Crte ličnosti Laičke koncepcije o crtama: Crte su vremenski stabilne,

1. Crte ličnosti • Laičke koncepcije o crtama: • Crte su vremenski stabilne, • Crte direktno utječu na ponašanje. • Znanstvene koncepcije: • Mjerenje i klasifikacija crta, • Jesu li crte povezane s objektivnim ponašanjima, • Razvoj zadovoljavajuće teorije crta ličnosti.

2. Istraživanje Crta Bihevioralna mjera Carment, Miles i Cervin (1965) Ekstraverzija Više vremena provedenog u pričanju Edman, Levander i Schalling (1983) Impulsivnost Brže vrijeme reakcije De Julio i Duffy (1977) Neuroticizam Veća udaljenost od eksperimentatora Ganzer (1968) Ispitna anksioznost Više vremena provedenog u negledanju u zadatak Newman, Patterson i Kosson (1987) Psihopatija Veća ustrajnost u kockanju kod konzistentnog gubljenja Tablica 1. Primjeri korelacija između crta i objektivnih bihevioralnih mjera

3. Poteškoće pri razvoju teorije o crtama ličnosti: • Ličnost može biti reprezentirana na različitim razinama psihološke deskripcije, • Idiografičnost, • Problemi vezani uz kauzalni status crta, • Problemi vezani uz unutarnji lokus crta.

9. Factors Descriptors A Warmth Reserved Outgoing B Reasoning Less Intelligent More Intelligent C Emotional Stability Affected by feelings Emotionally stable E Dominance Humble Assertive F Liveliness Sober Happy-go-lucky G Rule Consciousness Expedient Conscientious H Social Boldness Shy Venturesome I Sensitivity Tough-minded Tender-minded L Vigilance Trusting Suspicious M Abstractedness Practical Imaginative N Privateness Straightforward Shrewd O Apprehension Self-Assured Apprehensive Q1 Openness to Change Conservative Experimenting Q2 Self-Reliance Group-dependent Self-sufficient Q3 Perfectionism Self-conflict Self-control Q4 Tension Relaxed Tense

10. Eysenckovecrte ličnosti

14. Theorist Approach Instigation of Behavior Avoidance Inhibition of Behavior Aggression Atkinson Approach MotivationNeed for achievementjoy of success Avoidance Motivation Fear of FailurePain of Failure Barratt Action Oriented Anxiety Cloninger Behavioral Activation Novelty Seeking Behavioral InhibitionHarm Avoidance Behavioral Maintenance Reward Dependence Depue Behavioral Facilitation Mania Positive emotionality Behavioral Inhibition Dollard and Miller Approach Avoidance Eysenck Activation Extraversion/Positive Affect Inhibition Neuroticism Negative Affect Psychoticism Anger

15. Fowles Behavioral-Activation Impulsivity/Positive Affect Aversive Behavioral-Inhibition Non-specific Arousal Gray Behavioral-Activation Impulsivity Positive Affect Behavioral-Inhibition Anxiety Negative Affect Fight/Flight Aggression Kagan Behavioral-Inhibition Newman Impulsivity Positive Affect Anxiety Negative Affect Tellegen Positive Affectivity positive affect Negative Affectivitynegative affect Constraint/Avoidance Thayer Approach Energetic Arousal Avoidance Tense Arousal Watson and Clark ApproachPositive Affectivity AvoidanceNegative Affectivity Zuckerman ExtraversionPositive Affect Neuroticism Psychoticism Impulsivity Sensation Seeking aggresion anger

16. Dimension Defining Descriptors Tab14_2 Openness to experience Conscientiousness Extraversion Agreeableness Neuroticism Artistic, curious, imaginative, insightful, original, wide interests, unusual thought processes, intellectual interests Efficient, organized, planful, reliable, thorough, dependable, ethical, productive Active, assertive, energetic, outgoing, talkative, gesturally expressive, gregarious Appreciative, forgiving, generous, kind, trusting, noncritical, warm, compassionate, considerate, straightforward Anxious, self-pitying, tense, emotionally unstable, impulsive, vulnerable, touchy, worrying

18. Theorist/ Inventory I Surgency II Agreeableness III Conscientiousness IV Emotional Stability V Intellect/ Openness to Experience Bales Dominant- Initiative Social- Emotional Orientation Task Orientation Block Low Ego Control High Ego Control Ego Resiliency Buss & Plomin EASI Activity Sociability Impulsivity (r) Emotionality (r) Cattell 16PF Exvia (vs. Invia) Pathemia (vs. Cortertia) Super Ego Strength Adjustment vs. Anxiety Independence vs. Subduedness Comrey CPS Extraversion and Activity Femininity Orderliness and Social Conformity Emotional Stability Rebelliousness Costa & McCrae NEO-PI Extraversion Agreeableness Conscientiousness Neuroticsm (r) Openness Eysenck EPQ Extraversion Psychoticism (r) Neuroticism (r)

