1 / 48

Monitor

Monitor. Monitor. Monitor je najčešće korišteni izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na zaslonu u čovjeku razumljivom obliku. Tehnologije. Monitori s katodnom cijevi, CRT (engl. cathode ray tube ).

gamma
Télécharger la présentation

Monitor

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Monitor (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  2. Monitor • Monitor je najčešće korišteni izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na zaslonu u čovjeku razumljivom obliku. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  3. Tehnologije • Monitori s katodnom cijevi,CRT (engl. cathode ray tube). (Katodna cijev je vakumirana staklena cijev i glavni je dio monitora s katodnom cijevi.) • Nove tehnologije (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  4. Nove tehnologije • Monitori s tekućim kristalimaLCD (engl. liquid crystal display). • Monitori s plinskom plazmom PDP (engl. plasma display panel). • OLED monitori (engl. organic light-emitting diode) (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  5. Monitori s katodnom cijevi • Monitori s katodnom cijevi (CRT, engl. cathode ray tube) su još uvijek najrasprostranjenija vrsta monitora. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  6. Zaslonske točke • Slika na zaslonu monitora sastoji se od niza osnovnih dijelova koji se nazivaju zaslonske točke (engl. pixel, picture element). • Najveći broj zaslonskih točakakoje monitor može prikazati na svome zaslonu naziva se razlučivost. • Razlučivost se izražava umnoškom uspravne i vodoravne razlučivosti. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  7. Razlučivost Npr.: • 800 x 600(800 točaka vodoravno i 600 točaka uspravno čini ukupno 480.000 zaslonskih točaka) • 1024 x 768(ukupno 786.432 zaslonskih točaka) • 1280 x 1024(ukupno 1.310.720 zaslonskih točaka) (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  8. Prikaz u boji • Svaka se boja može prikazati kombinacijom tri osnovne boje: crvene (engl. red, R), zelene (engl. green, G) i plave (engl. blue, B). • Stoga se svakazaslonska točka sastoji od tri blizu smještene točke (R, G i B). • Te tri točke zbog nesavršenosti ljudskog oka promatraču izgledaju kao jedna točka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  9. RGB • Svakaod tri točke emitirasvjetlost jedne boje: crvene, zelene ili plave. • Ovisno o intenzitetu emitiranog svjetla svake pojedine boje promatrač doživljava različite boje. • Važno je uočiti da su obojene točke jedna pored druge te ne prekrivaju jedna drugu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  10. Elektronski top • Podacio svakoj zaslonskoj točci pohranjeni su u video memoriji grafičke kartice. • Ti podaci stižu s grafičke kartice i najprije dolaze na dio koji se zove elektronski top. • Zadatak jeelektronskog topa stvoriti roj elektrona, a zatim taj roj ubrzati, usmjeriti i fokusirati. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  11. Elektronski top • Elektronski se top sastoji od žarišta, katode i dvije anode (za fokusiranje i ubrzavanje). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  12. Elektronski top • Žarište, uslijed zagrijavanja (nalik je žarnoj niti u sijalici), emitira elektrone. • Elektroni su negativnog naboja, a anode su pozitivne. • Zbogprivlačenja suprotnih naboja elektroni se kreću od katode prema anodi i izlijeću kroz otvor elektronskog topa. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  13. Elektronski top • Nakon što se elektroni ubrzaju, usmjere i fokusiraju, kreću se vrlo velikom brzinom. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  14. Prikaz u boji • Kod prikaza u boji, potrebna su tri elektronska topa. • Na svakoga od njih dovodi se električni signal za jednu od tri osnovne boje. • Kombinacijom intenziteta tri osnovne boje moguće je dobiti bilo koju boju. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  15. Položaj elektronskih topova • Elektronski topovi mogu biti u jednome od dva osnovna položaja: • trokutasti (delta) položaj, • pravocrtni (linijski) položaj. