1 / 37

TR E MA PRED JAVNI NASTUP

TR E MA PRED JAVNI NASTUP. Tatjana Milivojević. Nekoliko sentenci. Govornik koji nije napet nije dobar govornik Priprema za javne nastupe je pre svega rad na sebi Javni nastup je samoprevazilaženje. Javni nastup ne možete izbeći.

espen
Télécharger la présentation

TR E MA PRED JAVNI NASTUP

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TREMA PRED JAVNI NASTUP Tatjana Milivojević

  2. Nekoliko sentenci... • Govornikkoji nije napet nije dobar govornik • Priprema za javne nastupe je pre svega rad na sebi • Javni nastup je samoprevazilaženje

  3. Javni nastup ne možete izbeći • Neizbežna pojava u životu (ispit, zdravica, prezentacija, konferencija...) koja kod većine ljudi izaziva nelagodno osećanje zvano TREMA • Prednosti govorničkog nastupa u odnosu na muzički, baletski, glumački • 90% ispitanika ima tremu pred javni nastup • A šta je sa onih 10%? Videćemo kasnije...

  4. Šta je trema? • Bez tačne dijagnoze nema leka. • Da bismo pripitomili tremu moramo prvo da razumemo njenu suštinu i strukturu • Trema je slična strahu, strepnji, zabrinutosti, uzbuđenju, pa i socijalnoj fobiji, a ipak ima svoje specifičnosti u odnosu na te srodne pojave.

  5. Definicija treme • Od grč tremo, lat. tremor: trešenje, drhtanje, podrhtavanje, grozničavo uzbuđenje. Reč je počela da se koristi u današnjem smislu u XIX veku među nemačkim glumcima. • Trema je vrsta straha koji se oseća u vezi s nekom konkretnombudućomsituacijom za koju subjekt procenjuje da prevazilazi njegove sposobnosti. • Zato nestaje čim akcija počne. A kad postoji za vreme akcije, opet je to strah od onog što će uslediti, od sledećeg događaja unutar situacije

  6. Trema se uvek odnosi na buduće vreme

  7. U nekim rečnicima se trema definiše kao « iracionalna strepnja koja se oseća pred neku akciju». • Međutim, trema nije uvek iracionalan fenomen. • Kao svaka adaptativna funkcija našeg organizma, ima koristan razlog postojanja. • Trema je sistem upozorenja i faktor mobilizacije naših sposobnosti

  8. Trema je izvrstan barometar koji vam ukazuje: • - da objektivno niste dovoljno spremni za buduću situaciju • - da intenzitet vaše treme odgovara stepenu vaše nepripremljenosti • Trema vas zato mobilišeda se što bolje pripremite za buduću situaciju, ili vas motiviše da, ako ste potpuno nespremni za buduću situaciju, odustanete od ulaska u nju.

  9. Trema može da ometa u predstavljanju naučenog. • Neki studenti odustaju od ispita zato što još nisu sve naučili, ili misle da nisu sve naučili; drugi se u ispitnoj situaciji blokiraju strahom, uvereni da će ih profesor pitati baš ono što ne znaju • Najbolje ocene na ispitima dobijaju studenti koji su osećali tremu- bolja postignuća od onih koji nisu imali tremu i od onih koji su imali preteranu tremu. (Aristotelova zlatna sredina).

  10. Adekvatna/neadekvatna i stimulativna/ inhibirajuća trema. • Nije svaka inhibitorna (kočeća, parališuća) trema neadekvatna. • Inhibitorna trema je sasvim adekvatno osećanje kada procenjujete da ste objektivno potpuno nespremni za buduću situaciju, ili da je stepen vaše spremnosti toliko nizak, a rizik za nepovoljan ishod prevelik.

  11. Zdrava trema pred situaciju obezbeđuje: • jačanje koncentracije, • fokusiranje, • podizanje stepena uzbuđenja i budnosti, • mobilisanje i sabiranje unutrašnjih resursa u cilju uspešnog sprovođenja akcije koja predstoji.

