1 / 42

Nekoi primeni na kompjuterite doc. d-r Roza Aceska

Nekoi primeni na kompjuterite doc. d-r Roza Aceska. Kompjuterizacijata e navlezena vo site ~ovekovi dejnosti. Samo od kreativnosta na korisnikot zavisi kako }e se primeni kompjuterot. Sepak, mo`e da nabroime 3 glavni oblasti na primena, i toa: - Memorirawe i pristap do informacii;

fergal
Télécharger la présentation

Nekoi primeni na kompjuterite doc. d-r Roza Aceska

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Nekoi primeni na kompjuterite doc. d-r Roza Aceska .

  2. Kompjuterizacijata e navlezena vo site ~ovekovi dejnosti. Samo od kreativnosta na korisnikot zavisi kako }e se primeni kompjuterot. Sepak, mo`e da nabroime 3 glavni oblasti na primena, i toa: - Memorirawe i pristap do informacii; - Kompjuterski komunikacii i - Ve{ta~ka inteligencija. Ostanatite oblasti, na pr. upravuvawe so procesi, kompjuterski simulacii, razni tehni~ki aplikacii, primeni vo obrazovanieto, administracijata, naukata, vo bankarstvoto itn. mo`e da se smetaat za podoblasti na ovie tri oblasti. Nekoi primeni na kompjuterite

  3. Da se osvrneme na poimot informacija: - ~esto upotrebuvan zbor vo sekojdnevniot `ivot i ima vrska so vesti, podatoci, poraki, simboli, znaewe, literatura, razni dokumenti, inteligencija, tajni i doverlivi podatoci itn. Postojat stotici definicii na poimot informacija; na primer, edna glasi: Informacijata e informacija, ne e materija, ne e energija. Definicijata: Informacija e organizirana kolekcija od podatoci, kade podatok e rezultat na direkten uvid. Memorirawe i pristap do informacii.

  4. ... neophodni vo rabotata na firmi; na pr. vo smetkovodstvo za vodewe na finansiskoto rabotewe, vo human resources za evidencija na vrabotenite, za kni`ewe i rashod na sostojbata vo magacini i sli~no. Baza na podatoci se definira kako mno`estvo od me|usebno povrzani podatoci, memorirani zaedno so kontrolirana redundanca (me|usebno logi~ki povrzanite podatoci se locirani na isto mesto na primer) i nezavisno od programite {to gi koristat. Vo pove}eto sistemi za upravuvawe so bazi na podatoci, informaciite se pretstavuvaat preku entiteti i atributi. Sistemi za upravuvawe so bazi na podatoci

  5. Entitet e mno`estvo slogovi so precizno odredeni atributi {to go karakteriziraat entitetot. Na primer, entitetot 'student' e karakteriziran so atributite: prezime i ime, broj na indeks, doma{na adresa, datum na ra|awe, lista na polo`eni ispiti itn. Pri izborot na podatoci od edna baza na podatoci, lesno se vr{i selekcija zatoa {to korisnikot bi baral odredeni atributi. Naj~esto upotrebuvani modeli za grupirawe na podatocite se - relacionen-mre`en - hierarhiski Organizacija na informaciite vo baza na podatoci

  6. Primer: za potrebite na Oddelot za matematika i informatika, se anga`iraat demonstratori od povisokite godini na studii, so prosek nad 8.5. Pa vo bazata vo studenstka slu`ba se listaat site studenti/entiteti ~ii atributi se: godina na studii >2 i prosek >8.5. Vo bazata podatocite se grupirani vo tabeli, {to e najednostaven prikaz na podatocite i se logi~ki model na podatoci. Vakviot model se narekuva relacionen model i e najpopularen za upotreba, tokmu poradi ednostavnosta. Mre`niot i hierarhiskiot sistem na baza na podatoci se neprakti~ni za sekojdnevna upotreba. ..... Relacionen model na organizacija na podatoci

