1 / 41

Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive. dr.sc. Dragan Bagić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu. Predstavljanje. dr.sc. Dragan Bagić Docent na Odsjeku za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu

hector
Télécharger la présentation

Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive dr.sc. Dragan Bagić, doc. Filozofski fakultet u Zagrebu

  2. Predstavljanje • dr.sc. Dragan Bagić • Docent na Odsjeku za sociologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu • Područja interesa: politička sociologija, sociologija migracija, metodologija istraživanja javnog mnijenja, sociološka teorija • Objavio oko 20 znanstvenih radova i pet knjiga • 12 godina iskustva u istraživanjima javnog mnijenja • Kontakt: dbagic@ffzg.hr;

  3. Sadržaj • Rezultati izbora za Hrvatski sabor – ključne promjene • Lojalnost birača i “biračke migracije” • Dinamika stranačkog sustava u RH od 1990. do 2011. • Socio-demografski profil birača glavnih stranaka • Vrijednosni profil birača glavnih stranaka • Glavne vrijednosne razdjelnice • Razina političke pismenosti mladih • Glavni izazovi u političkoj pismenosti mladih i uloga profesora sociologije • Politički stavovi mladih i demokratska politička kultura

  4. Što se dogodilo na parlamentarnim izborima 2011.? • OK, došlo je do promjene vlasti, no što to znači za političke i društvene odnose? • Je li Hrvatska “skrenula u lijevo”? • Jesu li birači “kaznili HDZ”? • Je li Mladen Bajić odlučio izbore? • Je li to bio sukob između “onih koji stvaraju i onih koji troše”?

  5. Rezultati parlamentarnih izbora 2011. godine 80 44 6 1 0 0 0 1 2 6

  6. Usporedba s rezultatima 2007. godine -4,4 -11,4 +5,2 -0,6 +2,8 -0,5 +2,8 +2,8 +1,1 +2,0

  7. Glavne promjene • Nije bilo zaokreta u lijevo! Lijevi blok je osvojio i relativno i apsolutno manji broj glasova nego 2007. godine • Kada se isključi HSU iz računice, čija većina birača nije bila lojalna Kukuriku koaliciji, rezultat lijevog bloka 2011. je sličan onom iz 2007. • Razlika je samo u taktici izbornog nastupa • Izborni model honorira koalicije na dva načina: • Sprječava “rasipanje” glasova manjih partnera koji ne prelaze izborni prag (HNS i HSU 2007. godine nisu prešli prag u 5, odnosno 9 izbornih jedinica a osvojili su oko 4 glasova); • Povećava vjerojatnost zauzimanja prvog mjesta, što u određenim situacijama donosi dodatni saborski mandat. • SDP prvi puta pojedinačno najjača stranka u parlamentu! • Lijeva koalicija zapravo nije profitirala na nezadovoljstvu građana HDZ-ovom vladom! • Došlo je do značajnog pada u podršci HDZ-u • HDZ je numerički izgubio podršku 1/3 svojih birača iz 2007. godine. • U kojoj mjeri je su na to utjecale afere? Ili je važniji faktor gubitak vodstva i povjerenja u suočavanje s krizom?

  8. Glavne promjene • Pad su doživjele i ostale “main stream” stranke • HSS je izgubio značajan dio podrške (cca. -2%) • HSP je ostvario nešto lošiji rezultat i prvi puta nije parlamentarna stranka • Značajan broj glasova su osvojile nove stranke i liste • Oko 9% su osvojile liste koje se prvi puta natječu te su ili osvojile mandate ili su imale značajne šanse osvojiti mandate • Stvarni broj glasova za nove političke aktere je znatno veći i vjerojatno prelazi 15%, a u nekim izbornim jedinicama i 20%. • Jasan znak nezadovoljstva građana dosadašnjom “main stream” političkom scenom! • Ogroman porast broj “propalih glasova” – sa 7,6 na 18,5 na nacionalnoj razini • U nekim izbornim jedinicama čak 1/3 propalih glasova (9. IJ = 34,2%) • Političke pozicije značajnog dijela građana neće biti zastupljene u parlamentu. Problem povjerenja u političke elite!

  9. Nešto o učincima izbornog modela • Ključni elementi izbornog modela: • Podjela zemlje u izborne jedinice • Izborni prag • Broj zastupnika po izbornoj jedinici • Metoda pretvaranja glasova u mandate (D’Hondtova metoda) • Potrebno je razlikovati efekte svakog od elemenata • Izborne jedinice: honoriraju stranke koje imaju prostorno koncentriranu podršku (NL I. Grubišić vs. HSLS; HDSSB vs. HSS) • Izborni prag: određuje broj “propalih glasova”. “Nepravedno” kažnjavanje nekih lista kojima bi “D’Hondt dao” mandat • Broj zastupnika po IJ: što je manji to su rezultati manje proporcionalni broju osvojenih glasova; više koristi za prvu listu • Metoda pretvaranja glasova u mandate: donekle nagrađuje prvu listu; u kombinaciji s brojem mandata prelazak glasova preko određene granice čini neisplativim. • Doveo do određenih “nepravednosti” • Neke liste koje su osvojile značajan broj glasova nisu dobile mandat (HSLS, HSP, BUZ-PGS-HRS) • Neke liste koje su prešle prag nisu dobile mandat (Ladonja u 8. izbornoj jedinici) • Određena nadzastupljenost dva najveća bloka (Kukuriku i HDZ)