19. Goldberg FFI Extraversion Agreeableness Conscientiousness Emotional Stability Openness Gough CPI Factors Extraversion Consensuality Control Flexibility Guilford Social Activity Paranoid Disposition (r) Thinking Introversion Emotional Stability Hogan HPI Ambition and Sociability Likeability Prudence Adjustment Intellectance Jackson PRF Outgoing, Social Leadership Self Protective Orientation (r) Work Orientation Dependence (r) Aesthetic- Intellectual Myers-Briggs Extraversion vs. Introversion Feeling vs. Thinking Judging vs. Perception Intuition vs. Sensing Tellegen MPQ Positive Emotionality Constraint Negative Emotionality Absorption Wiggins IAS Power/ Dominance Love/ Warmth Zuckerman Extraversion Psychoticism/ Impulsivity/ Sensation Seeking (r) Neuroticism (r) P-Imp-SS

20. Petfaktorski model ličnosti Povijest: -Galton (1884) -Klages (1926/1932) -Baumgarten (1933) -Allport i Odbert (1936) – prvo empirijsko istraživanje -Fiske (1949) – prvi put izdvojio pet faktora -Tupes i Christal (1961) – prva potvrda o adekvatnosti petfaktorske strukture -Norman (1963) – oznake za pet faktora I. Ekstraverzija/Surgencija (društvenost, energija, entuzijazam), II. Ugodnost, Prijatnost (altruizam, sklonost, privrženost), III. Savjesnost (kontrola, odgovornost), IV. Emocionalna stabilnost (neuroticizam, negativna afektivnost, nervoza), V. Kultura (originalnost, intelekt, otvorenost za iskustva).

21. Petfaktorski model – leksički pristup: osnovne pretpostavke (Saucier i Goldberg, 2001): • Jezik ličnosti odnosi se na fenotip, a ne na genotip. • Važni fenotipski atributi kodirani su u prirodnom jeziku. • Stupanj reprezentacije atributa ličnosti u jeziku ima određenu korespondentnost sa značajem atributa. • Leksički pristup predstavlja snažnu osnovu za izbor varijabli u istraživanjima ličnosti. • Opis osobe u jeziku odvija se prvenstveno, ali ne isključivo, putem pridjeva. • Struktura ličnosti zasnovana na frazama i rečenicama usko je povezana s onom koja se dobiva korištenjem pridjeva. • Psihologija ličnosti razlikuje se od ostalih znanosti po tome što je leksički pristup posebno prikladan za znastveno istraživanje. • Najznačajnije dimenzije su najmanje promjenjive, univerzalne, mogu se replicirati korištenjem različitih uzoraka ispitanika, deskriptora, analitičkih procedura i jezika.

22. Ekstraverzija -odnosi se na skup osobina ličnosti koje dolaze do izražaja pri interpersonalnim odnosima i postignuću.

23. Najvažnije komponente ekstraverzije: • Poduzetnost - koja se manifestira u želji za promjenom i različitošću, odnosno u dosadi i nezadovoljstvu kada toga nema. • Afilijacija,socijabilnost -visoko afilijativne osobe imaju tople i prijateljske osjećaje prema drugima i visoko vrednuju bliske interpersonalne odnose. • Pozitivna emocionalnost - odražava stabilne individualne razlike u frekvenciji i intenzitetu pozitivnih emocionalnih stanja. Osobe s visokom pozitivnom emocionalnošću često su sretne, bezbrižne i optimistične u pogledu budućnosti. • Energija - obavljaju mnoge aktivnosti i imaju različite hobije,čini im se da su zaposlene, te da žive ispunjenim i interesantnim životom. • Socijalna dominacija - u socijalnim situacijama vole biti u centru pažnje, odlučne su, vole biti vođe i uživaju kontrolirajući i/ili utječući na druge. • Ambicioznost - odražava interindividualne razlike u ponašanjima vezanim uz kompetenciju i uspješnost. Visoko ambiciozni pojedinci uživaju u izazovima i savladavanju teških zadataka, vrednuju izvrsnost i održavaju visoke standarde vlastitog ponašanja.Ustrajniji su, skloniji su dugotrajno raditi da bi ostvarili svoje ciljeve, čak i kada su umorni ili frustrirani.