  7. Primer: biblioteka - iljadnici knigi i spisanija so najrazli~ni statii, sli~ni na baraweto na korisnikot, od koi tokmu edna mu e potrebna na korisnikot. SFP treba da gi donese onie podatoci {to bi mu bile od pogolem interes. Toj gi filtrira podatocite iskopani od SP, vrz osnova na nekoj filter (~esto F e vremeto na priem na informacijata). Primer: vo e-po{ta korisnikot mo`e da gi filtrira porakite spored vremeto na priem, no isto taka i spored ispra}a~ot na porakata ili pak spored temata na porakata. Vakvata selekcija e analogna na rabotata na sistemot za upravuvawe so bazi na podatoci. Sodr`inski identifikatori. Na primer, Gmail ima opcija na prebaruvawe niz porakite za listawe na site poraki {to sodr`at konkreten zbor ili fraza, {to e ve}e filter. Sistem za prebaruvawe i filtrirawe na podatoci(data mining) brzo i to~no go nao|a baraniot podatok

  8. Bitno e koj zbor }e se upotrebi kako filter: vo pr. so gmail, bi bilo irelevantno da se upotrebuva filter - samo znak, kako @, za{to so takvo filtrirawe }e se izlistaat site poraki vo sanda~eto. Na ve`bite podocna }e rabotime vo Excel, kade lesno i brzo se izveduva FP. Slednoto video dava kratok voved vo FP vo Excel, http://www.youtube.com/watch?v=uPh0S1BuxdE Kaj BP problemot na analiza na sodr`inata ne e biten - glavniot problem se sveduva na gradewe na apstrakten model za pretstavuvawe na podatocite i razvivawe na jazik za definicija i manipulacija so podatocite. SQL - standard query language e naj~esto upotrebuvan jazik za prebaruvawe vo bazite na podatoci. Filtrirawe na podatocite

  9. Ovde podetalno ke se zadr`ime na poimot prebaruvawe na podatoci (data mining): Prebaruvaweto se sostoi od 5 glavni elementi: - prviot element e ekstrahirawe, transformacija i polnewe ili takanare~eno loadirawe na podatocite vo sistemot za upravuvawe so bazi na podatoci; - potoa se skladiraat i menaxiraat podatocite vo databazata; - se obezbeduva pristap do podatocite na analiti~ari; - se vr{i analiza na podatocite so soodveten softver i - se prezentiraat podatocite vo korisen format, naj~esto vo tabela ili pretstaveni vo graf. Prebaruvawe na podatoci

  10. Ve{ta~ki nevralni mre`i: nelinearni modeli za predviduvawe, {to u~at niz praksa, kako biolo{kite nervni mre`i vo svojata struktura. Genetski algoritmi: Gi koristat metodite na optimirawe kako {to e genetsko kombinirawe, mutacija i prirodna selekcija, Po svojot dizajn nalikuvaat na prirodnata evolucija. Granawe (decision trees): se razgranuvaat kako drvo, vo razni pravci na odluki; generiraat pravila za klasifikacija vo kolekcijata podatoci. Na pr. Future search results Vizualizacija na podatoci: Vizuelnata interpretacija na kompleksnite vrski me|u podatocite so pove}e dimenzii (atributi) ja olesnuva rabotata so ogromni kolekcii na podatoci. Ovde ~esto se koristat grafi~ki alatki za ilustrirawe na me|usebnite vrski na podatocite Tehniki na analiza pri rabota so bazi na podatoci:

  11. Informacijata pretstavena vo pove}e od eden oblik, kako {to e tekst, zvuk, slika, video... se narekuva multimediska informacija (MMI). Najgolem del od informaciite {to doa|aat do na{ite setila se multimediski. Sekoj film e multimedisko izdanie, kako slo`ena kolekcija od zvuci i podvi`ni sliki. Kompjuterski sistem {to integrira informacii od MM priroda se narekuva multimediski (MMS) sistem. Razvojot na MM sistemi e od ogromno zna~ewe denes, pove}eto informacii {to doa|aat do nas na internet se MM. Multimediski sistemi

  12. Problemite vo MM sistemi se od nekolku tipa: memoriski, kade prvo pra{awe e na~inot na memorirawe i baraniot kapacitet na memorija; potoa se javuva problemot na selekcija, odnosno listawe, prebaruvawe i filtrirawe na podatocite; drug problem e organizaciskiot, vo vrska so strukturnite modeli i internata organizacija na informaciite, potoa mo`e da se javat mre`ni problemi, vo vrska so transfer na MM podatoci itn. .

