1 / 41

Tržišne deformacije

Tržišne deformacije. Branko Radulović Pravni fakultet Univerzitet u Beogradu. Ispitna pitanja. Kontrola cena Asimetrična informacija Moralni hazard. Tržišne deformacije.

giolla
Télécharger la présentation

Tržišne deformacije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Tržišne deformacije Branko Radulović Pravni fakultet Univerzitet u Beogradu

  2. Ispitna pitanja • Kontrola cena • Asimetrična informacija • Moralni hazard

  3. Tržišne deformacije • Tržište predstavlja mehanizam preko koga se povezuju privredni subjekti koji nezavisno jedni od drugih donose odluke o kupovini i prodaji • Privredni subjekti se neprekidno prilagođavaju promenjenim uslovima razmene • Odluke donose u uslovima neizvesnosti i rizika • Tržišne deformacije • ukidaju samostalnost odlučivanja • ometaju slobodno prilagođavanje • povećavaju rizik

  4. Administrativna intervencija • Spontani karakter uspostavljanja ravnoteže • Sklonost ka intervencionizmu • Administrativna kontrola tržišta ukida njegovu fleksibilnost • Administrativna kontrola • dovodi do nestašice roba • dovodi do formiranja paralelnog ”crnog” tržišta • kontrola cena se teško sprovodi u praksi • ne podstiče povećanje ponude oskudnih roba i usluga

  5. Kontrola cena • Kontrolom cena se određuje • najviših dozvoljenih prodajnih cena (prikriveno subvencioniranje potrošača) • najnižih mogućih otkupnih cena (prikriveno subvencioniranje proizvođača) • U suštini radi se o prikrivenim subvencijama

  6. Kontrola cena - ”plafoniranje” • Koristi se u slučaju formiranja cena na visokom ravnotežnom nivou • potrošači sa niskim dohocima nisu u stanju da pribave robe po visokim cenama • javno mnjenje često podržava ovakvu politiku • Određivanje cena ispod njihovog ravnotežnog nivoa: • subvencije za kupce i povećava njihovu tražnju • demotiviše prodavce da povećaju svoju ponudu

  7. Kontrola cena - ”plafoniranje” 5 4 E Tržišna cena = 3 A B Plafonirana cena = 2 Nestašica 1 0 5 8 10 13 15 20

  8. Kontrola cena - ”plafoniranje” Gubitak korisnosti potencijalnih kupaca I 5 Gubitak privredih subjekata koji nisu uspeli da kupe proizvod po plafoniranoj ceni 4 I E Tržišna cena = 3 III II II Kupčeva renta= Ponuđačev gubitak A B Plafonirana cena = 2 Dobitak privredih subjekata koji su uspeli da kupe proizvod po plafoniranoj ceni, (gubitak prodavaca zbog prodaje po nižoj ceni) Nestašica 1 Ponuđačev gubitak III Gubitak zbog manjeg obima prodaje 0 5 8 10 13 15 20

  9. Kontrola cena - ”plafoniranje” • Stvara trajnu neravnotežu što zahteva uvođenje: • posebnog mehanizma za racioniranje kupovina • primer dodeljivanja stanova • primer ulja • posebnog poreskog sistema za pokrivanje odobrenih subvencija • transfer sredstava od poreskih obveznika ka kupcima robe

  10. Kontrola cena – minimalne cene • Određivanje najnižih otkupnih cena, uz obavezu države da da sve tržišne viškove kupi po tim cenama • podstiče proizvođače na veću proizvodnju od one koju može da realizuje tržište • vodi neracionalnoj alokaciji oskudnih resursa • Javlja se u slučaju proizvodnje sa visokim rizikom • poljoprivreda • osiguranje od izuzetne tržišne neizvesnosti • sezonski – oscilatorni karakter proizvodnje • potreba kreditiranja

  11. Kontrola cena – minimalne cene 5 višak Prodavci ne mogu sve da prodaju Minimalna cena = 4 Tržišna cena = 3 2 1 0 5 8 10 13 15 20

  12. Kontrola cena – minimalne cene • Sistem određivanja garantovanih cena zaštite poljoprivredne proizvodnje • nema obaveze države da izvrši otkup poljoprivrednih viškova • država ima obavezu da plati regres ili razliku između tržišnih i garantovanih cena. • Od poljoprivrednika se očekuje da smanje zasejane površine radi delimičnog smanjenja tržišnih viškova hrane • Suštinski država subvencioniše poljoprivrednike

  13. Kontrola cena – minimalne cene 5 Minimalna cena = 4 Tržišna cena = 3 2 1 0 5 8 10 13 15 20

  14. Kontrola cena – minimalne cene • Posledice državnih subvencija • pogrešna alokacija resursa • skriveno oporezivanje • subvencije se plaćaju iz budžeta • povećanje poreza da bi se novac namenjen subvencijama prikupio • ili selektivni krediti

