Nemetalne mineralne sirovine

1. Nemetalne mineralne sirovine Goran Domitrović Krešimir Kalafatić

2. Sadržaj • Općenito • Industrija cementa • Industrija stakla • Industrija keramike • Industrija vapna • Industrija zemalja EU • Nemetalne sirovine u svijetu • Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u Hrvatskoj

3. Općenito • Industrija nemetalnih minerala • Industrija cementa • Industrija stakla • Industrija keramike • Industrija vapna

4. Općenito • Nemetalne sirovine: • pijesak • šljunak • tehnički i ukrasni kamen • gips • lapor • vapnenac • ciglarska, keramička i vatrostalna glina • kreda • kalcit • kvarc i kvarcni pijesak • barit • grafit • sumpor • kuhinjska sol • azbest

5. Industrija cementa • Prema kemijskom sastavu cement dijelimo na dvije skupine silikatne i aluminatne cemente. • Silikatni cementi dobivaju se pečenjem lapora i vapnenca • baza za proizvodnju metalurških, porculanskih i supersulfatnihcementa • Aluminatni cementi dobivaju se pečenjem boksita i vapnenca • pri izradi vatrostalnih betona, kao i pri betoniranju na vrlo niskim temperaturama.

6. Primjena cementa • Zidarski radovi: • mort za zidanje • mort za žbukanje (žbuka) • podloge i glazure • Izrada betona

7. Industrija stakla • Staklo je po kemijskom sastavu silicijev dioksid • Prilikom proizvodnje stakla dodaju se sljedeće dvije tvari koje olakšavaju izradu stakla: • soda (natrijev karbonat – Na2CO3) • vapnenac (kalcijev karbonat - CaCO3) • Ovisno o sastavu, staklo ima dodatna svojstva poput boje, čvrstoće i osjetljivosti na temperaturu

8. Industrija stakla • Upotreba stakla • Građevinarstvo • Prehrambena industrija • Elektronička industrija • Razvijenost industrije stakla bitna je za brojne segmente industrijskog razvoja • Staklo se često proizvodi i u manjim obrtima

9. Industrija keramike • Keramički materijal je složen spoj kovina i anorganskih elemenata, a zbog svojih svojstava upotrebljiv je u brojnim granama industrije • Nastaju pod utjecajem visoke topline (pečenjem, taljenjem) • Keramika je obično tvrda i ima visoku temperaturu taljenja, nisku električnu i toplinske vodljivosti, dobru kemijsku i toplinsku stabilnost i visoku tlačnu čvrstoću

10. Primjena keramike • Široka primjena: • izrade građevinarskih opeka i crijepova • sanitarna oprema • alatiza rezanje metala i kuhinjski noževi • vatrostalneobloga ložišta ali i slojevi kuhinjskih pomagala • vjetrobranii stakla vozila te svjećice motora • Senzori, magnetnememorije … • Izolacija oplate SpaceShuttle-a zbog visoke izdržljivosti na ekstremne temperature

11. Industrija vapna • Vapnoili krečje građevinsko vezivni materijal koji se dobiva iz kamena vapnenca pečenjem na temperaturi od 1000 – 1200 °C • Vrste vapna: • živo vapno • gašeno vapno • hidratiziranovapno

12. Primjena vapna • Živo vapno • Nakon pečenja vapnenca nastaje živo vapno u obliku grumena ili samljeven u obliku praha prljavo bijele boje tj. kalcijev oksid • Gašeno vapno • Vapno se raspada i gasi dodavanjem vode razvijajući temperaturu od oko 150 ° C, zbog čega je obavezno miješanje smjese • Primjenjuje se za unutarnje i vanjsko bojanje, dezinfekciju mineralno vezanih podloga, zaštitu voćaka od insekata, kao vezivo za vapnene i vapneno-cementne žbuke

13. Primjena vapna • Hidratizirano vapno • Hidratizirano vapno dobiva se gašenjem živog vapna s vrlo malo vode • Primjenjuje se: • u građevinskoj industriji (proizvodnja građevinskih mortova za zidanje i žbukanje) • u kemijskoj industriji • u cestogradnji (stabilizacija tla) • za sanaciju ekololoških incidenata (za pročišćavanje i neutralizaciju otpadnih voda i omekšavanje vode) • u prehrambenoj i tekstilnoj industriji • u poljoprivredi • kao premaz

14. Industrija nemetalnih mineralnih sirovina u EU • Proizvodnja sektora iznosi 88.6 mlrd. € u 2006. godini ili ukupno 5.25 % dodane vrijednosti industrije zemalja EU • Ukupan broj zaposlenih je oko 1 035 500 tj. oko 3% ukupno zaposlenih u industriji • Oko 12% svih proizvoda ovog sektora trguje se unutar EU

15. Industrija cementa u EU • Velika većina europskih proizvođača cementa aktivni su na globalnom tržištu • Najveći trgovinski partner u tom području je SAD • Proizvodnja cementa u EU indirektno je vezana uz brojne druge industrije i kao takva kreira velik broj radnih mjesta, pogotovo u manjim sredinama