  10. Lojalnost i “migracije birača” između dva izborna ciklusa

  11. Kako smo došli do sadašnjih odnosa? • Prvi demokratski izbori u svibnju 1990. godine • HDZ osvojio 42% glasova i 58 mandata; • SKH-SDP osvojio 26% glasova i 30 mandata; • Koalicija narodnog sporazuma osvaja 15% glasova i 6 mandata • Izbori 1992. godine • HDZ osvaja 45% glasova; HSLS 18%; HSP 7%; HNS 7%; SDP 5,5%; HSS 4,2%. • Izbori 1995. godine • HDZ 45%; HSS-IDS-HNS-SBHS-HKDU 18%; HSLS 12%; SDP 9%; HSP 5%

  12. Rejtinzi stranaka – trendovi – 1999 - 2011

  13. Socio-demografski profil birača glavnih stranaka

  14. Socio-demografski profil birača glavnih stranaka

  15. Skala odnosa prema tržištu

  16. Skala ekonomske (ne)jednakosti

  17. Skala odnosa prema socijalnoj državi

  18. Skala obiteljskog tradicionalizma

  19. Skala svjetonatorskog pluralizma

  20. Skala nacionalne isključivosti

  21. Skala odnosa prema ratnim zločinima

  22. Političke orijentacije prema skalama Iznad prosjeka Ispod prosjeka * Prosjek

  23. 31% 8% 10% 13% 32% 15% 56% 44% 23% 38% Etatizam (jednakost) DK KE SD GC Kolektiv (tradicija, nacija) Kolektiv Pojedinac (sloboda, tolerancija) Pojedinac PL KK Tržište (nejednakost) Tržište

  24. Političke orijentacije prema demografiji Postotci

  25. Političke orijentacije prema demografiji

  26. Udio svakog segmenta među biračima pojedine stranke

  27. Rejting pojedine stranke u svakom segmentu

  28. Glavne vrijednosne i interesne razdjelnice • Društveni rascjepi prema kojima se formira stranački sustav u Hrvatskoj su relativno stabilni u proteklih 20 godina. • Primarna dimenzija rascjepa je politička i to na pitanjima: • Odnosa prema ključnim povijesnim događajima u 20. stoljeću (utjecaj političke biografije obitelji) • Odnos prema shvaćanju države (simbolička nacionalna država ili funkcionalna država) • Odnos prema Domovinskom ratu (pitanje ratnih zločina na hrvatskoj strani i njihovog pravnog tretmana) • Odnos etničke većine i nacionalnih manjina • Sekundarnu važnost imaju vrijednosne podjele, iako su one korelirane sa političkim: • Pitanje svjetonazorskog pluralizma i društvenog položaja Katoličke crkve • Obiteljske vrijednosti • Odnos prema seksualnim manjinama • Interesni rascjepi, odnosno ekonomska dimenzija društvenih rascjepa ima posve sporednu ulogu: • Politička debata se rijetko vodi eksplicitno oko ekonomskih i interesnih pitanja • U posljednje vrijeme je ova dimenzija sve prisutnija pod utjecajem ekonomske krize i potrebe smanjenja državne potrošnje • Iako ovo nije središnje pitanje političkih rascjepa ono je dijelom “prikriveno” ekonomskim i političkim rascjepima

  29. Politička pismenost mladih • Tri dimenzije političke pismenosti: • Znanje • Sposobnosti • Stavovi • Istraživanje kojeg je proveo GONG 2010. godine na uzorku od 999 maturanata • Mjerenje političkog znanja kao elemenata političke pismenosti • Mjerenje prihvaćanja političkih vrijednosti i stavova kompatibilnih s demokratskom političkom kulturom

  30. Političko znanje maturanata • Mjerene tri dimenzije političkog znanja: • Razumijevanje temeljnih političkih pojmova • Poznavanje ustavno-političkog ustrojstva • Informiranost o recentnim političkim zbivanjima u Hrvatskoj • Rezultati pokazuju ukupno nisku razinu političkog znanja maturanata, pogotovo na dimenzijama razumijevanja temeljnih političkih pojmova te informiranosti • Značajna i znatna razlika između učenika gimnazija s jedne strane te učenika trogodišnjih strukovnih škola s druge strane

  31. Rezultati na skalama političkog znanja

  32. Indikatori znanja učenika

  33. Autoritarnost 2,6 2,7 3,0 3,0 2,7 2,9

  34. Politički cinizam 3,4 3,8

  35. Isključivi nacionalizam 3,1 2,9 3,2 3,2 3,8 3,4

  36. Demokratski aktivizam 3,4 3,7 3,4 3,0 3,9 3,6

  37. Aktivistički cinizam 3,3 3,4 3,0 2,7 3,5

  38. (Ne)tradicionalne rodne uloge 2,4 2,2 3,1 3,7

  39. Homofobija 3,3 3,8

  40. Usporedba prosječnih ocjena skala

  41. Manjkavosti u političkoj socijalizaciji mladih • Na kognitivnoj razini: • Nedovoljno razumijevanje osnovnih političkih pojmova • Nerazlikovanje institucija i njihovih uloga • Brkanje načela i njihovog trenutnog ostvarenja u Hrvatskoj • Pogrešna očekivanja od vlasti i institucija • Na vrijednosnoj razini: • Nisu usvojene temeljne vrijednosti demokratskog poretka kao što su: • sloboda govora (bez obzira na cijenu), • sloboda političkog djelovanja (bez obzira na cijenu), • jednakost svih građana u političkim i drugim pravima bez obzira na nacionalnu pripadnost i druga obilježja • Nedostatno povjerenje u demokratske aktere i mehanizme – izraziti aktivistički i politički cinizam

More Related