24. Danas većina autora smatra da su interindividualne razlike u pozitivnoj emocionalnosti srž ove dimenzije, odnosno «ljepilo» koje navedene komponente drži zajedno.

25. Fiziološke osnove ekstraverzije

26. Ugodnost Ugodnost se najbolje može konceptualizirati kao globalna latentna varijabla koja sumira brojne specifične tendencije i ponašanja kao što su ljubaznost, kooperativnost, sklonost pomaganju i slično. Čini se da je njezino porijeklo u grupnim aktivnostima, budući da su one najefikasnije kada su članovi grupe spremni konfirmirati se s grupnim normama i zanemariti svoje osobne ciljeve za dobrobit grupe. Ugodnost primarno sadrži uže crte interpersonalne prirode kao što su toplina (privržen, topao, prijateljski), suosjećajnost (ljubazan, meka srca, suosjećajan), davanje i pomaganje (kooperativan, lako oprašta) i povjerenje, nasuprot hostilnosti, kritiziranju i hladnoći. Osobe koje postižu visoke rezultate na ugodnosti karakterizira sklonost pomaganju, simpatija za druge, kooperativnost i dobroćudnost, dok nisku ugodnost karakterizira egocentričnost, kompetitivnost, iritabilnost i skeptičnost prema namjerama drugih.

27. Savjesnost • Savjesnosti sadrži uže komponente ličnosti koje najviše dolaze do izražaja pri izvršavanju određenih zadataka, te pri socijalnoj kontroli impulsa. • Najvažnije komponente: • Kontrola -visoko savjesne osobe imaju smanjenu impulsivnost i spontanost, te dispoziciju prema opreznosti i kritičnosti. • Red - savjesne su osobe organizirane i metodične. • Sklonost prema napornom radu i ustrajnost - savjesna je osoba spremna naporno raditi jer smatra da je to ispravno. • Ostale komponente - sklonost prema poslušnosti, konformizmu i prihvaćanju pravila, pouzdane su, odgovore i ponešto inhibirane. U različitim operacionalizacijama savjesnosti naglašavaju se i neke druge komponente, kao što su zavisnost, pouzdanost, odgovornost i brižljivost, preferencija prema predvidljivosti, želja za postignućem i djelotvornost.

28. Neuroticizam Prvenstveno odražava karakteristike emocionalnog reagiranja, odnosno individualne razlike u načinu doživljavanja stresnih i emocionalnih situacija, te razlike u kognitivnim i ponašajnim stilovima koji iz toga proizlaze.

29. Otvorenost U leksičkom pristupu ovaj se faktor najčešće označava kao kultura ili intelekt. Naime, njime su zasićene čestice poput intelektualan, kulturan, sofisticiranih estetskih preferencija, imaginativan itd. Oznaka kultura sugerira da je ovaj faktor rezultat prethodnog obrazovanja, odnosno izloženosti različitim vrstama ideja vezanih uz umjetnosti i znanosti, te poticanja kritičnog vrednovanja prihvaćenih vrijednosti. Ovaj se faktor često označava kao intelekt, odnosno kao sposobnost učenja i rezoniranja, odnosno kao kapacitet za znanje i razumijevanje. Naime, ovim su faktorom zasićene i čestice kao što su inteligentan, analitičan i sl. Interesi koje otvorene osobe pokazuju prema različitim vrstama iskustava rezultat su njihovih sposobnosti za stjecanjem i obrađivanjem informacija. Drugim riječima, intelektualni interesi sljede intelektualne sposobnosti.

30. Međutim, otvorene osobe imaju i veliki raspon interesa, potrebu za različitošću, toleranciju nejasnoće, preferenciju prema složenosti, itd. Najopćenitije rečeno, ta se dimenzija manifestira i u motivaciji da se poveća naše iskustvo. Ukoliko se pokušaju integrirati različiti rezultati, može se reći da ovaj faktor predstavlja mješavinu nekoliko komponenti funkcioniranja ličnosti: intelekta u užem smislu (npr. inteligentan, pronicljiv, kreativan) i otvorenosti za iskustva, kao jedne šire karakteristike (npr. radoznao, maštovit, liberalan), uz još neke aspekte kulture, osobnih stavova, sklonosti i orijentacija (npr. umjetnički interesi, nekonformizam, progresivne i nekonvencionalne vrijednosti, potreba za raznolikošću iskustava itd.).

