Inženjer med. radiologije Domagoj Boban, Interna klinika KB Osijek

1. “PRIKAZ ORGANIZACIJE I RADA KORONAROGRAFSKE JEDINICE ODJELA ZA KARDIOLOGIJU INTERNE KLINIKE KB OSIJEK” Inženjer med. radiologije Domagoj Boban, Interna klinika KB Osijek Inženjer med. radiologije Ivica Vajnberger, Interna klinika KB Osijek Dr. Damir Kozmar, specijalist internist, Interna klinika KB Osijek Dr. Robert Steiner, specijalist internist, Interna klinika KB Osijek

2. Laboratorij za invazivnu i intervencijsku kardiologiju KB Osijek-Anatomija srca i koronarnih arterija-Koronarografija / Ventrikulografija / Aortografija-Digitalna analiza slike -Perkutana koronarna intervencija (PCI) : Perkutana transluminalna koronarna angioplastika (PTCA) / STENT-Invazivno mjerenje tlaka-Pacemaker / Cardioverter defibrilator

3. Početak rada 15. rujna 2005. godine • Tim: 2 intervencijska kardiologa 2 inženjera medicinske radiologije 5 medicinskih sestara – instrumentarki Pomoćno osoblje • 400 obavljenih pretraga: 236 koronarografija (133 ventrikulografije, 35 invazivno mjerenje tlaka, 23 aortografije) 59 PCI: 76 ugrađenih stentova + 19 PTCA 103 PACEMAKER-a / 2 KARDIOVERTER DEFIBRILATORA (prof. Katija Čatipović – Veselica) • 88 pacijenata za kiruršku revaskularizaciju (CABG) 11 pacijenata za implantaciju aortalnog ili mitralnog zaliska • 27 high-risk PCI obavljeno u Kardiološkom laboratoriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb

11. ANATOMIJA:

12. Koronarografija je visoko diferentna, visokospecifična, invazivna kardiološka dijagnostička procedura kojom se pomoću sofisticirane radiološke aparature prikazuju srčane krvne žile ili koronarne arterije, koje srcu donose arterijsku krv. • 1844. godine prve studije o kateterizaciji srca kod životinja • 60-ih godina prošloga stoljeća – prve koronarografije • uvriježeno da se prilikom obilježavanja glavnih koronarnih arterija i njihovih sekundarnih grana koristi anglosaksonska nomenklatura (takav je slučaj i u našem laboratoriju) • Najtočnija se dijagnoza koronarne bolesti postiže se upravo koronarografijom, koja danas ne samo da prikazuje anatomiju koronarnih arterija već, zahvaljujući uznapredovaloj tehnologiji, možemo i analizirati aterosklerotske promjene.

14. LIJEVI KORONARNI KATETER DESNI KORONARNI KATETER

23. Koronarna bolest nastaje kao posljedica taloženja masnih supstanci (kolesterol) u stijenci koronarne arterije. Takve promjene nazivaju se aterosklerotskim plakovima ili lezijama. Vremenom se arterija sužava a protok distalno od stenoze se usporava. Stenozirana arterija ne može u dovoljnoj mjeri opskrbiti miokard kisikom (osobito u slučajevima povećanog napora), pa se javlja bol – ANGINA PECTORIS. Krajnji stadij jest potpuno zatvaranje arterije i opstrukcija protoka krvi što vodi do INFARKTA MIOKARDA ili čak smrti.

24. PCI je invazivna kardiološka metoda kojom se smanjuju ili eliminiraju stenoze (plak) u koronarnim krvnim žilama te se uspostavlja normalan ili zadovoljavajući protok krvi kojom se hrani srčani mišić • Manje agresivna od kardiokiruškog zahvata (CABG) • PCI znatno smanjuje potrebu za kirurškom revaskularizacijom miokarda • PCI smanjuje potrebu za medikamentoznim liječenjem • PCI eliminira ili smanjuje učestalost anginoznih bolova (bolova u prsnom košu) • PTCA (Perkutana transluminalna koronarna angioplastika) jest dilatacija stenoze balonom • STENT održava krvnu žilu otvorenom i smanjuje restenozu

34. Pacemaker je uređaj pokretan baterijom ( vijeka 5 do 15 godina), veličine džepnog sata, koji šalje slabe električne impulse kako bi srce zadržalo normalan ritam 2 vrste: • Jednokomorni – stimulira jednu srčanu komoru, najčešće klijetku • Dvokomorni – stimulira obje srčane komore i usklađuje njihov ritam Indikacije za ugradnju: AV blok, bolest sinusnog čvora • Kardioverter defibrilator jest uređaj sličan pacemakeru, koji pomoću struje male snage vraća srce u normalan ritam i spriječava naglu smrt Indikacija za ugradnju: fibrilacija ventikla, tahikardija

37. KRAJ