ULOGA I ODGOVORNOST DRŽAVE U OPSKRBI ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

1. ULOGA I ODGOVORNOST DRŽAVE U OPSKRBI ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

2. CILJEVI RAZVOJA ENERGETSKOG SUSTAVA • Osnovni cilj je održivi razvoj • Dugoročni razvoj energetskog sustava u uvjetima otvorenog tržišta • Razvoj koji će biti od koristi građanima RH

3. KAKO SE RADILO U PROŠLOM SUSTAVU • U bivšem sustavu hidroelektrane su građene uglavnom za zadovoljenje potreba potrošnje energije u bivšem energetskom sustavu • Kriterij za definiranje veličine izgradnje uglavnom je bio trošak izgradnje pa su sve hidroelektrane uglavnom izvedene s premalom veličinom izgradnje • Hidroelektrane u Jadranskom slivu kao što su HE Senj,HE Zakučac, HE Orlovac, HE Dubrovnik koriste pad od 250 do 450 m i predstavljaju pravi energetski izvor za proizvodnju vršne energije dok se u postojećem sustavu s premalom veličinom izgradnje ne mogu koristiti za proizvodnju isključivo vršne energije • Ove elektrane imaju prosječnu godišnju proizvodnju od ~60% proizvodnje svih hidroelektrana u RH tj. ~3500 GWh / godišnje • U prošlom sustavu planirana je ali nije realizirana gradnja hidroelektrana i to : • u slivu Save s mogoćnošću proizvodnje ~610 GWh • u slivu Drave i Mure s mogoćnošću proizvodnje ~940 GWh • u slivu Like i Gacke s mogoćnošću proizvodnje ~360 GWh

4. STANJE I MOGUĆNOSTI • Hrvatska je pred vratima Europske unije pa treba iskoristiti zakonitosti Europskog energetskog tržišta • Hrvatska ima prirodne mogućnosti proizvodnje skupe vršne energije • Veličinu izgradnje hidroelektrana koje se mogu iskoristiti za proizvodnju isključivo vršne energije dimenzionirati prema cijenama i potrebama Europskog tržišta • Izvozom vršne energije moguće je povećati vrijednost ukupnog izvoza, a dobit od izvoza vršne energije može biti približno jednaka vrijednosti ukupne današnje proizvodnje

5. PROIZVODNJA I POTROŠNJA DANAS PORAST POTROŠNJE ~4% GODIŠNJE

6. PRINCIP FUNKCIONIRANJA JADRANSKIH ELEKTRANA

7. MOGUĆA POBOLJŠANJA SUSTAVA • Ove elektrane u zaleđu imaju velike akumulacije s mogućnošću godišnjeg izravnanja dotoka koje osiguravaju vršnu proizvodnju i sigurnost isporuka energije na tržište ( mogućnost ugovaranja visoke cijene energije) • Realizacija poboljšanja uključuje izgradnju novih ~ 100 km hidrotehničkih tunela, ~4 km čeličnih cjevovda promjera 4-6m, proizvodnju ~16 novih proizvodnih grupa velike snage i sl. iz čega je vidljiv potreban angažman proizvodnih kapaciteta u privredi RH

8. VRIJEDNOST PROIZVODNJE UZ PROSJEČNI CIJENU OD 0.05€/kWh

9. KAKO DOĆI DO CILJA • Povisiti cijenu energije i stvoriti početnu akumulaciju veću od 200 mil.€ • Izgraditi elektranu HE SENJ 2 kao blok snage od ~1GW • Izgraditi HE ZAKUČAC 2 kao blok snage ~1GW • Izgraditi HE ORLOVAC kao blok snage ~1 GW • Moguća je i izgradnja HE DUBROVNIK 2 Rezultat je dobit od izvoza vršne energije koja osigurava samofinanciranje budućeg energetskog razvitka države. Dobit je dovoljna i za : • kupovinu jeftinije temeljne energije i za • ulaganje u gradnju vlastitih novih proizviodnih kapaciteta

10. ŠTO SE DOBIVA • Povoljniji omjer izvoza prema uvozu na razini RH • U fazi gradnje zapošljavanje domaćih građevinskih kapaciteta , stručnog i znanstvenog potencijala,kao i domaće industrije (elektro i metalno-prerađivačka industrija ) - pokretanje ovih grana industrije pokreće i opći društveni razvitak i povećava se zaposlenost • U fazi eksploatatacije otvaraju se nova radna mjesta, a od proizvedene energije ostvaruje se stalan prihod od izvoza skupe vršne energije • Dobit od prodaje energije omogućava siguran prihod državi, mirovinskim fondovima i stvara se dohodak za stalno pokretanje novih investicija od vlastitih sredstava, a ne od skupih kredita međunardnih investicijskih institucija • Smanjuje se broj potrebnih termoelektrana za proizvodnju vršne energije, a time se na području EU smanjuje količina stakleničkih plinova i daje se doprinos zašiti okoliša

11. FINANCIJSKI POKAZATELJI • Ulaganjaza HE snage ~ 800MW400,000,000.00 € • Današnja proizvodnja 1,000.00 (GWh) • Vrijednost današnje proizvodnje 50,000,000.00 € • Vrijednost buduće proizvodnje 150,000,000.00 € • Vrijeme gradnje 4.00 godine • Potrebna godišnja sredtsva 100,000,000.00 € • Vrijednost sredstava s kamatama 112,804,733.04 € • Ulog s s kamatama 451,218,932.17 € • Broj godina povratka uloga 3.0 god.

12. ZAKLJUČAK • Uz prikazane pokazatelje očita je isplativost ovog ulaganja • Postupnom realizacijom cjelokupnog sustava tj. gradnja ~6 –8 novih elektrana pojedinačne snage od ~300 – 500 MW osigurava se dugoročna zaposlenost domaće operative i podsticanje domaćeg razvoja • Svi objekti mogu se financirati vlastitim sredstvima • Dobit od ovog sustava elektrana omogućava dovoljno sredstava za kupovinu manjka temeljne energije i izgradnju novih vlastitih proizvodnih kapaciteta • U realizaciju sustava elektrana za proizvodnju vršne energije potrebno je uključiti domaće ulagače i mirovinske fondove kojima se na ovaj način osigurava sigurna dobit. • NA OVAJ NAČIN PREKIDA SE DUGOTRAJNI PERIOD OD ~15 GOD. U KOJEM U RH NIJE SAGRAĐENA NI JEDNA NOVA HIDROELEKTRANA JER JE NJIHOVA IZGRADNJA UVIJEK PRIKAZIVANA KAO SKUPA I NERENTABILNA UNATOČ TOME ŠTO PROIZVODE NAJJEFTINIJU ENERGIJUI I ŠTO JE NJIHOVA TRAJNOST UZ REDOVNO ODRŽAVANJE PRAKTIČKI NEOGRANIČENA

13. ULOGA DRŽAVE • Voditi pravilnu politiku razvoja energetskog sustava kojom će omogućiti razvoj vlastitih kadrova i operative • Voditi politiku kojom će osigurati održivi razvoj • Ne dopustiti privatizaciju prirodnih resursa i hidroenergetskih objekata • Vlastite prirodne resurse iskoristiti za stvaranje dobiti koja će ostati u službi razvoja RH i njenih građana , korištenjem tržišta Europske unije • Vlastitim sredstvima ostvariti energetsku neovisnost jer se time stvaraju temelji gospodarskog razvitka