1 / 55

Bla ženka Perković Hungarizmi Hungarisme n

Bla ženka Perković Hungarizmi Hungarisme n. Karl-Franzens-Universität Graz Institut f ür Slawistik Sprachwissenschaftliches Seminar (B/K/S) WS 2007/2008 : Die lexikalischen Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen Prof. Dr. Branko To šović.

godfrey
Télécharger la présentation

Bla ženka Perković Hungarizmi Hungarisme n

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Blaženka PerkovićHungarizmi Hungarismen Karl-Franzens-Universität Graz Institut für Slawistik Sprachwissenschaftliches Seminar (B/K/S) WS 2007/2008 : Die lexikalischen Unterschiede zwischen dem Bosnischen/Bosniakischen, Kroatischen und Serbischen Prof. Dr. Branko Tošović

  2. Definicija – Definition • Anić, 2004: mađarski izrazi u nekom drugom jeziku

  3. Učestalost – Heufigkeit • Anić, 2004: ukupno 104 hungarizma u hrvatskom standardnom jeziku • većinom su dijalektizmi, regionalizmi i kolokvijalizmi

  4. četrdesetak potpuno prilagođenih i nezamjenjivih u hrvatskom standardnom jeziku – usvojenice • lopta(Ball), cipela(Schuh) • čizma(Stiefel),soba(Zimmer) • kocka(Würfel), šator(Zelt) • susjed(Nachbar),kamata (Zins)

  5. kajkavski govori • oko stotinjak, ovisno o pojedinom lokalnom dijalektu • japa, reg.– otac (Father) • beteg, reg.– bolest (Krankheit) • plebanuš, reg.– župnik (Pfarer) • fiškal, reg.– odvjetnik (Rechtsanwalt)

  6. Slavonija i Vojvodina • karakteristična terminologija poljoprivrede i seoske kulture • salaš, reg. – seosko imanje izvan grada (Meierhof) • šor, reg. – široka seoska ulica u Slavoniji (weite dorfstrasse in Slawonien) • ašov, reg. – štihača (Spaten)

  7. Proces posuđivanja – Entlehnungsprozess • isključivo povijesni i već je završen • od doseljavanja u tzv. Karpatski bazen krajem IX. st. sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije početkom XX. st.

  8. Povijesni razlozi – Historische Hintergrunde • Pacta conventa, 1102. – dogovor hrvatskog plemstva i ugarskog kralja Kolomana – Personalna unija • Pacta conventa, 1102. – regelte die Beziehungen des kroatischen Adels zum ungarischen König Koloman

  9. intenzivno posuđivanje u kajkavskoj crkvenoj terminologiji od XIII. do XV. stoljeća • U XIX. st. jezični purizam u Hrvata: nema više izravnog posuđivanja,već dolazi do kalkiranja • npr. remek-djelo (Meisterwerk)

  10. Zemljopisni položaj – Geografische Lage • prostorna blizina uvjetuje jezično posuđivanje • granična područja uz Republiku Mađarsku: Međimurje, Podravina, Slavonija i Baranja, Vojvodina

  11. Tipološke i genetske razlike – Typologische i genetische Unterschiede • tipološki: hrvatski je flektivan, a mađarski aglutinativan • genetski: hrvatski pripada indoeuropskoj jezičnoj porodici, a mađarski ugro-finskoj (uralskoj)

  12. slijedi nekoliko ilustrativnih primjera hungarizama • potpuno su se prilagodili hrvatskome jeziku pa ih ne osjećamo kao tuđice

  13. lopta (Ball) • u mađarskoj riječi labdaprovedenoprilagođavanjekarakteristično za naš jezik • dobili smo loptu, atu riječ smatramo svojom

  14. cipela (Schuh) • rijetki znaju da je ovo hungarizam • hrvatska riječ cipela gotovo identična kao mađarska riječ cipellő

  15. šogor (Schwager) • pokriva značenja: ženin brat – šurjak, muž ženine sestre – djever, sestrin muž – pašanac • zamjenjuje i riječisvak, badžoilizet(Schwiegersohn)

