udjelom izmedu 35 i 40 %, jaja, s tr�nim udjelom izmedu 25 i 30 %, svinjetine sa 20 � 25 %, vina, krumpira, jabuke i ribe sa 15 � 20 %, suhomesnatih proizvoda, meda, zelja i kelja sa 10 � 15 %, te mlijeka I mlijecnih preradevina sa 8 � 10 %. Izravna prodaja, u vecini slucajeva, ne udovoljava potrebama suvremenih potro�aca, a cesto nije u skladu s postojecim zakonskim propisima. Najveci dio takve prodaje odvija se na crno, bez ambala�e ili u neprikladnoj ambala�i, bez etikete i deklaracije. Nedostaje promid�ba tih proizvoda i pracenje zadovoljstva kupljenim proizvodima. Sve navedeno ru�i imid� izravne prodaje te smanjuje vrijednost i cijenu proizvoda koji se tako prodaju.

30. Primjer Austrije Najrazvijenija izravna prodaja � seljackih gospodarstava se bavi izravnom prodajom vinarska gospodarstva (77%) vocarska i povrcarska (60%) govedarska (34%) ostali (32%) Prodaja na gospodarskom dvori�tu (86%) Prodaja narud�bom (35%) Prodaja na seljackoj tr�nici (33%) Prodaja preko seljacke trgovine (23%) Medu zemljama EU izravna je prodaja najrazvijenija u Austriji. Broj seljackih tr�nica procjenjuje se na vi�e od 400, a broj seljackih prodavaonica na vi�e od 150.Medu zemljama EU izravna je prodaja najrazvijenija u Austriji. Broj seljackih tr�nica procjenjuje se na vi�e od 400, a broj seljackih prodavaonica na vi�e od 150.

31. Primjer Austrije Vecina izravnih prodavaca usmjerena je na: - privatna kucanstva (81%) - kantine (36%) - maloprodaju (17%) Izravna prodaja je uglavnom �ensko zanimanje Najva�nija je prodaja vina, jaja, voca i povrca, kobasica i mesa, krumpira, �paroga, svje�eg mlijeka, meda i svje�e peradi Vi�e od 50% taj posao obavljaju �ene Oko 35% cijela obitelj Samo oko 15% mu�karci U Velikoj Britaniji se izravnom prodajom bavi oko 5% gospodarstava, a najbr�e se razvija izravna prodaja ekolo�kih proizvoda. Od prodajnih puteve najva�nije su seljacke tr�nice i seljacke trgovine Npr. u 1997. godini poslovale su samo 2 seljacke tr�nice, a danas ima oko 250, a seljackih prodavaonia ima oko 2.000Vi�e od 50% taj posao obavljaju �ene Oko 35% cijela obitelj Samo oko 15% mu�karci U Velikoj Britaniji se izravnom prodajom bavi oko 5% gospodarstava, a najbr�e se razvija izravna prodaja ekolo�kih proizvoda. Od prodajnih puteve najva�nije su seljacke tr�nice i seljacke trgovine Npr. u 1997. godini poslovale su samo 2 seljacke tr�nice, a danas ima oko 250, a seljackih prodavaonia ima oko 2.000