  13. Se o~ekuva glavno pole na istra`uvawe da e efikasnoto filtrirawe na MM informacii. Od interes se sistemi vo koi lesno i brzo se nao|a posakuvaniot podatok, duri i koga korisnikot ne znae koj e to~no toj podatok. Primer: filterot na Facebook, {to gi dava reklamite od desna strana na interfejsot, tipizirani i individualizirani od istorijata na odnesuvaweto na korisnikot. Sekoj korisnik ima razli~ni prijateli, statusi itn,.. soo dvetni reklami na uvid. Uspe{nosta na filterot nosi profit za FB, dokolku korisnikot reagira na taka postavenite reklami, pa jasno e deka podobruvaweto na filtrite e od ogromno zna~ewe za kompanijata.

  14. Modernata definicija za VI e 'prou~uvawe i dizajn na inteligentni sistemi', kade inteligenten sistem e s-m {to ja precepira svojata okolina i prevzema akcii {to gi zgolemuvaat {ansite za uspe{no izvr{eni zada~i. Xon Mekkarti, koj go izmisli poimot artificial inteligence-AI, go definira kako 'nauka i in`enerstvo potrebni za proizvodstvo na inteligentni ma{ini. Drugi imiwa {to se koristat se kompjuterska inteligencija, sinteti~ka inteligencija ili racio. Ve{ta~ka inteligencija.

  15. Poimot VI se koristi i za opis na ma{inskite programi, odnosno za inteligencijata {to sistemot ja projavuva. Vo istra`uvawata na VI se koristat alatki i poznavawa od pove}e poliwa, kako {to se kompjuterskite nauki, psihologijata, filozofijata, nevrologijata, kognitivnata nauka, lingvistikata, ekonomijata, verojatnost, optimizacijata i logikata. Istra`uvawata se preklopuvaat so onie na robotikata, kontrolnite sistemi, logistikata, prepoznavaweto na govor, na lice itn. AI

  16. Prvo pra{awe na koe mora da se odgovori e 'Dali mo`e da se napravi ma{ina {to razmisluva inteligentno?'. Odgovorot e seu{te tema na debati, iako denes se' pove}e e interesno da se odgovori na pra{aweto 'Dali mo`e da se konstruira programa {to }e se pribli`i do ~ovekovata sposobnost na mislewe?' Seu{te nedostigaat soznanija za principot na rabota na ~ove~kiot mozok i mo`ebi zatoa ova pra{awe e seu{te otvoreno. Terminot Ve{ta~ka inteligencija uka`uva na inteligencija sozdadena na ve{ta~ki na~in. Najop{to, VI e sposobnost na kompjuterite da izvr{uvaat operacii za koi se potrebni ~ove~ko nivo na inteligencija. ma{ina {to razmisluva?

  17. Sporna definicija - porano na primer, se smetalo deka inteligenten e onoj ~ovek {to e odli~en igra~ na {ah. No denes imame programi {to gi pobeduvaat i majstorite, iako nivniot proces na odlu~uvawe i strategija se bazira samo na sposobnosta da presmetuvaat brzo i da predviduvaat iljadnici ~ekori nanapred vo {ahovskata igra. [to zna~i, uspehot na kompjuterite vo {ahot se dol`i na zgolemenata memorija i brzina na procesirawe, a ne na inteligencijata. No, inteligentno razmisluvawe e potrebno vo i navidum ednostavni presmetki. Sekako deka ne e potrebna inteligencija za da se presmeta zbir na 2 broja, tuku samo algoritam na presmetka. No, za da se re{i netipi~en integral so simboli~ki presmetki, kako {to e integral od e^x * sin^2 (x), tuka ve}e e potrebna inteligencija.

