1 / 26

Optika u 17. stoljecu

Dovr?enje razvoja geometrijske optike. 17. st. ? geometrijska se optika pocela razvijati usporedo s mehanikomNizozemski su majstori naocala napravili prvi dalekozor1609. god. Galilei konstruirao dalekozor, konstrukciju objavio je 1610. u radu Zvjezdani glasnik, ali nije dao teoriju.U radu O zrak

fulbright
Télécharger la présentation

Optika u 17. stoljecu

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


    1. Optika u 17. stoljecu Jelena Katic MATEMATIKA I FIZIKA Povijest fizike 2007/08

    2. Dovrenje razvoja geometrijske optike 17. st. geometrijska se optika pocela razvijati usporedo s mehanikom Nizozemski su majstori naocala napravili prvi dalekozor 1609. god. Galilei konstruirao dalekozor, konstrukciju objavio je 1610. u radu Zvjezdani glasnik, ali nije dao teoriju. U radu O zrakama vida Rabljanin Dominis pokuava dati teoriju Galileijevog dalekozora (zakon loma svjetlosti je jo nepoznat -> teorija nije zadovoljavajuca).

    3. Galileijev dalekozor

    4. Johanes Kepler Rad Dodatak Vitellu (1604.): Izloeni rezultati vezani uz lom svjetlosti. Dana teorija tamne komore. Izloena teorija videnja (ispravak Alhazenove pogreke): Ocna lece daje na mrenici obrnutu sliku, ispravno objasnio kratkovidnost i dalekovidnost, sposobnost oka da vidi daleke i bliske predmete objasnio je izmjenama zakrivljenosti ocne lece.

    5. Rad Dioptrika: Raspravlja o totalnoj refleksiji pri prijelazu svjetlosti iz opticki guceg u opticki rjede sredstvo. Razmatra put svjetlosnih zraka u lecama i sustavima leca. Uvodi pojmove: opticka os i arina daljina za plankonveksne i bikonveksne lece. Predlae novi dalekozor (ne konstruira ga). Johanes Kepler

    6. Keplerov je dalekozor prvi konstruirao astronom Christoph Scheiner oko 1613. god. Niccolo Zucchi predlae refleksijski teleskop 1616. god., no njegov rad je objelodanjen tek 1652. god. 1621. god nizozemski fizicar Willebrord van Snell daje zakon loma svjetlosti, ali ga ne objelodanjuje

    7. Rene Descartes Prvi objelodanio i dokazao zakon loma svjetlosti u svojoj Dioptrici 1637. god. DOKAZ LOMA SVJETLOSTI: Promatrao je promjenu brzine cestice pri prijelazu iz jednog u drugo sredstvo. Zakljucak: svjetlost se bre iri u opticki gucem sredstvu.

    8. Rene Descartes Nije spominjao pokuse ni mjerenja. Dao je upute za izradu optickih leca i zrcala Proucavao je lom svjetlosti unutar kapljice vode (teorija duge).

    9. Pierre Fermat Kritizirao Decartesov izvod zakona loma: Decartes nikada nije dokazao svoje nacelo... Kritizirao Decartesov zakljucak da se svjetlost bre iri u gucem sredstvu. 1622. god. formulirao je nacelo najmanjeg vremena: Kada svjetlost polazi iz tocke A u nekom sredstvu i stie u tocku B u drugom, ona ide putem za koji joj je potrebno najmanje vremena. Zakljucio je da su brzine svjetlosti obrnuto proporcionalne optickim gustocama sredstva (svjetlost se iri bre u opticki rjedem sredstvu).

    10. Bonaventura Cavalieri Galileijev sljedbenik, talijanski matematicar Pronaao formulu za izracunavanje arine daljine bikonveksne i bikonkavne lece Formula je ispravna samo za poseban slucaj lece od stakla (indeks loma n = 1,5)

    11. Edmond Halley 1693. god. naao opcu formulu za izracunavanje arine daljine bikonveksne i bikonkavne lece.

    12. Pitanje brzine svjetlosti Je li brzina svjetlosti konacna ili beskonacna? Pitanje koje se postavljalo vec u staroj Grckoj: Aristotel smatrao da je brzina svjetlosti velika, ali konacna. Heron je tvrdio da je brzina svjetlosti toliko velika da se ne moe izmjeriti. Isto miljenje zastupao Alhazen u srednjem vijeku. 17. st. Decartes smatrao da je brzina svjetlosti u razlicitim sredstvima razlicita (zakon loma) -> brzinu svjetlosti smatrao je konacnom.