16. Industrija cementa u EU • Bitna komponenta je briga za očuvanje okoliša budući da cementare proizvode značajnu količinu ugljikovog dioksida • Također inovacije nekih zemalja EU omogućuju da cementare u proizvodnji koriste spaljivanje otpada kao gorivo ali i korištenje alternativnih materijala iz otpada kao sirovine • Cementare se često koriste u spaljivanju otpadnih materijala u članicama EU

17. Industrija cementa u EU • Stabilan rast obilježava ovu industriju u EU, u razdoblju 1998. i 2007. on iznosi 23% • Proizvodnja cementa 2007. iznosi 272 milijuna tona u vrijednosti 19 mlrd. € • Broj zaposlenih u industriji cementa iznosi 0.25% ukupno zaposlenih u industriji te ukupno 0.5% dodane vrijednosti industrije EU

18. Industrija cementa u EU • Ovisno o infrastrukturnim projektima kreće se i proizvodnja cementa • Zbog osuvremenjavanja pogona pada broj zaposlenih i 2007. godine iznosi 56 500 direktno zaposlenih • Industrija je stoga kapitalno intenzivna ali i energetski zahtjevna

19. Trgovina cementom u EU • Cement je jeftina sirovina i stoga većinu troškova čini transport • Godine 2007. zemlje EU izvezle su 3% cementa od čega 7% u ostale zemlje Europe dok ostatak uglavnom u SAD • U SAD-u 60% proizvođača cementa je u vlasništvu tvrtki zemalja EU • Uvoz uglavnom iz dalekoistočnih zemalja

20. Industrija stakla u EU • Podjela na nekoliko sektora • Ambalažno staklo čini 60%proizvodnje • Ravno staklo čini 30% • Specijalna stakla, keramičke glazure, stakleno posuđe, staklena vlakna za izolaciju ukupno oko 10% proizvodnje

21. Industrija stakla u EU • Ukupna proizvodnja 2007. iznosi 37,5 milijuna tona što čini 30% količine svjetske proizvodnje u • Vrijednost ukupne proizvodnje iznosi 39 mlrd. € tj. 32% vrijednosti svjetske proizvodnje • Glavninu proizvodnje, oko 70%, čini 5 članica EU – Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Velika Britanija

22. Industrija stakla u EU • Industriju stakla u EU obilježava konkurentnost na globalnom tržištu zahvaljujući kvaliteti proizvoda, kapacitetu za inovacije i iskusnim radnicima • Glavna prijetnja kao i svim industrijskim sektorima u EU je dalekoistočna jeftina radna snaga

23. Trgovina stakla u EU • Unutar EU trguje se sa 80% ukupne proizvodnje stakla • Trenutno se bilježi rast uvoza stakla iz ostalih zemalja te već 2007. EU ima negativnu trgovinsku bilancu u tom sektoru • Proizvodnja stakla je energetski intenzivna i stoga je bitna stavka u budućem razvoju održivost u smislu bolje reciklaže

24. Industrija keramike u EU • Raspon između potrošačke keramike do građevinske je velik i oko 40% ukupne proizvodnje otpada na keramičke pločice i crijepove • Proizvodnja 2006. iznosi 28.1 mlrd. € sa rastom od 3% u odnosu na prethodnu godinu ali padom u broju zaposlenih od 2%

25. Industrija keramike u EU • Europska unija je globalni lider u proizvodnji kvalitetnih keramičkih proizvoda • Rastuća ulaganja u istraživanje i razvoj posebno u nove materijale, korištenje lasera i automatizacije procesa te ekološki prihvatljive proizvodnje

26. Trgovina keramikom u EU • Oko 25% proizvodnje izvozi se izvan EU ponajviše u SAD, Švicarsku, Rusiju i Japan • Pritom 70% uvoza dolazi iz Kine • Održivost posebno ovisi o proizvodnji cigle i crijepova zbog njihove velike potrebe za energijom

27. Industrija keramike u EU

29. Industrija vapna u EU • Proizvodnja vapna 2006. godine iznosila je 28 milijuna tona tj. 12% ukupne svjetske proizvodnje od 227 milijuna tona • Ukupna je vrijednost proizvodnje iznosila 2.5 mlrd. € • Broj zaposlenih u industriji 11 000

30. Industrija vapna u EU • Nekoliko velikih proizvođača na svjetskom tržištu • Sirovina se proizvodi uglavnom na mjestu gdje se i crpi čime dolazi do uštede transportnih troškova ali i boljeg očuvanja okoliša • Industrija je i kapitalno i energetski intenzivna te potrebe za energijom čine 50% troškova proizvodnje

31. Trgovina vapnom u EU • Vapno je sirovina koja je relativno jeftina te stoga transportni troškovi čine glavninu cijene • Europski proizvođači često radije ulažu u proizvodne pogone drugih zemalja gdje postoji potražnja za vapnom • Razlog su upravo transportni troškovi • Proizvodnja vapna ima negativne učinke na okoliš zbog brojnih nusprodukata poput dušikovih i sumporovih oksida