  18. Drug primer na inteligencija e sposobnosta na inteligentno rasuduvawe, zaklu~uvawe, apstrahirawe i debatirawe na nekoja tema, na primer: socijalnite dnevni slu~uvawa, ~ija kompleksnost e uslo`neta so ~ovekovata priroda. No vo nekoi oblasti, kako {to e preveduvaweto, napraveni se ogromni ~ekori napred; od bukvalno preveduvawe na tekst, dene{nite procesi mo`at da preveduvaat i prenosni zna~ewa, koristej}i go kontekstot na tekstot. Primer za sekojdnevno podobruvawe na ova pole e google translate, koj seu{te gi razviva opciite so pomo{ na site korisnici, preku opcijata na dodavawe na podobar prevod na odreden segment od prevodot.

  19. Robotikata e domen kade razvojot na VI ima dostignato najgolema prakti~na primena. Avtomatiziranoto proizvodstvo vo golemite fabriki ima golem napredok. No, ovie roboti sepak ne poseduvaat dlaboko nivo na inteligencija i se pobliski vo odnesuvaweto na ma{ini otkolku na inteligentni `ivotni. Ovde vleguva na scena ma{inskoto u~ewe, kade kompjuterot stanuva popameten niz iskustvo, odnosno u~i od prethodnite operacii ili od tu|i akcii, na drugi kompjuteri. Self-improving artificial inteligence http://www.youtube.com/watch?v=omsuTsOmvsc

  20. Drug primer na VI se ekspertskite programi, koi imaat ogromni resursi i znaewa skladirani vo niv, od nekoja oblast. Ovde primer se onlinedoktorite, programi za dijagnostika vrz baza na simptomi {to korisnikot gi prijavuva, pa preku ogromen sistem od if-naredbi, nad 500, stignuva do mnogu ~esto to~na dijagnoza. Zgolemuvaweto na mo}nosta na kompjuterite nosi inovacii na poleto na VI. Duri se postavuva pra{aweto dali inteligencija e ne{to pove}e od samo sevkupna baza na znaewa so efikasni algoritmi za nao|awe informacii i odlu~uvawe. Vo sekoj slu~aj VI denes e ne{to pomalku, a istovremeno i ne{to pove}e od ~ove~kata inteligencija.

  21. Va`en primer na primena na VI e virtuelnata realnost. Osven vo kompjuterski igri, taa se koristi na primer vo elektronskoto kupuvawe (e-shopping). Klientot mo`e virtuelno da se pro{eta niz prodavnicata, da gi 'proba' proizvodite, da ima konsultacija so online-prodava~, da ja plati stokata i da mu bidat ispora~ni kupenite proizvodi duri i vo rok od samo 24 ~asa. So toa se izbegnuvaat gu`vite vo prodavnicite, nenao|aweto na soodvetniot broj ili model itn. Vo taa smisla, elektronskoto kupuvawe e ne{to pomalku,a istovremeno i ne{to pove}e od obi~noto kupuvawe. Za ve{ta~ka inteligencija, interesen kratok osvrt na Mi~io Kaku http://www.youtube.com/watch?v=PW8rgKLPHMg i solidno predavawe http://www.youtube.com/watch?v=oozFn2d45tg

