1 / 75

KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI. Gost predavač: Dr. sc. Alka Obadić Ekonomski fakultet – Zagreb Kolegij: “ Poduzetništvo i integracija u Europsku uniju ” PDS : FOI - "Manad ž ment poslovnih sustava" Varaždin, 10. veljača, 2006. Outline predavanja.

glora
Télécharger la présentation

KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. KRONOLOGIJA RAZVOJA EU I PROCES PRIBLIŽAVANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI Gost predavač: Dr. sc. Alka Obadić Ekonomski fakultet – Zagreb Kolegij: “Poduzetništvo i integracija u Europsku uniju” PDS: FOI - "Manadžment poslovnih sustava" Varaždin, 10. veljača, 2006.

  2. Outline predavanja • Kratka povijest Europske integracije, proces tranzicije i procesi širenja EU • Institucije Europske unije • Unutrašnje tržište EU • Zajedničke politike • Ekonomska i monetarna unija • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju • Hrvatski pregovori o pristupanju

  3. 1. Kratka povijest Europske integracije i procesi širenja • Začetak ideje o ujedinjenoj Europi - još u doba Rimljana • Do prve polovice 20. st. – ideal humanista i pacifista • EU danas – usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja, a njena nadležnost se prostire na: • Ekonomiju, industriju, socijalna pitanja, politiku, građanska prava i vanjsku politiku

  4. Značajni događaji i ustavni temelji EU • 9. svibanj 1950 – J. Monnet, R. Schuman, K. Adenauer – ideja o stvaranju zajedničke Europe • Travanj 1951 – Pariški ugovor • 1957 – Rimski ugovori • 1986 – Jedinstveni europski akt • 1992 - Ugovor iz Maastrichta • 1997 – Amsterdamski ugovor

  5. 1.1. Postepeno širenje Europske zajednice do 1990-ih • 1957 – stvoren slobodan protok kapitala, roba i radne snage • 1968 – ukinute carine na međusobnu trgovinu • 1972 – prvo proširenje – Danska, Irska i Velika Britanija 9 članica • 1981 – drugo proširenje – Grčka • 1986 – treće proširenje – Španjolska i Portugal 12 članica  Institucionalni problemi, “Europesimizam”

  6. 1.1. Postepeno širenje Europske zajednice do 1990-ih • 1986 – Jedinstveni europski aktuspostavljeno veliko unutarnje tržište i promjene u radu institucija Zajednice: • poboljšanje postupka za donošenje odluka u Vijeću • jačanje izvršne vlasti Komisije • jačanje ovlaštenja Europskog parlamenta • proširenje politike Zajednice na nova područja aktivnosti

  7. 1.2. Burne 1990-te • Pad Berlinskog zida... • Zapad – počinju pripreme za stvaranje monetarne unije • 1989 – Jacques Delorplan stvaranja Europske monetarne unije i Europske centralne banke • 1991 – Ugovor u Europskoj uniji (Maastrichski ugovor): • monetarno jedinstvo do 1999. godine • nove zajedničke politike • europsko građanstvo • zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku • unutarnju sigurnost

  8. 1.2. Burne 1990-te • 1995 – četvrto proširenje – Austrija, Finska, Švedska 15 članica • članstvo u Europsku zajednicu zatražile su i neke druge zemlje (Turska, Cipar, Malta) • sve se više postavlja problem funkcioniranja EU: • kako zajednica politički, ekonomski i kulturno tako različitih država može uopće biti organizirana?

  9. 1.2. Burne 1990-te • 1997 – “Agenda 2000” – revizija strukturalnih politika i zajedničke agronomske politike (CAP) • 2000 – Lisabon – strategija modernizacije Europe i otvaranje svih sektora konkurenciji • 01. 01. 2002. - u cirkulaciju 12 zemalja EU ulazi euro

  10. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije • Krutost planskog sustava sputavala je inventivnost i efikasnu alokaciju resursa • Do opadanja rasta BNP-a već je došlo u 1980-im godinama • Temeljno pitanje: • zašto je uopće moralo doći do "tranzicijske recesije"?