32. SVIJET • Od 1950. – 2000. svijetska proizvodnja nemetalnih minerala porasla je sa 40,7 na 210 milijardi dolara • Do 2025. porast preko 4 milijarde dolara

36. SAD • SAD broji oko 3300 kompanija koja se bave rudarstvom i vađenjem minerala sa godišnjim prihodima od oko 22 milijarde dolara • Uvoz nemetalnih minerala čini oko 5 % američkog tržišta • Uvoze iz Kanade, Sudijske Arabije, Venecuele, Iraka i Meksika • Izvoze u Kanadu, Kinu, Japan, Meksiko i Njemačku – 5% proizvodnje • Glavni proizvodi su lomljivi i mljeveni vapnenac (35% prihoda), građevinski pijesak i šljunak (20%), mljeveni i lomljivi granit (10%)

37. KINA • Kina i Indija imaju najviše nemetalnih mineralnih resursa u svijetu • Kina prva u svijetu po proizvodnji i izvozu • Prvo mjesto u nemetalnim mineralima zauzimaju fluorit, boksit, magnezit, bentonit, talk i kvarc • Kina koristi više od 130 različitih minerala • Izvozi nemetalne mineralne proizvode u 130 zemalja i regija • Iako Kina ima prednosti u mineralima, dugovječni i kvalitetniji proizvodi su monopolizirani od stranih poduzeća

38. CEMENT • Svijetska potražnja cementa u 2005. iznosila je 2.283 milijuna tona, od toga 47% otpada na Kinu • Očekivana potražnja za 2010. je 2836 milijuna tona • Od 2005. - 2010. Kina je povećala potražnju za 250 milijuna tona – više od ukupne godišnje potražnje u Europi • Najveći svijetski potrošači cementa su Europa, SAD i Japan

40. CEMENT • Svijetska proizvodnja cementa kontinuirano raste • U prošlih 10 godina proizvodnja je porasla za 50% • 2003. proizvedeno 1940 milijona tona diljem svijeta – u Aziji 67% • najveći svijetski proizvođač je Kina, a prati ju Indija

44. CEMEX • Najveći svijetski dobavljač građevinskog materijala i treći po veličini proizvođač cementa • Osnovan 1906. u Meksiku • Proizvodni pogoni u 50 zemalja u Sjevernoj Americi, na Karibima, Južnoj Americi, Europi, Aziji i Africi

45. HRVATSKA • Obuhvaća istraživanje, eksploataciju, oplemenjivanje, proizvodnju i preradu nemetalnih mineralnih sirovina • U eksploataciji su ležišta kvarcnog pijeska, bentonita, keramičkih i ciglarskih glina, gipsa, tufa, lapora, dolomita, vapnenca, eruptivnih materijala i šljunka za građevne materijale i arhitektonskoga kamena te se proizvodi morska sol • Poznata su, ali se ne iskorištavaju, ležišta kvarcita, barita, grafita te neka ležišta arhitektonskoga kamena

46. Proizvodnja • Resursi omogućuju intenzivnu eksploataciju i preradu nemetalnih sirovina u staklarskoj, keramičkoj, cementnoj, vatrostalnoj i opekarskoj industriji te arhitektonskoga kamena, posebno za potrebe graditeljstva • u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske 2007.godine sudjeluje s oko 8 % • Približno 80 % proizvodnje te industrije čini reprodukcijski materijal za ostale industrijske grane (graditeljstvo, prehrambenu, kemijsku i metaloprerađivačku industriju) • 20 % je roba široke potrošnje • Vađenjem ostalihruda i kamena te proizvodnjom drugih nemetalnih mineralnih proizvoda bavi se oko 780 tvrtki s oko 18.000 zaposlenih

49. Izvoz • Najvažnije grupe izvoznih proizvoda od 2001. do 2007. godine : • staklarska industrija (ambalažno, lijevano, sigurnosno, laboratorijsko-farmaceutsko staklo) • sve vrste cementa • keramički proizvodi (keramičke pločice, sanitarije, porculan) • arhitektonsko-građevni kamen • mineralna vuna • opekarski proizvodi (cigla i crijep) • kameni agregati i betonski prefabrikati

50. Uvoz • od 2001. do 2007. godine uvoz sirovina i gotovih proizvoda kakvi se u Hrvatskoj ne proizvode ili se nedovoljno proizvode • Uvoz fosfata, feldspata, kaolina, specijalnoga kvarcnog pijeska, arhitektonskoga kamena eruptivnog podrijetla, morske i kamene soli, floatstakla, staklene vune, vatrostalnih materijala, ali i proizvoda keramičke industrije (pločice, sanitarije, porculan), opekarskih proizvoda (cigla i crijep), betonskih prefabrikanata, bitumenskih proizvoda i staklarske industrije (ambalažno staklo i sigurnosno staklo, staklo za kućanstvo te farmaceutsku industriju)