  22. Primena na VI tehnologiite. Skoro site sovremeni granki na naukata i in`enerstvoto gi upotrebuvaat alatkite i tehnikite od domenot na VI. Ekspertski sistemi. }e dademe ilustriracija na procesite na rezonirawe vo ekspertski sitem za vremenska prognoza, so poseben osvrt na gradbata. Ekspertskiot sistem se sostoi od baza na znaewe, baza na podatoci i specijalna programa (inference engine), zadol`ena za iznao|awe odgovori od bazata na znaewa, so pomo{ na kombinacija od logi~ki rasuduvawa i primena na verojatnost. Najednostavno iska`ano preku primer, neka vo bazata na znaewa go imame soznanieto deka, ako e sparno i obla~no, toga{ }e vrne, kako i soznanieto deka, ako vrne, toga{ patot vo Volkovo }e se poplavi. Neka vo bazata na podatoci stigne podatokot deka neboto se naobla~uva nad Volkovo. Toga{ programata gi upotrebuva znaewata od bazata na znaewa i vr{i prognoza, so izvesna verojatnost, deka patot kaj Volkovo }e se poplavi.

  23. Prepoznavawe na sliki i sceni. Edna digitalna slika e matrica od pikseli {to sodr`at osnovna informacija za 'nijansa na sivo'. Za da se prepoznae/interpretira, slikata minuva niz tri osnovni procesi. Vo prviot proces, se filtrira slikata od 'bu~avata', odnosno od gre{kite na fokusot i sli~no. Na narednoto nivo, se zasiluvaat detalite i segmentacijata, na primer, se deli slikata na objekti od interes. Na tretoto nivo, se vr{i prepoznavawe na objektite od segmentiranata slika, imenuvawe na oblicite i prepoznavawe na scenata. Pri toa se koristat algoritmi za prepoznavawe na oblici, kako i algoritmi sli~ni na onie vo ekspertskite sistemi.

  24. Prepoznavawe/razbirawe na govor. Se javuvaat dva problemi. Prv problem e da se izdvojat slogovite na izgovoreniot zbor i da se opredelat karakteristikite kako amplituda, frekvencii i sli~no. Zborovite toga{ mo`e da se identifikuvaat od ekstrahiranite karakteristiki, so pomo{ na tehniki za prepoznavawe na obrasci. Od skoro vreme, za klasificirawe na zborovite se vo upotreba nevralni mre`i. Problemot na razbirawe na govorot, na primer, na angliski, vklu~uva sintaksi~ka i semanti~ka interpretacija na zborovite vo re~enicite, i na re~enicite vo eden paragraf. Zna~i, potrebno e da se razbere gramatikata na jazikot za da se sfati zna~eweto na izgovorenata sodr`ina.

  25. Prepoznavawe/razbirawe na govor. Potrebno e i razbirawe na kontekstot, zatoa {to zborovite imaat pove}e zna~ewa i zna~eweto im se menuva zavisno od frazata vo koja se upotrebeni. Za da se razvie ma{ina {to bi izvr{uvala naredbi od prose~en korisnik, od ogromna va`nost e toj robot da razbira govoren jazik, pa da mo`e da ja izvr{i zada~ata iskomunicirana verbalno so sekojdneven jazik ili so sleng ponekoga{. Eden primer na ve}e integriran proizvod na pazarot e foneti~kata ma{ina za pi{uvawe, {to go razbira govorot i ja pe~ati izgovorenata sodr`ina.

  26. Inteligentna kontrola. Vo kontrola na procesi, avtomatiziraniot kontrolor e kreiran vrz osnova na poznati modeli na procesot i baranite celi na kontrola. Koga vo dinamikata na edna fabrika ima delumno nepoznati elementi, toga{ postojnite tehniki za dizajn na avtomatskata kontrola ve}e ne vr{at rabota. Vo takvi situacii podobra e kontrola {to se bazira na nekoi vostanoveni pravila. Toga{ in`enerot-ekspert za kontrola na procesi postavuva nekolku pravila na procesot na proizvodstvo, voden od minatite iskustva, no i vo golema mera od svojata intuicija. Dopolnitelno mo`e da se upotrebat pravilata od fuzzy logic, {to e uspe{no primeneto vo pove}e industriski sistemi. Tipi~en vakov primer e fuzzy logic kontrolata na nuklearen reaktor.