  11. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije • Od izuzetne važnosti odabrati pravi trenutak za reformu, ali i njezinu brzinu • EP pod okriljem MMF-a i WB privatizacija, liberalizacija cijena i trgovine i makroekonomska stabilizacija(Washingtonski konsenzus) • Proces tranzicijeznačajne promjenena socijalnoj, političkoj i ekonomskoj razini • Najbolji uvid u opće ekonomsko stanje  kretanje realnog BDP-a

  12. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije Izvor: Baza podataka WIIW

  13. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije • kretanje BDP-a u odabranim zemljama imalo je vrlo sličan trend • poznati efekt "J-" ili "U-krivulje“ukazuje na postojanje tranzicijskih troškova • Razlog pada outputa (Blanchard): • realokacija, dezorganizacija među ponuđačima, proizvođačima i potrošačima, te proces restrukturiranja.  posljedice i na tržištu rada...

  14. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije Izvor: WIIW.

  15. Ukupna razina zaposlenostipala je na početku 1990-ih i nastavila je padati i dalje tijekom cijelog desetljeća, ali nakon 1994. proporcionalni porast zaposlenosti je bio manji od porasta BDP-a. može značiti da je došlo do smanjivanja skrivene nezaposlenosti upućuje na pojavu mismatch-a između ponude i potražnje za radom 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije

  16. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije Izvor: WIIW.

  17. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije • pad BDP-a u Hrvatskoj bio drastično veći nego u zemljama CEEC-5 • RH se nalazi u skupini zemalja (zajedno sa Češkom, Rusijom, Bugarskom i Ukrajinom) u kojima je pad zaposlenosti manji od pada BDP-atzv. proces gomilanja radnika (labour hoarding) • važno je analizirati i kretanje produktivnosti rada

  18. Kretanje outputa, zaposlenosti i produktivnosti rada u industriji Izvor: WIIW.

  19. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije • Paralelno sa padom realnog BDP-a i N u svim tranzicijskim zemljama došlo je i do pada produktivnosti rada u industriji • U početnim godinama tranzicije pad produktivnosti je bio veći od pada zaposlenosti  održavanje skrivene nezaposlenosti • Mađarska i Poljska- najveći rast produktivnosti - Mađarska (u 2001. postigla čak 236,2% nivoa iz 1989), a Poljska (191,8% nivoa iz 1989) Dolazi do porasta nezaposlenosti

  20. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije

  21. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije • Paralelno sa procesom restrukturiranja sve planske ekonomije su tijekom procesa tranzicije doživjele i velike strukturne promjene • Paralelni procesi: "deagrarizacije", "deindustrijalizacije" i "tercijarizacije".

  22. 1.3. Nasljeđe i stanje - aspekti tranzicije Izvor: WIIW (1997), WIIW (1998), WIIW (1999), WIIW (2001), WIIW (2002).

  23. Kretanje temeljnih makroekonomski varijabli, EU, novih članica i SLO, 1993-2001

  24. Realna konvergencijaBDP/capita in PPP US$ (kao % EU15)

  25. 1.4. Proširenje 2004. godine - najveće do sada • početak 1990-ih - EU započela sa provođenjem "Phare" programa • 1993 - Kriteriji iz Copenhagena: • Politički • Ekonomski • Prihvaćanje prava EU - "Acquis communantaire"

  26. 1.4. Proširenje 2004. godine - najveće do sada • 1997-1999 – Luxembourg, Helsinki – Europsko vijeće započelo pregovore sa 10 zemalja kandidata • Prosinac 2002 – Copenhagen – završili pregovori o proširenju sa zemljama kandidatima • 01.05.2004. – peto proširenje - stvorena Nova Europa - treće najveće tržište na svijetu sa deset novih zemalja članica i više od 75 milijuna stanovnika

  27. 1.4. Proširenje 2004. godine - najveće do sada • Karakteristike Nove Europe: • 25 država • 450 milijuna stanovnika • 75 milijuna novih stanovnika EU zarađuje samo 40% dohotka ostatka stanovnika • tijekom 2004-2006 – 40 mlrd eura novim članicama za strukturne i regionalne projekte, ...