  16. kočija (Kutsche) • za to prijevozno sredstvo svoje riječi nemamo • fijaker nam je stigao s Francuzima, a to je galicizam

  17. Jezik posrednik – Vermittlungssprache • često preuzimanje germanizama iz mađarskog jezika • mađarski jezik – posrednik između hrvatskog i njemačkog

  18. Primjeri – Beispile

  19. Podjela – Unterteilung • po područjima značenja i upotrebe hungarizme možemo podijeliti u više skupina:

  20. Kulinarski izrazi, hrana – Kulinarische Ausdrucke, Essen • gulaš (Gulasch) • lepinja (Fladenbrot) • perec (Brezel) • sataraš (Letscho Gemüse) • palačinke (Palatschinken) • doboš-torta, dobošica (Dobostorte)

  21. Biljni svijet– Pflanzen • đumbir (Ingwer) • cikla (Rote Beete) • artičoka (Artischoke) • šaš (Binse, Schilf) • vrganj (Pilzsorte)

  22. Životinje – Tiere • grgeč (Barsch) – riječna riba • kečiga (Sterlett) • kesega (Brachsen) • deverika (Brachsen) • tekut (Hühnerlaus) – kokošja uš

  23. Odjeća i dijelovi odjeće – Kleidung und Kleidungsteile • bunda (Pelzmantel) • cipela (Schuh) • kecelja, reg. – pregača, šircl (Schürze) • čizma (Stiefel) • bakandža (Soldatenschuh) • baršun – velur, pliš, samt, kadifa (Samt)

  24. Povijesna odjeća – Kleidung aus der Geschichte • surka, pov. etnol. – kaput ukrašen gajtanima (Mantel mit Litzen) • atila, pov. etnol.– konjanička dolama (Reitergewand) • kepenek, pov. etnol. – vrsta kabanice (Regenmantel) • rojta, reg. – resa (Franse)

  25. Glazbeni instrumenti – Musikinstrumente • begeš, glazb. reg. – berde (Baßgeiege) • doboš, etnol. reg.– mali bubanj (Trommel) • drombulje,etnol. glazb.– žičani instrument(Brummeisen) • hegede,glazb. reg.– violina(Geige)

  26. Stara zanimanja – Alte Berufe • čikoš, reg. – konjušar (Pferdeknecht) • alas,reg. – ribar na rijeci; ribič, (Angler) • špan, pov. – upravitelj, župan (Gespan) • biroš (biruš), zast. reg. – onaj koji čuva stoku(Viehzüchter) • birov,zast. reg. – seoski bubnjar(Trommler)

  27. Zanimanja u kajkavskom dijalektu – Berufe im kajkawischen Dialekt • hegeduš, reg.– violinist (Geiger) • fiškal,reg.– odvjetnik (Rechtsanwalt) • plebanuš,reg.– župnik(Pfarer)

  28. Zastarjele riječi – Veraltete Wörter • akov, zast. – mjera za tekućinu ili žito (Maßstab für Flüssigkeit oder Weizen) • filir, pov.– austro-ugarski kovani novac (Geld aus Österreichisch-Ungarische Monarchie) • harmica,pov. – carina (Zoll)

  29. Žagar-Szentesi 2005. • prema stilskim slojevima kojima danas pripadaju,hungarizme dijeliu 4 skupine:

  30. regionalizmi i dijalektalni oblici: ašov – štihača(Spaten) beteg – bolest (Krankheit) oblok – prozor (Fenster)

  31. arhaizmi i historizmi koji su se koristili u jeziku državne uprave i financija: orsag – zemlja, država (Land), harmica – carina (Zoll), filir – austro-ugarski novac (Geld aus der Österreichisch-Ungarische Monarchie)

  32. hungarizmi čija se današnja upotreba veže uglavnom uz kolokvijalni stil:fićfirić – gizdelin, kicoš (Stutzer) pajdaš – drug, ortak, jaran (Kamerad) bitanga – ništarija (Vagabund)