  27. Kompjuterski komunikacii Dene{noto op{testvo e isklu~itelno informati~ki orientirano. Golemiot i brz tehnolo{ki napredok doprinesuva za frekventni noviteti vo oblasta na komunikaciite i tie se se' pobrzi i se' poefikasni. So povrzuvaweto na kompjuterskata i telefoniskata mre`a vo edna zaedni~ka telekomunikaciska mre`a, ~ovekot mo`e da e postojano povrzan i dostapen za komunikacija vo nekoja forma, ili pak i na pove}e na~ini. Na primer mobilnata telefonija dava i mo`nost za postojano surfawe i chat-awe, {to e ve}e standard vo sekojdnevnite telefoniski komunikacii.

  28. Kako {to ve}e spomnavme, kompjuterska mre`a e kolekcija od kompjuterski sistemi i uredi, povrzani so edna cel – razmena na informacii i zaedni~ka upotreba na resursi, kako {to se memorija i izlezni uredi. Aktuelniot streme` e povrzuvawe na site kompjuteri vo edna mre`a koja, kako celina, bi imala pove}e mo`nosti od zbirot na site elementi. Aspektite na benefitot od vakvata povrzanost se brojni. Nie ovde }e nabroime nekolku vida na kompjuterski komunikacii: razmena/spodeluvawe na podatoci internet zaedni~ki interfejsi razmena na fajlovi po FTP email komunikacija itn.

  29. Povrzuvawe na kompjuterskite sistemi. Vo edna mre`a postoi kompjuter-doma}in (host), na koj se povrzuvaat pove}e korisnici i zatoa negoviot kapacitet i resursi voobi~aeno se ogromni. Sekoj korisnik se povrzuva preku terminal (monitor i tastatura) pridru`en so kompjuter so slab kapacitet, nare~en lokal, a zadol`en za lokalno podigawe na operativniot sistem. Sekoj drug kompjuter na mre`ata se narekuva dale~en (remote) vo odnos na lokalniot. Koga kompjuterite se povrzani vo ramkite na edna zdrada ili kampus, mre`ata se narekuva LAN (local area network). Koga kompjuterite se geografski oddale~eni vo razli~ni gradovi i zemji, toga{ mre`ata e od tipot WAN (wide area network).

  30. Procedurite na komunikacija, zaedno so formatot i na~inot na razmenuvanite podatoci se narekuva komunikaciski protokol, zna~i, komunikaciski protokol e kolekcija od pravila za pakuvaweto na informaciite i na~inite na nivna razmena. Se te`nee protokolite na komunikacija da se standardiziraat zaradi poednostavno komunicirawe me|u razli~ni lokalni mre`i. Denes najrasprostranet e TCP/IP (transmission control and internet protocol), kompunikaciski protokol i negovite mre`ni servisi. Ovoj protokol se upotrebuva za komunikacija vo sekoj tip na mre`a.

  31. Kompjuterskite sistemi mo`e da se povrzani so direktni vrski, so lokalni mre`i (lan) ili so telefonska mre`a. Direktnata vrska se koristi koga kompjuterite se fizi~ki mnogu blisku i imaat potreba od golema razmena na podatoci i programi, a lokalna mre`a ne postoi. Toga{ edniot kompjuter ima uloga na samo malku pove}e od eksteren hard-disk. Dokolku e mo`no, se preferira povrzuvawe vo LAN mre`ata, zaradi polesno ostvaruvawe na vrskata. Vrkata preku telefonska mre`a vklu~uva i poseben ured nare~en modem. Vo posledno vreme se pove}e e vo upotreba wireless mre`ata, {to e mnogu prakti~no zatoa {to vo osnova se raboti za radio-povrzanost. Kompjuterite se opremeni so bez`i~en adapter {to gi transformira podatocite vo radio signali i obratno. Adapterot gi pra}a signalite do bez`i~en ruter, koj e povrzan vo LAN-mre`a.

