1 / 110

CARINSKO POSLOVANJE

FAKULTET ZA MENAD ŽMENT HERCEG NOVI. CARINSKO POSLOVANJE. - predavanja -. NASTAVNIK: Doc.dr SRETEN GREBOVIĆ. HERCEG NOVI, 2014-2015. Ime i prezime Doc.dr SRETEN GREBOVIĆ Adresa: Fakultet za menadžment Herceg Novi Mobitel ++38 2 (0)6 7 345 333

herb
Télécharger la présentation

CARINSKO POSLOVANJE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. FAKULTET ZA MENADŽMENT HERCEG NOVI CARINSKO POSLOVANJE - predavanja - NASTAVNIK: Doc.dr SRETEN GREBOVIĆ HERCEG NOVI, 2014-2015

  2. Ime i prezime Doc.dr SRETEN GREBOVIĆ Adresa: Fakultet za menadžment Herceg Novi Mobitel ++382 (0)67345 333 E-mail sretengrebovic@yahoo.com KONTAKT PODACI 2 2

  3. Struktura formiranja ocjene

  4. KLJUČNE RIJEČI INSTRUMENTIVANCARINSKEZAŠTITNEPOLITIKE--“NETARIFNEMJERE”(NTM), Carina, Carinska politika, Carinska unija, Carinski sistem, Carinski sistem CG, Carinski sistem EU, Upravljanje rizikom u carini, Slobodna trgovina,

  5. SADRŽAJ PREDAVANJA ‘POJAM,ULOGAIVRSTECARINSKEPOLITIKE -RACIONALNAISELEKTIVNAZAŠTITNACARINSKAPOLITIKA -INSTRUMENTIZAŠTITNECARINSKEPOLITIKE -ELASTIČNIINSTRUMENTICARINAICARINSKEZAŠTITE -DRUGIFLEKSIBILNIINSTRUMENTICARINSKEZAŠTITE INSTRUMENTIVANCARINSKEZAŠTITNEPOLITIKE--“NETARIFNEMJERE”(NTM) - EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE - dat je prikaz osnovnih elemenata spoljnotrgovinskih odnosa, navedeni su razlozi uvođenja slobodne trgovine, s jedne strane, kao i razlozi uvođenja zaštite (protekcionizma), s druge strane. Obrađena je zaštitna politika u međunarodnim ekonomskim odnosima i carinska politika kao dio zaštitne politike. Zatim su prikazani instrumenti carinske zaštite, instrumenti vancarinske zaštite (netarifne mjere), i institucionalni karakter međunarodnih ekonomskih odnosa i integracija.

  6. SADRŽAJ PREDAVANJA • - OPŠTA RAZMATRANJA TEORIJE CARINSKOG SISTEMA - obrađuje definisanje i objašnjenje pojmova sistem i carinski sistem. Zatim se daje model opšte definicije carinskog sistema primjenom sistemskog pristupa sa sadržajnim elementima procesnog modela carinskog sistema. • - ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA LEGISLATIVE CARINSKOG SISTEMA CG I IZVORA CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA KOJI SE PRIMJENJUJU U EVROPSKOJ UNIJI- detaljno se analizira pravni okvir carinskog sistema CG, prikazan u tzv."osnovnoj legislativi" carinskog sistema CG, tj. u okviru Carinskog zakona CG, Zakona o carinskoj tarifi CG . Takođe, u ovome dijelu su predstavljene najznačajnije karakteristike osnovnih instituta carinskog sistema - carinske tarife, carinske vrijednosti i porijekla robe. Na kraju je dat i sažet prikaz izvora carinskog i trgovinskog prava koji se primjenjuju u Evropskoj uniji; obrađeni su svjetsko trgovinsko pravo, međunarodno carinsko pravo, evropsko pravo i nacionalna prava država članica Evropske unije.

  7. SADRŽAJ PREDAVANJA • ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA CARINSKE SLUŽBE CG. Najprije je analizirana organizacija Uprave carina, tj. njena organizaciona struktura, pravna osnova, misija i osnovne nadležnosti. Zatim je istražena organizacija i rad carinske službe CG u okviru MF, tj. u prvom redu kadrovska popunjenost, opis poslova i radnih zadataka u Sektoru za carine, naplata prihoda u carinskom postupku, obim spoljno-trgovinskog poslovanja, obim carinskih prijava po vrstama carinskih postupaka, kao i integrisani informacioni sistem. • - OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESA INTEGRACIJA CG U EVROPSKU UNIJU I CARINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE- prikazane su osnovne informacije o Evropskoj uniji, njena kratka istorija nastanka, razumijevanje proširenja EU, proces stabilizacije i pridruživanja i u okviru toga dat je sublimirana prikaz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključen između CG i EU. U drugom dijelu ovog poglavlja date su informacije o carinskoj politici Evropske unije i direkciji za poreznu i carinsku politiku Evropske komisije (DG TAXUD), a na kraju se daju osnovne informacije o napretku CG u procesu stabilizacije i pridruživanja u oblasti carine.