  15. Rigidnost ponude roba • Dvostruka uloga radnika u društvenim preduzećima: • kupci • prodavci svoje radne snage • Društvena preduzeća često tretiraju zaposlenost kao fiksan faktor proizvodnje • slabo reaguju na promenu tražnje na tržištu • Porast tražnje izaziva porast cena i formiranje dobiti koja se preliva u plate - jači • suprotan efekat preko podsticaja porasta proizvodnje i povećanje zaposlenosti - slabiji

  16. Konjukturna dobit 5 4 3 2 1 0 5 8 10 13 15 20

  17. Gubici i proizvodnja za zalihe • Pad tržišne tražnje zahteva smanjenje proizvodnje ili prelazak na proizvodnju drugih roba. • Društvena preduzeća ne reaguju odmah na takve promene: • zadržavaju obim proizvodnje i troškova, prihvataju prodaju po nižim cenama i ostvaruju gubitke • zadržavaju obim proizvodnje, insistiraju na neizmenjenim cenama, smanjuju prodaju i gomilaju zalihe • U oba slučaja okreću se bankama radi kreditiranja gubitaka ili zaliha

  18. Gubici i proizvodnja za zalihe 5 5 4 4 3 3 2 2 1 1 0 0 5 8 10 13 15 20 5 8 10 13 15 20

  19. Nesavršena informisanost • Nesavršena informisanost o sadašnjosti • Informacije imaju svoju cenu (učešće u ukupnim troškovima) • Pravilo graničnih vrednosti (ograničena racionalnost) • Nesavršena informisanost o budućnosti (neizvesnost i rizik)

  20. Očekivana vrednost • Očekivana vrednost nekog događaja sa nizom neizvesnih ishoda dobija se kao veličina koja se dobija u proseku • Ako igrate glava-pismo, očekivana vrednost je

  21. Odnos prema riziku • Rizik je neizvesnost koja se može kvantifikovati • Odluke se donose na osnovu očekivanih vrednosti (očekivana korisnost) E(v) = p * v1+ (1-p) * v2 • Neutralnost prema riziku • V = E(v) • 100 = E(100) = 0,5 * 200 + 0,5 * 0 • Averzija ili sklonost ka riziku

  22. Asimetrične informacije • Privredni subjekti često ne dolaze lako do potrebnih informacija • Postojanje dvojnih cena za istu vrstu robe ukazuje na prisustvo asimetričnih informacija • Asimetrične informacije postoje kada kupci i prodavci nisu jednako obavešteni o svojstvima proizvoda koji se razmenjuju • Po pravilu prodavci su bolje obavešteni

  23. Primer – kupovina polovnog automobila • Tržište polovnih automobila • Nedostatak potpunih informacija pri kupovini polovnog automobila uvecava rizik pri kupovini I smanjuje vrednost automobila • Asimetrija informacija o kvalitetu (svojstvima) proizvoda • Prodavci koji znaju više od kupaca (uobičajeni slučaj)

  24. Primer – kupovina polovnog automobila • Dve vrste polovnih automobila: dobri ($ 2.000), i loši ($ 1.000). • Kupci ne znaju koji je automobil dobar, a koji nije (raspored 50:50) • Cena koju su spremni da plate je $ 1.500. • 1.500 = 0,5 * 1.000 + 0,5 * 2.000 • Prodavci dobrih polovnih automobila se povlače sa tržišta

  25. Rešenje problema • Kupci treba da znaju koji je automobil dobar (prevazilaženje asimetrije) • Davanje garancije • Stvaranje reputacije (ponavljanje transakcija) i reklamiranje • Vertikalna integracija (nadgledanje održavanja) • Ekspertski izveštaji • Standardi i atesti

  26. Asimetrične informacije • Ako različite cene predstavljaju i različite troškove za proizvodnju iste vrste roba, to ukazuje na • neracionalnu alokaciju resursa i • gubitak društvene korisnosti zbog neefikasnosti tržišta • Prelazak na kupovinu jeftinijih roba • uspostavljanja jednistvene cene na tržištu • smanjenja upotrebe oskudnih resursa u proizvodnji skupljih roba • povećanja upotrebe oskudnih resursa u proizvodnji jeftinijih roba iste vrste

  27. Tržište osiguranja • Tržište osiguranja - tipičan primer gde su kupci bolje obavešteni od prodavaca • Nastaje negativna selekcija klijenata – osiguranici sa visokim rizikom dominiraju u tražnji polisa osiguranja • premija zasnovana na prosečnoj verovatnoći nastupanja rizičnog događaja • osiguranici sa niskim rizikom se istiskuju sa tržišta osiguranja.