31. Ovih je pet faktora otkriveno i u složenim mjerama ličnosti kao što su: Personality Research Form (Costa & McCrae, 1992), California Q-Set (McCrae, 1989), Adjective Check List (John, 1989); -osim ugodnosti, u terminima preostala četiri faktora može se interpretirati struktura California Psychological Inventory (McCrae, Costa & Piedmont, 1993), -izuzev petog faktora navedene se dimenzije mogu pronaći i u Interpersonal Style Inventory (Lorr, Youniss & Kluth, 1992), EPQ, Guilford-Zimmerman Temperament Survey, Myers-Briggs Type Indicator i Personality Research Form.

34. Postoji dobra empirijska evidencija o: -longitudinalnoj konzistentnosti ličnosti operacionaliziranoj kroz pet-faktorski model (Costa & McCrae, 1986), -o važnosti ovih faktora u dijagnosticiranju poremećaja ličnosti (Costa & McCrae, 1992a; Trull, 1992), -relativno su dobro elaborirane i relacije ovih faktora s motivacijskim (Little, Lecci, & Watkinson, 1992), afektivnim (Watson & Clark, 1992; Saucier, 1992) i interpersonalnim dimenzijama ličnosti (Saucier, 1992), -ne odražavaju bazične dimenzije ličnosti samo na konceptualnom nego i na ponašajnom nivou (Borkenau, 1988; Botwin & Buss, 1989), -karakterizira ih i visoka replikabilnost, a većinu njihovih operacionalizacija i visoka pouzdanost i valjanost (Digman, 1990). -heritabilnosti dimenzija petfaktorskog modela

35. Genetski utjecaj na ličnost Individualne razlike u populaciji su genetski determinirane 40 - 50%.

39. Međukulturalna i međujezična generalnost petfaktorskog modela • Holandski jezik: • Brokken (1978) je prvi strukturirao pridjeve koji opisuju ličnost. Ustanovio je šest faktora, od kojih su samo dva ili tri pokazala jasnu korespondentnost s petfaktorskim modelom. • De Raad (1992) kako bi provjerio replikabilnost pet-faktorskog modela ličnosti u tri klase riječi u holandskom jeziku. Rezultati pokazuju dobro pristajanje modela u domeni pridjeva, uz manje pomake od engleske strukture u poretku faktora i njihovom sadržaju. Do određene granice model je prikladan i za domenu imenica; četiri faktora se može manje ili više lako identificirati, dok nešto manju replikabilnost pokazuje faktor emocionalne stabilnosti. Struktura glagola je, međutim, prilično različita jer ukazuje na samo dvije dimenzije (Ugodnost i Emocionalna stabilnost). • Daljnje analize izvršene na holandskom jeziku (De Raad, Hendriks & Hofstee, 1992) u potpunosti potvrđuju pet-faktorsku strukturu u domeni pridjeva.

40. Njemački jezik: -John i sur (1984) - korištena je skala od šesnaest pridjeva za svaki od pet faktora na engleskom i njemačkom jeziku; kros-jezične korelacije bile su u rasponu od .84 za faktor III, do .72 za faktor V, -Angleitner i Ostendorf (1989) su u okviru projekta njemačke taksonomije koja polazi od rječnika napravili analize reprezentativne skupine od oko 450 pridjeva koji opisuju različite osobine ličnosti. Rezultati su pokazali gotovo perfektnu replikaciju pet faktora. Nezapadne kulture: -Church i Katigbak (1989) dali su do sada najbolji dokaz prisutnosti i relevantnosti pet faktora u ne-zapadnoj kulturi, u opsežnom istraživanju na filipinskim uzorcima ispitanika. Oni nisu jednostavno prevodili čestice sa engleskog jezika, već su koristili "kulturalno-specifičnu" strategiju u stvaranju uzoraka deskriptora ličnosti na Tagalog jeziku. Rezultati su pokazali sličnosti sa pet-faktorskim modelom na višem nivou generalizacije.

41. -istraživanja izvedena na ruskom jeziku (Shmelyov & Pokhil'ko, 1993) također ukazuju na znatnu sličnost s ekvivalentnim faktorima dobivenim na engleskom jeziku (koeficijenti kongruencije kreću se od .70 za faktor Intelekt do .83 za faktor Ekstraverzija/Surgencija), pri čemu se najveće specifičnosti opažaju kod faktora Kultura/Intelekt

42. Petofaktorska teorija ličnosti (Costa i McCrae, 1996) Crte ličnosti su bazične tendencije koje se odnose na pojedinčeve psihološke potencijale, a stavovi, uloge i ciljevi su karakteristične adaptacije i prilagodbe na okoliš nastale kroz vrijeme. Crte ličnosti ne utječu na ponašanje direktno, već preko karakterističnih adaptacija. Drugim riječima, karakteristične adaptacije su konkretne manifestacije bazičnih tendencija.