32. Podjela izravne prodaje Samoberba Prodaja na gospodarskom dvori�tu Vinotocje Prodaja uz prometnicu Prodaja iz dostavnog vozila Seljacka prodavaonica Gradska tr�nica Seljacka tr�nica Seljacki sajam Prodaja narud�bom Prodaja velikim potro�acima Leasing Mini marketi Novi prodajni put u svijetu je i LEASING � voce, povece. goveda, nesilice... Brigu u proizvodnji preuzima proizvodac, a korisnik lizinga ima pravo na �etvu, npr. kupac zahtijeva uzgoj stoke na otvorenom ili ekolo�ku proizvonju, a prednost tog prodajnog puta je sigurno tr�i�te prije pocetka proizvodnje i vezanje kupca na gospodarstvo. U posljednje doba razvijaju se i novi oblici izravne prodaje kao �to su MINI MARKETI u trgovackim centrima specijalizirani za izravnu prodaju seljackih proizvoda, posao preuzima jedno ili najvi�e dva seljacka gospodarstva koja s ostalim gospodarstvima sklapaju ugovor o zajednickoj prodaji. prodaja preko INTERNETA... Internet je mnogo va�niji za promociju izravne prodaje nego za samu prodaju. Naime, po�to se ugovori razmjena obavljen je tek dio posla. Potrebno je organizirati i fizicku dostavu proizvoda do kupca. Sve vi�e se izravni prodavaci povezuju s mesnicama, pekatnicama, ugostiteljstvom.... A temeljni je cilj tih aktivnosti je povecanje konkurentnosti izravne prodaje seljackih proizvoda Novi prodajni put u svijetu je i LEASING � voce, povece. goveda, nesilice... Brigu u proizvodnji preuzima proizvodac, a korisnik lizinga ima pravo na �etvu, npr. kupac zahtijeva uzgoj stoke na otvorenom ili ekolo�ku proizvonju, a prednost tog prodajnog puta je sigurno tr�i�te prije pocetka proizvodnje i vezanje kupca na gospodarstvo. U posljednje doba razvijaju se i novi oblici izravne prodaje kao �to su MINI MARKETI u trgovackim centrima specijalizirani za izravnu prodaju seljackih proizvoda, posao preuzima jedno ili najvi�e dva seljacka gospodarstva koja s ostalim gospodarstvima sklapaju ugovor o zajednickoj prodaji. prodaja preko INTERNETA... Internet je mnogo va�niji za promociju izravne prodaje nego za samu prodaju. Naime, po�to se ugovori razmjena obavljen je tek dio posla. Potrebno je organizirati i fizicku dostavu proizvoda do kupca. Sve vi�e se izravni prodavaci povezuju s mesnicama, pekatnicama, ugostiteljstvom.... A temeljni je cilj tih aktivnosti je povecanje konkurentnosti izravne prodaje seljackih proizvoda

33. Vinotocje Gospodarstvo na kojem se toce i prodaju pica (vino, sokovi, rakije) iz vlastite proizvodnje Nudi se i hrana ... i sve vi�e turisticke usluge... Najra�irenija su u Austriji i Njemackoj ali i u Slo, Fra Prva vinotocja u Austriji potjecu otrpije 200 g., kada je austrougarski car Josip II (1784.) donio zakonski propis koji dopu�ta prodaju vina i hrane na vinotocju S vremenom se uz vinotocja razvijala i ostala turisticka ponuda, i preraslo u turisticki proizvod VINSKA CESTA Hrana � uglavnom hladni obrok � �unka, slanina, kobasice, sir i vrhnje te razne vrste premza i salate. Turisticke usluge � nocenja i odmora, radni prostor za odr�avanje poslovnih sastanaka, usluge zabave, sporta i razonode: �etnja, lov i ribolov, vo�nja biciklom, plivanje, jahanje, trcanje, razgledavanje iulturnih i prirodnih znamenitosti, pucke svecanosti i veselice... Nedostatak: veliko je radno opterecenje, ulaanje znatnih sr. Najra�irenija su u Austriji i Njemackoj ali i u Slo, Fra Prva vinotocja u Austriji potjecu otrpije 200 g., kada je austrougarski car Josip II (1784.) donio zakonski propis koji dopu�ta prodaju vina i hrane na vinotocju S vremenom se uz vinotocja razvijala i ostala turisticka ponuda, i preraslo u turisticki proizvod VINSKA CESTA Hrana � uglavnom hladni obrok � �unka, slanina, kobasice, sir i vrhnje te razne vrste premza i salate. Turisticke usluge � nocenja i odmora, radni prostor za odr�avanje poslovnih sastanaka, usluge zabave, sporta i razonode: �etnja, lov i ribolov, vo�nja biciklom, plivanje, jahanje, trcanje, razgledavanje iulturnih i prirodnih znamenitosti, pucke svecanosti i veselice... Nedostatak: veliko je radno opterecenje, ulaanje znatnih sr.