  28. Tržište osiguranja • Lice staro 40 godina • Kupuje polisu životnog osiguranja – u slučaju smrti dobija 10,000 US$ • Koliko treba da plati • Stopa mortaliteta 4 promila u periodu od 40 do 44 godine za muškarce • Na osnovu toga osiguravajuća kuća procenjuje da je neophodno u tom periodu uplaćivati bar 40 dinara godišnje • plus administrativni troškovi • plus profit • ukupno 45 dinara godišnje

  29. Tržište osiguranja • Ko se javlja kao potencijalni kupac ovakve polise • oni koji su u dobrom zdravstvenom stanju bi procenili da su njihove šanse da iskoriste polisu veoma male • oni koji su lošijeg zdravlja imaju manji rizik • npr. kod pušača je rizik nastupanja smrti 6 promila, a kod nepušača 2 promila

  30. Tržište osiguranja • Osiguravajuća društva nastoje da smanje neprirodnu selekciju klijenata • prikupljanjem boljih informacija o njima – lekarski pregledi • proširivanjem zajednice rizika radi smanjivanja verovatnoće nastupanja štetnog događaja • uvođenjem franšiza • motivisanjem osiguranika da povećavaju vlastitu opreznost • Prilagodjavanje premije riziku • Grupisanje rizika

  31. Asimetrične informacije na tržištu osiguranja 5 4 3 2 1 0 5 8 10 13 15 20

  32. Asimetrične informacije na tržištu osiguranja 5 4 3 2 1 0 5 8 10 13 15 20

  33. Tržište osiguranja • Radi zaštite osiguranika i radi proširivanja zajednice osiguranja rizika, država u određenim slučajevima propisuje obavezno osiguranje • Ako kupci ili prodavci nisu podjednako obavešteni o prilikama na tržištu nastaju gubici u korisnosti.

  34. Neprirodna selekcija • Neprirodna selekcija na tržištu osiguranja nastaje kada osiguranici sa visokim rizikom dominiraju u potražnji polisa osiguranja

  35. Moralni hazard • Potreba za osiguranjem od rizika u uslovima neizvesnosti • Moralni hazard predstavlja povećanje rizika nastupanja obaveze plaćanja ugovorene neknade od strane osiguravajućeg društva, koje nastaje kao posledica promene ponašanja osiguranika usled zaključivanja ugovora o osiguranju

  36. Moralni hazard • Moralni hazard menja verovatnoću nastupanja osiguranog slučaja • samo osiguranje povećava rizik, iako je ono uvedeno da bi smanjilo rizik i potencijalne gubitke tržišnih učesnika • Osiguravajuća društva zbog toga moraju da vrše reviziju procene rizika i da uzmu ovo u obzir prilikom razvoja odgovarajućih tržišta polisa osiguranja

  37. Moralni hazard • Brojni primeri moralnog hazarda (oportunog ponašanja) • Dobijanje kredita • Korporativno upravljanje • Zasnivanje radnog odnosa

  38. Moralni hazard – primer stare devizne štednje • Stara devizna štednja predstvalja onaj deo deviznih obaveza banka i Narodne banke Jugoslavije koji nije mogao da se isplati deviznim štedišama u datom trenutku • Problem je rezultat kombinacije: • loše državne regulative bankarskog sistema • asimetričnih informacija deviznih štediša • moralnog hazarda banaka.

  39. Moralni hazard – primer stare devizne štednje • Država je stvorila asimetriju kod banaka između deviznih izvora sredstava i dinarskih plasmana, uz obavezu polaganja deviznih depozita kod NBJ • Na toj osnovi devalvacija dinara je više povećavala obaveze banaka nego što je podizala novčanu vrednost njihove imovine, tako da su banke ostale bez svog kapitala • Gubici su ih terali na hazardiranje sa deviznim depozitima, čime je povećan opšti nivo rizika

  40. Moralni hazard – primer stare devizne štednje • Sistem osiguranja deviznih depozita štediša nije ni postojao, nego je država preuzela na sebe garanciju za sve depozite. • Istovremeno, ona nije kroz premije osiguranja prikupila potrebna sredstva za formiranje fonda za pokrivanje ovih rizika, nego se oslanjala na primarnu emisiju NBJ i zvanične devizne rezerve. • Inflacija i platnobilansni deficit su pobili te pretpostavke, te je nastalo veliko nepoverenje u bankarski sistem i državu kao njegovog garanta.

  41. Moralni hazard – primer stare devizne štednje • Male devizne štediše nisu bile dovoljno informisane o riziku koji preuzimaju stavljanjem svoje imovie u devizne depozite banaka • Na drugoj strani, sistem lažnog osiguranja depozita motivisao je velike devizne štediše, koje su mogle da budu bolje obaveštene, na prihvatanje većeg rizika nego što bi bile spremne da nije bilo državne garancije.

More Related