  32. Internet Internet e globalna kompjuterska mre`a na razmena na informacii. Kompjuterite vo mre`ata se locirani nasekade na Zemjata i se fizi~ki povrzani so kabli, preku TCP/IP protokolot. Vo svetot ima nad 6.8 milijardi lu|e, a se procenuva deka nad 1.9 milijardi koristat internet. Ovoj broj postojano raste i negovata vrednost mo`e da se proveri na internet sajtot http://www.internetworldstats.com/stats.htm.

  33. Kako kaj stanardnata po{tenska i telefonska komunikacija, taka i vo internet komunikacijata sekoj kompjuter ima ednozna~no opredelena adresa, kako {to e korisnik@institucija.domen. Korisnik e imeto na korisnikot na kompjuterot, institucija e imeto na institucijata vo koja se upotrebuva kompjuterot, a domen e tipot na institucijata i kratenka od imeto na dr`avata. Na primer, na{iot server ereb1 ima kompletna adresa ereb1.mf.ukim.edu.mk. mf i ukim stojat za imeto na institucijata, edu stoi za tipot na institucijata-obrazovna, a mk za imeto na dr`avata. Drugi ekstenzii se ac- akademska, com- od kompanija, gov- vladina, net- mre`na ekstenzija itn.

  34. Za ~ovekot, vakviot na~in na imenuvawe e sosema soodveten, zatoa {to e opisen i dava osnovni informacii za adresata na kompjuterot. Od gledna to~ka na ma{inata pak, vakvoto adresirawe e nezgodno, pa se zamenuva so adresa vo oblik na broevi. Na primer, adresata na mojot slu`ben kompjuter e 194.149.133.68 i se prepoznava kako kompjuter vrzan vo mre`ata na MFS. Vakvoto adresirawe e te{ko za pomnewe, pa korisnicite na internet ne gi koristat IP-adresite.

  35. Pristapot od korisni~kiot kompjuter do nekoj drug kompjuter vrzan vo mre`ata se izveduva na sledniot na~in: Na{iot kompjuter ja proveruva svojata lista na adresi na kompjuteri so koj e vo direktna vrska. Vo potvrden slu~aj, pristapot e obezbeden. Vo negativen slu~aj, kompjuterot 'znae' na koj kompjuter da mu go prosledi baraweto. Toj kompjuter, zadol`en za ostvaruvawe na natamo{na vrska, ja povtoruva postapkata na proverka vo listata pristapni adresi itn. Internet adresite se zadavaat po odobreno barawe od institucija zadol`ena za dodeluvawe adresi i domeni, nare~ena Network information center.

  36. The world wide web, ili skrateno www, e najva`niot servis preku koj se dobivaat informaciite na internet. Svetskata mre`a e hipermediski sistem od komu-nikaciski jazli, rasporedeni nasekade niz svetot. Navigacijata niz raznite komunikaciski jazli se nevidlivi za korisnikot i toj nema oset za konkretnata fizi~ka lokacija na jazolot na koj e priklu~en. Od 1989 godina, koga e postavena vo Cern, [vajcarija, pa do denes, svetskata mre`a neprekinato raste i nudi najrazli~ni tipovi na podatoci; na primer, prezentacii na kompanii i nivnite proizvodi i uslugi, potoa dnevni vesnici, obrazovni servisi, elektronsko kupuvawe, razni portali za zabava itn.

  37. Standardniot pristap do nekoja url objekt (uniform recource locator) e preku birawe na adresata http:\\ aaa.bbb.ccc. ... .xx/imenik1/imenik2/datoteka. Kratko da objasnime {to zna~i sekoj segment od adresata: prvite nekolku imiwa informiraat za imeto na institucijata kade e lociran kompjuterot, potoa sledi objasnuvawe za tipot na institucijata i imeto na dr`avata, a po kosata crta sledat imenicite i podimenicite vo koi e snimena datotekata datoteka. Nekoi od najpopularnite navigaciski serveri se Google, potoa sledat yahoo i msn i taka natamu.