44. Pridjevsko i upitničko mjerenje dimenzija petofaktorskog modela • Prednosti leksički deriviranih pridjevskih mjera • potječu iz analize svih riječi koje se u nekom jeziku koristeza opisivanje ličnosti, što dovodi do toga da su modeli koji koriste takav pristup integrativniji, jednoznačniji, te imaju veću heurističku vrijednost • pridjevske mjere koje su proizašle iz leksičkog pristupa teorijski zadovoljavaju uvjet sadržajne valjanosti, dok je za rečenične mjere gotovo nemoguće utvrditi koliko dobro reprezentiraju moguće opise ličnosti. • ekonomične, zahtijevaju manje vremena za procesiranje

45. Nedostaci leksički deriviranih mjera • svakodnevni jezik nije odgovarajuće polazište za znanstveno proučavanje ličnosti • ne postoji slaganje o standardnom skupu pridjevskih mjera • pridjevise u svakodnevnom govoru rijetko koriste za opisivinaje ličnosti. Pri opisivanju pojedinog obilježja ličnosti ljudi u većoj mjeri koriste duže semantičke cjeline • pridjevske mjere u pravilu su apstraktnije, te usprkos razrađenim postupcima selekcije čestica ponekad sadrže termine koji su nepoznati i teško razumljivi značajnom dijelu populacije • ne sadrže kontekstualne i motivacijske elementeponašnja • pri prijevodu pridjevi mogu dobiti sasvim drugo značenje • transparentnije su, pa se može očekivati da su podložnije iskrivljavanju odgovora ispitanika • neke važne osobine ličnosti nezastupljene su u svakodnevnom jeziku

46. Prednosti rečeničnog opisa ličnosti • s obzirom na to da mjere specifična ponašanja, upitničke mjere trebale bi bolje predviđati konkretne ponašajne kriterije • sadrže kontekstualne i motivacijske elementeponašnja • bogatiji sadržaj mjerenih osobina • veća preciznosti mjerenja • rečenični izrazi pri prijevodu omogućavaju zadržavanje jasno definiranog sadržaja • Pridjevske i upitničke mjere rezultiraju sadržajno različitim V. faktorom.

48. Reprezentativni rečenični deskriptori dimenzija petofaktorskog modela ličnosti izabrani iz različitih upitnika  I. EKSTRAVERZIJA Volim biti okružen s puno ljudi. Moja prijateljstva su brojna. Stvarno uživam razgovarati s drugim ljudima. Ljudi me doživljavaju kao ozbiljnu i rezerviranu osobu. (-) Na zabavama uživam zabavljati druge. Ne smatram se posebno bezbrižnom osobom. (-) Drugi ljudi smatraju da sam vrlo živahna osoba. Provodim mnogo vremena posjećujući prijatelje. Obično volim stvari obaviti sam. (-) Ja sam vesela i dobro raspoložena osoba.

49. II. UGODNOST Ako je potrebno spreman sam manipulirati drugima da bih dobio ono što želim. (-) Nerado nastojim ražalostiti nekoga, čak i ako ga ne volim. Više volim slušati druge nego govoriti Često sam bio vođa u grupama kojima sam pripadao. (-) Neki me ljudi smatraju sebičnom i egoističnom osobom. (-) Volim preuzeti vodstvo u grupnim aktivnostima. (-) Općenito, nastojim biti obziran i pažljiv. Bio bih loš vojni zapovijednik. Više volim surađivati s drugima nego se s njima natjecati. Nastojim se obuzdati kako ne bih nekoga povrijedio.

50. III. SAVJESNOST Gubim puno vremena prije nego što se ozbiljno prihvatim nekog posla. (-) Naporno radim da bih ostvario vlastite ciljeve. Čak i kada bih imao dovoljno novaca i vremena ne bih se osjećao dobro samo se zabavljajući. Ako naiđem na velike poteškoće pri nekom poslu obično prije prekinem s radom nego što ih nastojim riješiti. (-) Sama pomisao da ću dugo vremena provesti radeći čini me umornim. (-) Većinu slobodnog vremena provodim u opuštanju i zabavljanju. (-) Često stanem u sredini nekog posla da bih započeo nešto drugo. (-) Ne smeta me da radim dok se drugi zabavljaju. Uživam u napornom radu. Sve zadatke koji su mi dodijeljeni nastojim savjesno izvršiti.