  33. d) hungarizmi koji su se uvriježili u hrvatskomstandardnom jeziku: bunda(Pelzmantel) – krzneni kaput cipele (Schuhe) kip (Statue) – skulptura lopta (Ball) palačinka(Palatschinke)

  34. Primjer rečenica sa 13 hungarizama • „Šógor je obukao bûndu, uzeo ášov i sȁblju pa izašao pred gȁzdu u kòčiji.“ • „Šogòrica je dotle u sȍbi kuhala gȕlaš i pekla palačínke, opasana kèceljom i kose svezane u púnđu, kako bi što bolje ugostila njegove pajdáše.“

  35. Beispielsätze mit 13 Hungarismen • „Der Schwagerzog den Pelzmantel an, nahm Spaten und Säbel und fuhr mit der Kutsche zum Herren.“ • „Die Schwägerinkochte in der Zwischenzeit im ZimmerGulasch - eine Schürzetragend und ihre Haare zu einem Haarknoten zusammengebunden - und bereitete Palatschinkenfür seine Kameraden.“

  36. Prilagođavanje posuđenica –Anpassung der Entlehnungen • Ortografsko • Fonološko • Morfološko • Semantičko

  37. 1. Fonološko prilagođavanje – Phonologische Anpassung • zamjenjuju se mađarski fonemi koje ne poznaje hrvatski jezik • odgovarajuća zamjena traži se u hrvatskom fonološkom sustavuna osnovi izgovornih sličnosti

  38. Primjeri - Beispiele

  39. 2. Morfološko prilagođavanje – Morphologische Anpassung • uklapanje mađarskih posuđenica u morfološki sistem hrvatskog standardnog jezika • pojedine posuđenice pojavljuju se u različitim oblicima i vrstama riječi

  40. Primjeri - Beispiele • netipični završni samoglasnici zamjenjuju se završetkom za ženski rod -a: • čipka (<mađ. csipke) – Spitzengewebe • kecelja (<mađ. kecőle) – Schürtze • cìpela(<mađ. cipellő) – Schuh • kȁmata (<mađ. kamat) – Zins

  41. lópov(Dieb)< lop – krasti (stehlen) • lopovština (Diebstahl) – krađa • lopovluk (Dieberei, Schurkerei) • lopovski (diebisch, gaunerisch)

  42. kȍpča(Klammer, Spange) ← kapocs • kopčati (knöpfen) – razg. shvaćati • zakopčati (zuknöpfen) • otkopčati(aufknöpfen) • prikopčati(anknöpfen)

  43. tèret(Last) <mađ. tèret • teretiti(belasten) • opterećen(belastet, beschwert) • teretnjak (Lastkraftwagen, LKW) • teretana (Fitnesssaal) • teretni(lastbar)

  44. 3. Semantičko prilagođavanje – Semantische Anpassung • ne ulaze u jezik nužno sa značenjem ili sa značenjima koja imaju u jeziku davaocu • značenje se oblikuje prema potrebama našeg leksičkog sistema

  45. Primjeri - Beispiele • kîp: hrv.Statua, skulptura (Statue) mađ. slika (Bild) • rît: hrv. močvarni nizinski kraj (Ried) mađ. livada (Wiese) • šôr: hrv. široka ulica u Slavoniji (weite Dorfstrasse in Slawonien) mađ. niz, red nečega (Reie)

  46. Pejorativno značenje – Pejorative Bedeutung • gubi se prvobitno značenje u primjerima: • čopor(Schar, Horde) • hajduk(Räuber, Bandit) • pandur(Polizist, Wachmann) • fela(Sorte)

  47. Nazivi naselja– Ortsbezeichnungen • mađarsko -var(grad, kula, Burg) sadržano u nazivima naselja • Vukovar, Varaždin, Bjelovar u Hrvatskoj • Kotor VarošiVarešu Bosni i Hercegovini

  48. Hungarizmi u srpskom jeziku – Hungarismen in serbischen Sprache • pasulj– grah (Bohnen) • pasoš – putovnica (Reisepass) • džak – vreća (Sack) • kec – as (As) • kuče – štene (Welp)

More Related