1 / 15

MODALNI GLAGOLI U SRPSKOM JEZIKU

MODALNI GLAGOLI U SRPSKOM JEZIKU . 4. maj 2010. Shvatanje i opis modalnosti u srpskom jeziku. U svim normativnim gramatikama srpskog jezika spominju se modalni glagoli podjednako često kao i modalnost.

guido
Télécharger la présentation

MODALNI GLAGOLI U SRPSKOM JEZIKU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. MODALNI GLAGOLI U SRPSKOM JEZIKU 4. maj 2010

  2. Shvatanje i opis modalnosti u srpskom jeziku • U svim normativnim gramatikama srpskog jezika spominju se modalni glagoli podjednako često kao i modalnost. • Baš kao i modalnost, u našoj starijoj literaturi su modalni glagoli tretirani prilično neodređeno i sporadično. • Definicija : modalni glagoli su oni kojima govornik izražava svoj stav prema nekoj radnji, stanju ili zbivanju. • Modalni glagoli u srpskom nisu tako distinktivni u odnosu na ostale članove glagolskog sistema kao što je to slučaj u engleskom, u kome je moguće govoriti o gramatici modala, te se stoga ne mogu na isti način tretirati kao potpuno zaseban sistem;

  3. Koji je i kakav domen značenja modalnih glagola u srpskom, i koja su to obeležjakojimazaslužujunazivmodalni? • Dvasu osnovnaproblema u vezi s tretmanom modalnih glagola u S jeziku : • Jedan je to što se jednagrupaglagola u nekimgramatikamanazivamodalnim, a u drugimmedijalnimglagolima. Drugo, čak i kada se tagrupaglagoladoslednonazivamodalnim, kada se pobrojavajunjeničlanovi, tajbrojnijeuvekisti!!! • Pokušajmo da odredimo, u skladu sa model,om modalnosti o kme je bilo reči ranije, neophodneuslovekojeglagolmoraispunjavatikako bi se u ovomradunazivaomodalnim: • modalniglagolnemasamostalnoleksičkoznačenje; • semantičkipotencijalmodalnihglagolaobuhvatapojmovenužnosti i mogućnosti, odnosnoobaveze i dozvole u punojskalinjihovihvrednosti, kao i značenje dinamičkesposobnosti; • modalniglagoli se u strukturiiskazaponašajukao ili kao ekstrinsični modifikatoripropozicije (tj. operatori) ili kao intrinsični delovi propozicije

  4. Centralni, prototipični eksponenti osnovnog, epistemičkogznačenja u srpskomjeziku su modalniglagoli MORATI i MOĆI, a glagoli TREBATI, SMETI, HTETI i UMETI se mogunazvatiepistemičkimperifernimmodalima. • Ovi glagoli, kao i njihoviv engleski korespondenti, imaju i ostala, deontička i dinamička značenja • Glagol MORATI • Primeri koji slede predstavljajuilustracijujakogepistemičkogsuda, tj. govornikiznosinajvišimogućistepenpozitivnogopredeljenjapremaistinitostipropozicijekoji se možeizrazitimodalnimglagolima:

  5. Mora da samprenaglio. • Ej, pa ti mora da si naša. (3) • Mora da se takoosećao i Kostnerdok je pokušavao da preotmekontrolu ... • Pa to mora da je neštosasvim novo i drugačije… • Morabiti da je u tome razlika. • Zaovuupotrebuglagola MORATI u sintaksičkomsmislu je karakterističnabezličnost(lice se prepoznaje u glagolskomoblikupredikata da-klauze), kao i prepozicija u odnosu na subjekat (ekstrinsičnost).Postpozicijakao i upotrebafinitnihoblikaglagola MORATI predstavljala bi obeležjedeontičkeupotrebe (intrinsičnost).

  6. Zanimljivo je da se u nekim primerima iza glagola MORA javlja infinitivna dopuna BITI posle koje sledi da-klauza. Ova dopuna se zapravo podrazumeva i u drugim primerima, u kojima je izvršena neka redukcija modalne komponente. • Izgleda da je u pitanju samo mala stilska razlika; oblici MORA+da i MORA BITI+da potpuno slobodno alterniraju što se tiče stepena modalnosti koji izražavaju. • Deontička upotreba glagola MORATI, kao u • Moraš da dođeš • zahteva lični glagolski oblik modalnog glagola . • U primeru • Naši moraju pobediti jer su izrazito bolji. • nailazimo na upotrebu glagola MORATI koja predstavlja deontičku nužnost: • Okolnosti (među kojima je izrazita prednost u kvalitetu našeg tima) zahtevaju da naš tim pobedi.

  7. Ovo je još jedan dokaz da značenja predstavljaju kontinuum - prelazak deontičkog u epistemičko značenje deontičkog i epistemičkog značenja u ovom primeru jeste i to što moraju ima i značenje obaveze za tim da pobede koje im govornik nameće. Ta obaveza je, naravno, virtuelna, jer nema prihvatanja autoriteta od druge strane (tj. tima). • Povećanje epistemičke distance ( slabljenje epistemičkog suda) pokazuje sledeći primer, u kome se to postiže dodavanjem još jednog modalnog sredstva, a to je potencijal: • Naši bi morali pobediti jer su izrazito bolji. • Iako okolnosti (među kojima je kvalitet našeg tima) zahtevaju da naš tim pobedi, dopuštam da ima okolnosti koje su mi nepoznate a koje mogu da ometu pobedu.

