Osnovna škola Konjščina

1. Osnovna škola Konjščina Državna smotra i natjecanje GLOBE škola Trogir, 2014

2. Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća

3. Rijeka Krapina (duljina približno 70 km) Izvor (Podrute) Krapinica (najveća pritoka) Ušće u Savu (Zaprešić)

4. Živi svijet mrena Vodeni beskralješnjaci šaran klen smuđ riječni rak vrba iva žuta perunika crvenperka siva čaplja divlje patke dabar

5. Dolinom rijeke Krapine Prometnice D29 i D24 Željeznička pruga Zagreb-Varaždin

6. GLOBE podatci • Mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine i Bajera • Temperatura, kisik,nitrati i nitriti, prozirnost,alkalitet, pH i konduktivitet

7. Istraživačka pitanja / Hipoteze Jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? Spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? • Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena.

8. Određivanje koordinata GPS-om Mjerenja prema GLOBE hidrološkim protokolima: temperatura vode, pH, otopljeni kisik, zasićenost kisikom, alkalitet, konduktivitet, prozirnost i prisutnost nitrata Bilježenje i obrada podataka Fotografiranje Analiza podataka Hrvatskih voda Podatci Zavoda za javno zdravstvo Metode istraživanja

9. Prikaz i analiza podataka Područje uz rijeku Krapinu odlikuje se relativno uskom riječnom dolinom, sredinom koje prolazi vodotok, te je ispresijecano njezinim pritocima.

10. Prikupljanje podataka Izvor Podrute • Odabrali smo 7 postaja, pripremili materijal i pribor i 9. studenog, 2013. krenuli na mjerenje Hum Lug Bedekovčina Zabok Konjščina Pojatno Zaprešić

11. Terenski rad Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode Najprije samostalno, a kasnije uz pomoć domara

12. 3. Mjerenja fizikalno – kemijskih svojstava • Temperatura • pH • Otopljeni kisik • Alkalitet • Nitrati i nitriti • Prozirnost • Električna vodljivost

13. Temperature vode Rezultati istraživanja minimalna maksimalna Slika 1. Temperatura vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

14. Otopljeni kisik Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. Slika 2. Količina otopljenog kisika u rijeci Krapini na odabranim postajama Slika 3.Zasićenost kisikom vode rijeke Krapine na odabranim postajama No to ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije

15. Konduktivitet U rijeci Krapini raste od izvora prema ušću - obrnuto proporcionalan vrijednostima koncentracije kisika Slika 4. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama

16. pH Neutralno Blago kiselo Slika 5. Vrijednosti pH vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

17. Alkalitet • Usporedbom podataka alkaliteta i pH vrijednosti potvrđuje se proporcionalan odnos ta dva parametra Slika 6. Alkalitet vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

18. Prozirnost vode Najprozirnija Mutna Slika 7. Prozirnost vode u rijeci Krapini na odabranim postajama

19. Nitrati i nitriti Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone Slika 8. Prisutnost nitrata u vodi rijeke Krapine na odabranim postajama

20. Stanje vode u rijeci Krapini Dobro do vrlo dobro: - pH - alkalitet - kisik - konduktivitet Umjereno do loše: -nitrati

21. Surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje brinu o čistoći i zaštiti voda Hrvatske vode Zavod za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec

22. Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013. godinu Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda

23. Tablica 2. Analiza vode u rijeci Krapini Zavoda za javno zdravstvo na postaji Konjščina Podatci Zavoda za javno zdravstvo Sa sanitarnog aspekta (Tablica2.) vodotok Krapina opterećen je koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke.

24. Zaključak • Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke.

25. Nastavak projekta makrobeskralježnjaci

26. Projekt u zajednici Natječaj Hrvatskih voda “Najmlađi za vode Hrvatske 2014.” Projektni Dan voda, 2014. Službena glasila lokalne zajednice

27. Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi o razini ekološke svijesti svakog od nas, o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom odlaganju otpada…… Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje.

28. Izvori GLOBE hidrološki protokoli Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, Narodne novine broj 47, 2008. Barbalić, Darko. Određivanje cjelina površinskih voda. Hrvatske vode, 14 (2006) 56/57, 289-296 Internet stranice: http://public.carnet.hr/globe/prirucnik/voda.PDF http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2502.html http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidrokemija.pdf http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query&lang=hr&bid=AaJdocji3NUll49M6NykJw%3D%3D http://info.grad.hr/!res/odbfiles/1823/predavanja/2.6-pi.pdf http://hr.swewe.com/word_show.htm/?79818_1&COD

29. HVALA NA PAŽNJI! • Sudionici: • Učenice: Ines Bačan, Jelena Tuković, Doris Žugec, Josipa Knežević,Marta Kuljak, Ana Mrković, Laura Vrabec i Anita Žeželj • Mentorice: Milena Prodanović i Irena Gladoić