  12. Previše bezbrižnosti ili opuštenosti ne pogoduje postignuću. • Određena vrsta i količina treme “stavlja u pogon”, pokreće kod govornika stanje pogodno za optimalno ostvarenje akcije. • Biološka reakcija: fight (borbena gotovost)

  13. Inhibitorna trema se ispoljava u ponašanju izbegavanja, odustajanja od ulaska u buduću situaciju. • Procenjujemo da izazov prevazilazi naše granice. • Moguća panika (konfuzija i mentalna blokada). • Reakcije : flight or freeze (bekstvo ili “zamrzavanje”)

  14. ANATOMIJA TREME • 1. Biološka strana • 2. Psihološka • 3. Društvena • 4. Filozofska

  15. Biološko objašnjenje • Instinktivna priroda treme • Trema je prirodna, funkcionalna odbrana organizma čije poreklo vodi od pračoveka. • Prilagođavanje situaciji je moralo da bude brzo jer se radilo o životu ili smrti. • Napeti govornik reprodukuje isti obrazac • Suština treme : jedinka naspram grupe

  16. Psihološkoobjašnjenje • Trema sadrži i strah. • Čega se plašimo? • Podsmevanje, bruka, stid ne ubijaju, zar ne?

  17. Postoji psihološka ugroženost • Predati smo na milost i nemilost “sudu” • Jedna od najsnažnijih psiholoških potreba, potreba za samopoštovanjem (ne osramotiti se, ne izgubiti obraz) • Stid nas zahvata i ugrožava cele, a ne na “parčiće” • Razlikovati samopoštovanje od samopouzdanja, a oboje od sujete (međusobno povezani, ali bitno različiti)

  18. TREMA JE STRAH OD STIDA

  19. Teorija neusklađenih pojmova o sebi (“self-discrepancy”) • 3 pojma ili predstave o sebi: • 1. kakav jesam; • 2. kako me drugi vide; • 3. kakav bih želeo da budem (ideal-ja) • Javni nastup stavlja na probu usklađenost tih predstava o sebi.

  20. Još jedan psihološki faktor treme • Dete u nama: strah od izrugivanja i odbacivanja. • Spontane, impulsivne, emocionalne reakcije, koje se javljaju pre nego što ih naše “odraslo” ja obradi. • Dete kritiku na nešto što je uradilo shvata dramatično: neodobravanje znači gubitak ljubavi. • Nema distancu, osećaj totalne ugroženosti.

  21. Društveno objašnjenje • Živimo u agresivno takmičarskom društvu, u kojem se promovišu vidljiv uspeh i narcisoidnost • Kultura imidža • Identifikovanje imidža, identiteta i vrednosti • Zato je i trema snažnija: ulog je veliki

  22. Filozofsko objašnjenje • Pogled drugih nas opredmećuje, preti da nam ukrade ono najvažnije: osećaj sebe, odnos sa samim sobom, samosvest (Žan-Pol Sartr) • Stid to najbolje najilustruje: stid je stid sobom, ali pred drugim (čačkate nos i postidite se tek ako vas neko opazi u nečasnoj radnji). • U tremi mi anticipiramosa strahom pogled drugih na nas.

  23. Svako ima svoju tremu • Pored univerzalnih dimenzija, trema je i kontekstualan i individualan fenomen. • Suprotno onome što verujemo, nije uvek povezana sa nedostatkom samopouzdanja, opštom nesigurnošću, lošom slikom o sebi. • Nije obavezno povezana ni sa anksioznošću. • Trema pred javni nastup se razlikuje od osobe do osobe ili kod iste osobe, od konteksta do konteksta

  24. Ispitanici kažu da neki konteksti javnog nastupa izazivaju u njima tremu, dok drugi ne. • Razvojne faze u životu: fokus treme se može pomeriti s jedne na drugu situaciju • Moguće su sve kombinacije što potvrđuje da trema ima sopstvenu dinamiku i da je vezana za raznovrsne uzroke (multikauzalna) • Vežba, praksa i iskustvo uveliko doprinose svođenju preterane treme na adekvatan stepen.