  38. Transfer na datoteki vo mre`a. Glavna aktivnost na korisnicite vo kompjuterskata mre`a e razmena na datoteki. Na internet denes ima milijardi javni datoteki, so sodr`ini interesni za nekoi korisnici. Kaj datotekite so javen pristap, korisnicite se smetaat za anonimni (anonimous) i slobodno mo`e da gi prevzemat, na primer kaj javni biblioteki. Kaj nekoi datoteki, edinstveno se bara adresta na korisni~kiot kompjuter, ili pak email adresata pred da se dozvoli pristap, so cel da se vodi nekakva evidencija za korisnicite {to mu pristapuvaat na fajlot, naj~esto vo komercijalni celi. ^esto se pravi i obratnoto, odnosno korisnikot nudi datoteki za javna upotreba, odnosno, svoite podatoci gi prefrla na nekoj remote sistem. Se razbira, transferite na datoteki se pravat i vo sistemi kade korisnikot mora da se logira/najavi so lozinka i korisni~ko ime.

  39. Osnovniot metod na transfer na datoteki e FTP – file transfer protocol. Sekako deka ~esto razmenata na datoteki me|u korisnicite se vr{i i po email, ili preku rapidshare i sli~ni platformi. Dokolku ima interes od pogolem servis za spodeluvawe na datoteki, mo`e da se kreiraat razni veb-platformi za vakvi uslugi. Eden takov primer e kolekcijata na nau~ni trudovi na Nuhag http://www.univie.ac.at/nuhag-php/bibtex/vo Viena, Avstrija, {to sodr`i ogromen broj na nau~ni podatoci.

  40. Koga nekoj korisnik ima login i pasvord na nekoj remote kompjuter vo mre`ata, toga{ toj mo`e da raboti na toj kompjuter kako da e fizi~ki do nego. Vakva situacija e ~esta vo nau~nite istra`uvawa, koga imame zaedni~ki proekt so lu|e {to se vo drugi dr`avi na primer, ili pak koristime bazi na podatoci ili specifi~ni programi {to gi nemame na na{iot kompjuter. Servisot za ovaa namena e Telnet na primer.

  41. Elektronskata po{ta kako na~in na komunikacija e {iroko rasprostanet, osobeno za delovna komunikacija. Privatnata komunikacija, osobeno kaj pomladata populacija se odviva preku javni platformi, kako {to e Facebook. Interfejsot za rabota so elektronskata po{ta e razli~en i zavisi od programata i od kompjuterot na koj se raboti. Golem del od email uslugite se preku web- platformi, na primer gmail, no zaradi evidencija na razli~ni mailovi od nekolku razli~ni serveri, e zgodno da se koristi programa od tipot Outlook Express kaj Windows, zaradi snimawe na mejlovite i pristap do site email accounts. Na primer, za slu`beni potrebi go koristam roza.aceska@mf.edu.mk, no email-serverot na MFS me uslovuva da gi bri{am mailovite od server, za da imam prostor vo sanda~eto. Pa zatoa, podobro e da koristam outlook express koj }e mi za~uva kopii od site mailovi na mojot hard-disk. @mail

  42. Na pr. za slu`beni potrebi go koristam roza.aceska@mf.edu.mk, no email-serverot na MFS me uslovuva da gi bri{am mailovite od server, za da imam prostor vo sanda~eto. Pa zatoa, podobro e da koristam outlook express koj }e mi za~uva kopii od site mailovi na mojot hard-disk. Kako kontrast, gmail-account-ot ima skoro neograni~en kapacitet i e vo {iroka upotreba duri i za delovni komunikacii, zaradi ostanatite uslugi {to gi nudi google, kako {to e google chrome. Filterot za sortirawe na mailovite e dosta zgodna alatka pa mo`e da se organiziraat mailovite vo posebni papki, kako {to se rabotni papki, privatni papki, itn. @mail

More Related