  8. Glagol MOĆI • Glagol MOĆI, kao i glagol MORATI smatra se centralnimepistemičkimmodalnimglagolom u srpskomjeziku, jer u svomsemantičkomdomenusadržilogičkepojmovemogućnosti (ali i dozvole), kaodrugičlanlogičkedihotomijenužnost/mogućnost (ali i obaveza/dozvola). Osim toga, ovajglagolpokriva i pojamdinamičkemogućnosti, daklesposobnostiiliumećada se neštočini. Drugimrečima, kao i njegoviekvivalenti MAY i CAN u engleskomjeziku, glagol MOĆI se ponašakao operator i epistemičke i korenske (tj. deontičke i dinamičke) modalnosti. • Ovadvamodala se uopštemogusmatraticentralnimmodalima, u oba značenja – kako u epistemičkom, tako i u deontičkom.

  9. Imaslučajeva (i veomasučesti) kada je u srpskomteškorazlikovatiepistemičkuodkorenske, pogotovudinamičkemodalnosti, kaošto je to slučaj i saengleskimjezikom • U velikom broju slučajeva glagol MOĆI izražava modalnost za koju se ne može na prvi pogled odrediti da li je epistemička ili korenska (prevashodno dinamička, a česta je tzv, “sporadična” upotreba”). Takvih je graničnih slučajeva dosta, kao u sledećem primeru, • ...i najneviniji komentar MOGU da shvate kao tešku kritiku, što ih MOŽE još dublje gurnuti u bolest. • Ponekad i najneviniji komentar shvataju kao .... i to ih ponekad gura u još dublju bolest ...

  10. Kao i u slučaju glagola MORATI, povećanje epistemičke distance, odnosno slabljenje epistemičkog suda se obavlja upotrebom potencijala glagola MOĆI. • Bjanka je...izjavila da je muči pomisao šta bi moglo da se dogodi toj trojici studenata. • Ako je to istina, moglo bi da dođe do postepenog propadanja saveza, sa mogućim strašnim posledicama. • Vidimo da se u nedvosmislenoj epistemičkoj upotrebi glagol MOĆI takođe javlja u bezličnom obliku i da je praćen da-klauzom ili infinitivom. • Ako je to istina, moglo bi doći do postepenog propadanja saveza ...

  11. Glagol TREBATI • Glagol TREBATI prevashodno spada u modalne glagole koji izražavaju slabiju deontičku modalnost. Njegovo se značenje u tradicionalnijim gramatikama označava prvenstveno kao značenje potrebe, a u skladu sa novijim semantičkim analizama modalnosti, moglo bi se reći da ima značenje moralne obaveze. Međutim, on izražava i slabiju epistemičku modalnost – slabiju od epistemičke modalnosti koju izražava glagol MORATI: • To treba da je moj muž. • Treba da stignu svakog časa. • Treba da su već stigli. • Trebalobi da stignu svakog časa. • Trebalo bi da su već stigli.

  12. Kao i prilikom epistemičkih upotreba (i interpretacija) glagola MORATI i MOĆI, i kod glagola TREBATI nailazimo na vezanost bezlične upotrebe i epistemičke modalizacije. • Svakako, kad je u pitanju glagol TREBATI, ta slika je zamagljena jezičkom normom koja insistira na bezličnoj upotrebi u svim značenjima i upotrebama glagola TREBATI, osim kada je tranzitivan i znači “imati potrebu za nečim”, kao u rečenici • Trebam tvoju pomoć! • što baš nije često u srpskoj jezičkoj praksi, ili u rečenicama kao što su • Juče si mi trebala ti, a danas mi treba tvoj direktor. (razg.) • Izvorni govornici srpskog jezika bez razlike se odlučuju za drugu konstrukciju. • Insistiranje normativnih gramatika na bezličnoj upotrebi ovog glagola pravi, rekla bih, više zbrke nego koristi. Rečenice kao • Ministri bi trebali da stave paraf (STB, 3.12.95) • Oni su trebali da izvade dozvole svoje vlade (STB 13.6.95) • Skupština nema akta o kome bi trebala da se izjasni (TVCG, 27.8.95) • kao što se vidi, čuju se, a i čitaju u javnim glasilima, koja bi po pravilu trebalo da podržavaju jezičku normu. Međutim, ovakva jezička praksa gotovo počinje da dominira, naročito kada je u pitanju izražavanje deontičke modalnosti, kao u gornjim primerima.

  13. Glagol SMETI • Ovaj glagol ima dominantna deontička značenja (traženja i davanja) dozvole • Mama, smem li da otvorim čokoladu? • Smeš da je otvoriš, ali tek posle ručka. (razg.) • U potvrdnom obliku ovaj glagol nema epistemičkih tumačenja. Iako se dozvola • *To sme (biti) da je istina. • U odričnom obliku, međutim, možda se može govoriti o epistemičkoj modalnosti: • To ne sme biti istina.

  14. Glagoli HTETI i UMETI • Periferni modalni glagoli HTETI i UMETI prevashodno izražavaju volju (HTETI) i sposobnost (UMETI), tako da spadaju u korensku modalnost. S obzirom na to da je u svim mandama prisutna volja autoriteta koji izdaje mandu (zahtev ili naređenje) u vidu I-say-so / Ja–kažem-da komponente (koja najeksplicitnije izražava volju govornika), glagol HTETI bi s te strane spadao u deontičku modalnost, glagol UMETI u dinamičku. • Međutim, u primerima

  15. Ta infekcija HOĆE jako da se pogorša u vlažnim uslovima.(razg.) • Ta infekcija UME jako da se pogorša u vlažnim uslovima. • vidimo da se glagoli HTETI i UMETI ponašaju isto kao i glagol MOĆI u “sporadičnoj”, egzistencijalnoj upotrebi, koja se kako smo videli, može i epistemički interpretirati: • Može/ hoće/ umeBlekBušdabudeprejakakosinavik’onakoktelčićtu i tamo.

More Related