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  16. Fosforni sloj • Kada elektronska zrakapogodi zaslonsku točku,ona zasvijetli. • Zasvijetli zbog fosfornog sloja kojim je premazan unutarnji dio zaslona. • Pri udaru elektrona fosfor emitira vidljivu svjetlost. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  17. Perzistencija zaslona • Fosfor u vrlo kratkom roku mora zasvijetliti i odmah nakon toga brzo izgubiti sjaj. • Vrijeme trajanjasjaja fosfora naziva se perzistencija. • Ako je perzistencija velika, fosfor dugo svijetli. • Fosfori velike perzistencijenisu pogodniza zaslonski premaz (slika djeluje zamućeno). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  18. Otklon elektronske zrake • Kada ne bi postojalamogućnost upravljanja elektronskom zrakom,zraka bi uvijek padala na isto mjesto u središtu zaslona. • Stoga je katodna cijev omotana dvjema zavojnicama (otklonske zavojnice) koje stvaraju magnetsko polje i tako skreću elektronske zrake. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  19. Otklon elektronske zrake • Promjenama jakosti i smjera magnetskog polja upravlja se zrakom elektrona (usmjerava je se na različite dijelove zaslona). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  20. Otklon elektronske zrake • Jedna zavojnica stvara magnetsko polje koje pomiče zraku elektrona u uspravnom smjeru, a druga magnetsko polje koje pomiče zraku elektrona u vodoravnom smjeru. • Zavojnice mogu elektronsku zraku usmjeritina bilo koje mjesto na zaslonu. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  21. Put elektronske zrake (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  22. Crtanje slike • Slika se “crta” red po red po fosfornom premazu na unutarnjoj strani zaslona. • Red se crta s lijeva u desno. • Najprije se crta najgornji red. • Nakon što se nacrta jedan red, elektronska zraka se gasi i vraća na lijevu stranu pa počinje crtanje sljedećeg reda i tako redom, do dna zaslona. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  23. Crtanje slike • Kada se iscrta cijeli zaslon, elektronska se zraka gasi i vraća u gornji lijevi kut pa crtanjepočinje iznova. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  24. Uspravna učestalost • Zbog perzistencije fosfora (svaka zaslonska točka svijetli samo kratko vrijeme) zaslon treba uvijek iznova crtati. • Uspravna učestalost (vertikalna frekvencija, frekvencija osvježavanja, engl. refresh rate) je podatak o broju zaslona koje je monitor u stanju iscrtatiu jednoj sekundi. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  25. VESA norma • VESA norma (engl. video electronics standard association) propisuje potrebiti broj iscrtavanja zaslona u jednoj sekundi. • Po toj normi, za prikaz bez treperenja i trzanjaslike, potrebno je najmanje 85 iscrtanih zaslonau sekundi što odgovara uspravnoj učestalosti 85 Hz. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  26. Uspravna učestalost • Ako je uspravna učestalost premala, promatrač će to doživjeti kao trepereću sliku koja umara pri dužem gledanju. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  27. Uspravna učestalost • Uspravna učestalost se može podesiti: • Display Properties, • Settings, • Advanced, • Monitor, • Monitor Settings. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  28. Vodoravna učestalost • Vodoravna učestalost (horizontalna frekvencija) je broj vodoravnih redova koje monitor crta svake sekunde. • U uskoj je vezi s uspravnom učestalosti i razlučivošću. • Raspon vodoravne učestalosti je približno od 20 kHz do 120 kHz. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  29. Vodoravna učestalost Vodoravna učestalost se može izračunati ako su poznate razlučivost i uspravna učestalost, npr.: • Uz razlučivost od 1024 x 768 (768 redova) i uspravnu učestalost od 85 Hz vrijedi: • Svake se sekunde prikaže 768 x 85 = 65.280 redova. • Taj se podatak uvećava za 10% zbog povrata zrake nakon gašenja: 65.280 + 10% od 65.280 = 71.808 redova. • Dakle, vodoravna učestalost je pribižno 72 kHZ. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  30. Fosforni premaz zaslona • Fosforni premaz je nanesen u skupinama od po tri točke, svaka je točka od drugačije vrste fosfora. • Jedna je točka premaz fosfora koji svijetli crveno, druga premaz fosfora koji svijetli zeleno i treća premaz fosfora koji svijetli plavo. • Jedna takva skupina od tri točke čini jednuzaslonsku točkuslike (piksel) monitora u boji. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  31. Fosforni premaz zaslona • Fosfor može biti nanesen kao: • točkice (engl.dot) ili • pruge (engl. stripe). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  32. Razmak zaslonskih točaka • Najmanja udaljenost dvije fosforne točke iste boje naziva se razmak zaslonskihtočaka. • Uz zadanu veličinu zaslona, razmak zaslonskih točaka određuje razlučivost (ako je manji razmak između točaka,može ih biti više pa je veća i razlučivost). • U načelu je bolje što je razmak zaslonskih točaka manji. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  33. Razmak zaslonskih točaka Ovisno o načinu nanosa fosfora, razlikuju se: • razmak između točaka(engl.dot pitch) • razmak između pruga(engl.stripepitch) • Uobičajene vrijednosti suod0.2 mm do 0.3 mm. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  34. Fokusiranje elektronske zrake • Da bi elektronskazraka pogodila željenu točku na zaslonu i da bi pogodila samo tu točku, potrebno ju je fokusirati. • Zraku elektrona fokusira elektronski top, ali takvim fokusiranjem nije moguće izbjeći da stanovita količina “zalutalih” elektrona ne pogodi susjedne točke čime se zamućuje slika. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  35. Maska • Maska je dio katodne cijevi koji sprečavazalutalim elektronimaput do zaslona. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  36. Izvedbe maski • Razlikuju se dvije izvedbe maski a prema njima i dvije vrste CRT monitora. • Maske mogu biti: • rupičasta maska (engl.shadow mask), • maska sa žicama (engl. stripe mask). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  37. Rupičasta maska • Rupičasta maska je tanki metalni lim koji ima toliko rupica koliko ima zaslonskih točaka. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  38. Maska sa žicama • Maska sa žicama (engl. aperture grille) je sastavljena od mnoštva žicaspojenih s dvije vodoravno položenežice. (engl. damping wires). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  39. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  40. Veličina zaslona • Veličina zaslona izražava se duljinom dijagonale zaslona u palcima (inčima). • Palac (inč, engl. inch) je engleska mjera za dužinu: 1 palac = 2,54 cm. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  41. Veličina zaslona • Dijagonala vidljivog dijela zaslona uvijek je nešto manja (zbog maske) od stvarne dijagonale zaslona, najčešće za 1 palac. • Karakteristične vrijednosti su: 15”, 17”, 19”, 21”. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  42. Veličina zaslona • Uobičajeniomjer širine i visine zaslona je 4:3. • Postoje monitori sposobni prikazati sliku omjera 16:9 (novije izvedbe, još u razvoju). (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  43. Veličina zaslona i razlučivost • Uz određene veličinezaslona monitora postoje preporučene razlučivosti. • Današnji monitori zadovoljavaju uvjet multifrekventnosti (engl. multisync) jer mogu prikazivati slike raznih razlučivosti i uspravnih učestalosti. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  44. Preporučene razlučivosti (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  45. Veličina zaslona i razlučivost (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  46. Vrste katodne cijevi • Monitori s katodnom cijevi (CRT) mogu se, s obzirom na vrstu katodne cijevi, razvrstati u dvije skupine: • FST (engl. flat square tube) Zaslon nalikuje isječku kugle velikog radijusa. • VFT (engl. vertically flat tube) Zaslon nalikuje isječku plašta valjka velikog radijusa. (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  47. FST katodna cijev (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

  48. VFT katodna cijev (c) S.Šutalo i D.Grundler, 2007.

More Related