34. Pravilnik o vinskim cestamaZagrebacke �upanije

35. Minimalni uvjeti koje mora ispunjavati vinska cesta

36. Vinska cesta mora ispunjavati i slijedece uvjete:

37. Vinske ceste moraju imati i neke od turistickih atrakcija:

38. Tko mo�e pru�ati ugostiteljske usluge na vinskoj cesti?

44. Sajmovi u Hrvatskoj Virexpo 2007 12. Medunarodni sajam gospodarstva, obrtni�tva i poljoprivrede, Virovitica, 19-21. veljaca 2007. Treci pcelarski sajam Gudovac, Bjelovar, 03-04. o�ujak 2007. Osjecki proljetni sajam Sajam poljoprivrede i prehrane Osijek, 01-04. travanj 2007. Proljetni medunarodni bjelovarski sajam Gudovac, Bjelovar, 23-25. travanj 2007. Vinovita 13. medunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo, Zagrebacki velesajam, Zagreb, 09-12. svibanj 2007. Turizam Medunarodni sajam turizma, Zagrebacki velesajam, Zagreb, 09-12. lipanj 2007. Loring Medunarodni sajam lova i ribolova Zagrebacki velesajam, Zagreb, 09-12. lipanj 2007. Jesenski medunarodni bjelovarski sajam Najveca specijalizirana stocarska priredba u zemlji Gudovac, Bjelovar, 07-09. listopad 2007. Jesenski medunarodni zagrebacki velesajam Najveci hrvatski sajam, jedna od tema: PREHRANA I POLJOPRIVREDA, Zagrebacki velesajam, Zagreb 18-23. listopad 2007. Eko-Etno Hrvatska Izlo�ba proizvoda i usluga ruralnih podrucja Zagrebacki velesajam, Zagreb, 18-23. listopad 2007. Osjecki jesenski sajam Opci jesenski sajam Osijek, 04-07. studeni 2007. Seljacki sajam je prodajna priredba koja se odr�ava prigodno, najce�ce u sezoni berbe ili dospijeca pojedinih proizvoda, odnosno prigodom vjerskih ili puckih blagdana. Obicno se organizira u gradovima, na vecim sajamskih povr�inama, dvoranama� Za razliku od seljackih tr�nica, na sajmopvima sudjeluje mnogo vi�e prodavaca U sklopu sajma se obicno organiziraju i dodatni zabavni sadr�aji Izvrsna prigoda za promid�bu gospodarstva i njegovih proizoda te prigoda za �irenje kruga kupacaSeljacki sajam je prodajna priredba koja se odr�ava prigodno, najce�ce u sezoni berbe ili dospijeca pojedinih proizvoda, odnosno prigodom vjerskih ili puckih blagdana. Obicno se organizira u gradovima, na vecim sajamskih povr�inama, dvoranama� Za razliku od seljackih tr�nica, na sajmopvima sudjeluje mnogo vi�e prodavaca U sklopu sajma se obicno organiziraju i dodatni zabavni sadr�aji Izvrsna prigoda za promid�bu gospodarstva i njegovih proizoda te prigoda za �irenje kruga kupaca

49. Medunarodni vinski sajmovi u 2007.

52. Krapinsko-zagorska �upanija je u suradnji s PZ �Puran zagorskih brega� kreirala TR�I�NU ROBNU MARKU �PURAN ZAGORSKIH BREGA�

54. Predstavljanje �upanijskih eno-gastronomskih specijaliteta Predstavljanje izvornih �upanijskih jela i sljubljivanje s biranim �upanijskim vinima i to: jela od �drebetine i konjetine pasmine hrvatski posavac jela od turopoljske svinje, jela od �upanijske janjetine i jaretine jela od �umberacke pastrve

56. Teme istra�ivanja