  28. 1.5. Najvažniji koraci petog proširenja EU • 19. prosinac 1989 – započeo “Phare” program • 1990 - Cipar i Malta zatražiličlanstvo u EU • 1993 – Copenhagen - Europsko Vijeće postavilo kriterije za pristupanje EU • 1994 - Mađarska i Poljska podnose molbu za članstvo u EU • 1995 - aplikaciju podnose Slovačka, Rumunjska, Litva, Estonija, Letonija i Bugarska • 1996 – aplikaciju podnjele Češka i Slovenija

  29. 1.5. Najvažniji koraci petog proširenja EU • Prosinac 1997 – Luxembourg - Europsko Vijeće odlučilo je započeti s procesom pregovora s nekim zemljama • Prosinac 1999 – potvrđeno je da će pristupni razgovori započeti sa 12 zemalja kandidata • Prosinac 2002 – Copenhagen – odlučeno je da će 10 zemalja kandidata pristupiti 1. svibnja 2004.

  30. 1.5. Najvažniji koraci petog proširenja EU • Travanj 2003 – Atena – potpisano 10 sporazuma o pridruživanju • 1. svibanj 2004 – 10 novih članica pristupilo EU • Lipanj 2004 – izbori za Europski parlament • Prosinac 2004 – dileme oko pridruživanja Turske • 2007 – nove članice – Bugarska i Rumunjska?

  31. 2. Institucije Europske unije • Najznačajnije su: • Europski parlament • Vijeće Europske unije • Europska komisija • Sud pravde Europske unije • Odbor revizora • Europska investicijska banka • Ekonomski i socijalni odbor • Odbor regija • Europski monetarni institut • Europska centralna banka

  32. 2.1. Povijesni pregled • Karakteristike EU – jedinstvena institucionalna struktura • Prvih 20 godina - Komisija je predlagala, Parlament je savjetovao, Vijeće ministara je odlučivalo, a Sud pravde je tumačio • Posljednjih 20 godina - Parlament je stekao nove snage, a pojavljuju se i nove institucije

  33. 2.1. Povijesni pregled • Za razvoj institucionalnog sustava najznačajnije je stupanje na snagu: • Jedinstvenog europskog akta (1987) • Sporazum o EU (1991)  Za efikasno i demokratsko funkcioniranje Unije neophodna je reorganizacija institucija

  34. 3. Unutrašnje tržište • CILJ: otvaranje granica, te slobodno kretanje roba i usluga • zajedničko tržište otvoreno je tek 1. siječnja 1993. godine zbog: • Dugotrajnog postupka usklađivanja poreznih sustava • Različitih propisa slobodnih profesija • Krutih protekcionističkih mjera • Brojnih tehničkih normi

  35. 3.1. Stanje danas • Bilanca je zadovoljavajuća i odnosi se na slijedeća područja: • Otvaranje javnih tržišta • Uklanjanje poreznih razlika • Liberalizacija tržišta kapitala i financijskih usluga • Standardizacija • Uklanjanje tehničkih zapreka • Poticanje poslovne suradnje • Liberalizacija usluga

  36. 3.2. Unutarnja sigurnost • Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: • usaglašavanje zakona koji se odnosi na azil, • uvođenje zakona o useljenju, • suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja, • pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava. Nove odredbe (sporazum iz Schengena) – pridonose slobodi kretanja ljudi na području EU

  37. 3.2. Unutarnja sigurnost • SCHENGEN: preteča slobodnog kretanja • 1985 - Belgija, Njemačka, Francuska, Luxembourg i Nizozemska potpisale Schengenski sporazum o postupnom ukidanju kontrole na zajedničkim granicama. • Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica, drugih država članica Unije i trećih zemalja.