    13. Odredivanje brzine svjetlosti Galileo Galilei 1607. pokuao izmjeriti brzinu svjetlosti pomocu dva motritelja s fenjerima. Uvijek je dobio drugaciji rezultat Mjerenje je ponovljeno u Akademiji pokusa u Firenzi 1667. Opet razliciti rezultati Zaljucili su da je brzina svjetlosti vrlo velika. Ole Roemer (Danski astronom i fizicar) dobio je da je brzina svjetlosti 214000 km/h

    14. Poceci fizikalne optike Pocetak 17.st. jo vrijedi peritateticki stav o nastanku obojene svjetlosti Boje nastaju kombinacijom svjetla i tame Kepler tvrdi da boje nastaju zbog razlicite prirodne sklonosti tvari Dominis tvrdi da u najtanjem dijelu staklene prizme izlazi crvena svjetlost zato to prikupi najmanje tame Slicno tvrdi Newtonov ucitelj Barow u Predavanjma iz optike koje je Newton prije tiskanja pregledao i nije imao primjedbi.

    15. Johannes Marci 1648. opisao pojavu spektra koji daje staklena prizma Razlicite boje su dijelovi svjetlosti s razlicitim lomom Pokazao je da se pojedini monokromatski dio svjetlosti novim lomom ne moe dalje razloiti Njegov rad ostao je nepoznat

    16. Francesco Grimaldi Francuski isusovac U radu Fizika i matematika svjetlosti, boja i duge opisao je pokuse koje je izveo 1665. otkrio ogib (difrakciju svjetlosti) Pretpostavljao je da je svjetlost valne prirode

    17. Christian Huygens 1678. dovrena rasprava o svjetlosti prvi znanstveni rad o valnoj prirodi svjetloti Formulirao nacelo rasprostiranja svjetlosti Huygensovo nacelo Na osnovi tog nacela izveo zakone odbijanja i loma svjetlosti. Prvi primjetio polarizaciju svjetlosti, no to nije dalje istraivao. Svjetlost -> valna pojava (teorija neprihvacena do pocetka 19.st.)

    18. Robert Hooke Clan kraljevskog drutva u londonu zaduen za izvodenje pokusa U knjizi Mikrografija, izdanoj 1665. raspravlja o bojama tankih listica, uocava da boja listica ovisi o njegovoj debljini, ali ne nalazi vezu izmedu debljine listica i boja. Opisao interferenciju i ogib, ali nije ih uspio objasniti. Osporavao Newtona

    19. Nicolas Malebranche 1699. objelodanjuje svoj model boja Usporeduje svjetlost sa zvukom Zakljucuje da do razlicitih boja svjelosti dolazi zbog razlicitih frekvencija

    20. Isaac Newton Prvi njegov znanstveni rad je iz optike Pomocu staklene prizme motri glasovitu pojavu boja Poloio osnove spektroskopije Mijenjao je prizme i izveo mnogo pokusa

    21. Isaac Newton

    22. Newtonov teleskop

    23. Isaac Newton Djelo Optica boje ne nastaju mijeanjem svjetla i tame i ne uzrokuje ih prizma Bijela je svjetlost sastavljena od boja, a svaka se boja lomi pod razlicitim kutom -> bijela svjetlost se rasipa na spektar boja. Nacinio je prvi interferencijski spektroskop, danas poznat kao Newtonovi kolobari Boje koje nastaju na tankim listicima, odredene su debljinom listica Hooke ga optuuje za plagijat Za osnovne je boje ocno odredio valne duljine, samo se za crveni dio spektra njegova mjerenja razlikuju od dananjih Zastupa obje koncepcije svjetlosti (korpuskularnu i valnu), ali valnu nije prihvatio Za sve to je ucinio nije dao jedinstvenu teoriju

    24. Teorije o prirodi svjetlosti Dva modela: Aristotelov svjetlost se iri u eteru poput valova na vodi Demokritov od izvora svjetlosti ire se cestice Huygens valna teorija svjetlosti Descartes spominje oba modela, no koristi samo cesticni Newton prihvaca cesticni model (valni nije bez vrijednosti) -> za irenje vala potrebno je sredstvo, a Newton je protiv ispunjavanja nebeskog podrucja sredstvom.

    25. Newton iz korpuskularne teorije svjetlosti izvodi zakon loma Pretpostavljao je da se cestice pri prijelazu iz rjedeg u guce sredstvo ubrzavaju (privlaci ih guce sredstvo) -> Brzina svjetlosti je manja u (opticki) rjedem sredstvu, a veca u gucem (Descartes)

    26. Cesticna i valna teorija Jednako objanjavaju pravocrtno rasprostiranje svjetlosti i zakon odbijanja svjetlosti Vode do suprotnih rezultata za brzinu svjetlosti u zraku i nekom opticki gucem sredstvu Cesticna teorija -> brzina svjetlosti u vakuumu je maksimalna Danas obje koncepcije imaju svoje mjesto

More Related