  25. Psihološke vežbe korisne svim “tremarošima” • IDITE U SUSRET VAŠIM STRAHOVIMA, SAMO TAKO ĆE SE ONI UBLAŽITI ILI NESTATI • IZLAZITE IZ ZONE UDOBNOSTI, UZ PROMIŠLJEN RIZIK • UZIMAJTE REČ PRED DRUGIMA KADGOD IMATE POTREBU DA NEŠTO KAŽETE, A MUČI VAS TREMA . • POSTEPENO POVEĆAVAJTE STEPEN IZAZOVA. • SVE ŠTO IZ STRAHA IZBEGAVATE DODATNO HRANI STRAH, A VAS SLABI

  26. Potiskivanje treme • Osoba koja ne razlikuje stimulativnu od inhibitorne i adekvatnu od neadekvatne treme, svaki znak treme će shvatiti kao nešto protiv čega se treba boriti i što treba suzbiti (uzimanje anksiolitika, sedativa, alkohola koji smanjuju stepen budnosti i usporavaju reakcije)

  27. Time se ona, umesto da se pripremi za buduću situaciju, bavi sopstvenom tremom i udaljava od svog osnovnog cilja. • Zatvorena strategija, bez izlaza, koja počinje i završava sa “ja” (moje emocije, mojamučnina, utisak koji ću ostaviti...) • Što neka osoba više potiskuje svoje osećanje treme, to je veća verovatnoća da će se ona indirektno pojaviti u vidu telesnih ekvivalenata potisnutog straha ili u vidu blokova u pamćenju ili u govoru.

  28. Zato treba biti svestan treme Ono čega nismo svesni vuče nas za nos

  29. DAJTE SEBI DOZVOLU DA IMATE TREMU!

  30. Da biste pripritomili tremu shvatite je kao SAVEZNICU TREMA NIJE SAMO NITI PREVASHODNO STRAH I STRES (distress) • TREMA JE I UZBUĐENJE, POZITIVNA ANTICIPACIJA (eustress)

  31. Emocionalnu i fiziološku tenziju stavite u službu vašeg nastupa • Tenzija je vaš ADUT, jer: • Onaj ko nema tremu drugima deluje kao odsutan, distanciran, neuključen, nezainteresovan ili arogantan, drzak, uobražen. • Trema oštri vaše “antene”: osećate signale koje vam šalje publika, i bolje se sinhronizujete sa njom.

  32. Upozorenje! • To ne znači da treba da se dodvoravate publici. • Publika ne treba da vas kontroliše • Tad se vraćate na prvu fazu “ja naspram njih”, samo koristite lukavstvo umesto borbe, bekstva ili blokade.

  33. A onih 10% srećnika? • Iz prethodnog izlaganja može se zaključiti da...

  34. Ili • Potiskuju tremu • Ne prepoznaju tremu • Ne priznaju tremu • Upravljaju tremom (jedino održivo i konstruktivno rešenje)

  35. Prevazilaženje treme • Sad bolje razumemo o čemu se radi. • Trema je normalno i adekvatno osećanje • “Loša” trema, nije fatalnost,teško pobedivo genetsko nasleđe, ili “normalna anomalija” s kojom moramo da se pomirimo • Pojedinci koji uspešno upravljaju tremom (jer je ne treba ukloniti) nisu srećni dobitnici nekakve kosmičke lutrije ili nosioci srećnih gena.

  36. Nakon razumevanja treme slede : • Razlaganje javnog nastupa na faze; • Identifikovanje kritičnih momenata; • Analiza procesa i dinamike treme (njeno nastajanje, uspon i opadanje); • Stepenovanje treme; • “Tranžiranje” treme na kriške (mentalni procesi, unutrašnja stanja, ponašanja); • Obrada svake kriške; • Dedramatizovanje treme; • Ponuda više “ulaza” u rešenje, svakom po volji i afinitetu.

  37. HVALA NA PAŽNJI!

More Related