  38. 3.2. Unutarnja sigurnost • SCHENGEN: preteča slobodnog kretanja • Do 1995 – sporazumu se priključuju Italija, Španjolska, Portugal, Grčka i Austrija • Irska i Velika Britanija nisu priključene sporazumu iz Schengena • 1995 – Sporazum stupa na snagu između Belgije, Njemačke, Francuske, Luxembourga, Nizozemske, Španjolske i Portugala • Vrijedi jedinstveno za sve državljane na cijelom Schengenskom prostoru

  39. 4. Zajedničke politike • Politike solidarnosti • Regionalne politike – ključni su Strukturni i Kohezijski fondovi • Socijalna politika • Politika zapošljavanja • Financiranje zajedničkih politika – potreba za ograničenjem rasta troškova prioritet su 3 cilja • Reforma zajedničke agrarne politike • Politike napretka

  40. 5. Ekonomska i monetarna unija • jedinstvena europska valuta ušla je u opticaj 1. siječnja 1999. godine i zamijenila nacionalne valute do 1. siječnja 2002. • 1970 – Warnerovo izviješće • 1972 – Europski valutni sustav

  41. 5.1. Europski monetarni sustav • 1978 – osnovan u Bremenu • Tri glavna elementa EMS-a: • ECU • Mehanizam tečajeva i intervencija • Kreditni mehanizam • 1989 – opća načela za stvaranje EMU

  42. 5.2. Ugovor iz Maastrichta • Kriteriji konvergencije (kriteriji iz Maastrichta): • stabilnost cijena – dozvoljena fluktuacija stope inflacije ne smije prelaziti 1,5%, • kamatne stope - dozvoljena fluktuacija prosječne dugoročne nominalne kamatne stope ne smije biti viša od 2%, • budžetski deficiti- ispod 3% BDP-a, • zaduženost - ispod 60% BDP-a, • stabilnost valute - mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih EMS (± 2,25%).

  43. 5.2. Ugovor iz Maastrichta Izvor: MMF (2002).

  44. 5.2. Ugovor iz Maastrichta Tablica 5. Projekcije kretanja proračunskog deficita Izvor: Ekonomska predviđanja – proljeće 2004. godine

  45. 5.2. Ugovor iz Maastrichta • Budžet EU • Velik (oko 100 mlrd eura), ali malen u odnosu na BDP (samo oko 1% BDP-a EU) • Svrha – za administrativne troškove • Financiranje – vlastitim izvorima

  46. Budžet EU Tablica 6. Razvoj vlastitih izvora EU Izvor: Laffan (1998) i Berlin European Council – Presidency Conclusions.

  47. Budžet EU Grafikon 8. Udjeli stavki potrošnje budžeta EU, 1971-1999. godine Izvor: European Comission, 1998.

  48. Javni dug Tablica 7. Udio duga opće države u BDP-u za nove i stare članice EU i Hrvatsku Izvor: European Commission (2003a); za Hrvatsku: www.mfin.hr.

  49. Javni dug RH Tablica 8. Dug opće države (na kraju razdoblja, u mil. HRK) Izvor: Ministarstvo financija (2004).

  50. 6. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju • Prvi odnosi RH i EU započeli međunarodnim priznanjem RH (15. siječanj 1992.) • U lipnju 1999. Vijeće ministara je usvojilo Proces stabilizacije i pridruživanja za RH, BiH, Albaniju, Makedoniju i SR Jugoslaviju • Nakon izbora 2000. otpočeo proces intenzivnijeg približavanja EU • 14. svibanj 2001 – Bruxelles – Tonino Picula i Chris Patten parafiraju SPP

More Related