  8. SADRŽAJ PREDAVANJA • - PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG SISTEMA CG U PROCESU INTEGRACIJA U EVROPSKU UNIJU - analiziraju se pojmovi strategije i strateškog menadžmenta-strateškog planiranja, implementacije strategije, kao i sistema strateške kontrole, predstavlja se model WCO za primjenu koncepta strateškog menadžmenta u izgradnji kapaciteta carinske službe, kao i WCO - Okvir standarda za osiguranje i olakšanje globalne trgovine. Detaljno se analizira primjena koncepta strateškog menadžmenta putem uspostavljenih smjernica za oblast carine koja su data od Evropske komisije (customs blueprints), kao i uloga carinskih loboratorija u izgradnji savremene carine (model WCO). Takođe, date su i preporuke Svjetske banke za upravljanje rizikom u carini. Na kraju se daje prijedlog modela strateškog plana razvoja određenih elemenata carinskog sistema CG.

  9. POJAM,ULOGAIVRSTECARINSKEPOLITIKE Carinskapolitikajednezemljepredstavljasvjesnousmjeravanjeodstranedruštvainstrumenataiinstitutauvezisacarinskomzaštitom,razvojadomaćeproizvodnjeidrugimvitalnimpitanjimakojasuodinteresazaprivredujednezemlje. Carinskapolitikamožedabuderazličita:aktivnaipasivna.

  10. Aktivnacarinskapolitika-njomesepomažeizvoz.Umjereaktivnecarinskepolitikespadajusvevrstesubvencijaipremijakaoirazneporeskeolakšice,transportneolakšice,kreditneolakšice,kojesedajukadasuupitanjuizvozniposlovi.Domaćavaluta,odnosnonjenkursmozedaodigravrlovažnuuloguuvođenjuaktivnecarinskepolitike.Aktivnacarinskapolitika-njomesepomažeizvoz.Umjereaktivnecarinskepolitikespadajusvevrstesubvencijaipremijakaoirazneporeskeolakšice,transportneolakšice,kreditneolakšice,kojesedajukadasuupitanjuizvozniposlovi.Domaćavaluta,odnosnonjenkursmozedaodigravrlovažnuuloguuvođenjuaktivnecarinskepolitike.

  11. Pasivnazaštitnapolitikaobuhvatasvemjerecarinskepolitikekojesesprovodeuciljuograničavanjauvoza,kaoivancarinskaograničenjauvozauoblikutaksi,porezaisl.Pasivnazaštitnapolitikamožebiti:nominalna,realnaiefektivna.Pasivnazaštitnapolitikaobuhvatasvemjerecarinskepolitikekojesesprovodeuciljuograničavanjauvoza,kaoivancarinskaograničenjauvozauoblikutaksi,porezaisl.Pasivnazaštitnapolitikamožebiti:nominalna,realnaiefektivna. a)nominalnacarinskazaštitapredstavljanominalnoopterećenjepoCarinskojtarifi,kadajeupitanjuuvozrobepocarinskimstopama.

  12. b)realnacarinskazaštitaseizračunavanaosnovunaplaćenecarine,kaoiostvarenevrijednostiuvozarobe.b)realnacarinskazaštitaseizračunavanaosnovunaplaćenecarine,kaoiostvarenevrijednostiuvozarobe. c)efektivnacarinskazaštitajezaštitakojaomogućavaodreñenimgranamazaštićenimgranamadaekonomskimdejstvomcarinaomogućištopovoljnijeuslovedasestvoridohodak. Kontigentiikvotespadajuumjerevancarinskezaštitetj.upasivnuzaštitnupolitiku.

  13. RACIONALNAISELEKTIVNAZAŠTITNACARINSKAPOLITIKA Racionalna i selektivna zaštitna carinska politika- carinskom politikom se mora ostvariti zaštita domaće proizvodnje, ali ne svaka i ne po svaku cijenu. Treba štititi onu proizvodnju koja posluje sa razumnim troškovima proizvodnje, a ne onu koja je neperspektivna i zastarjela.

  14. Takođe,carinanetrebadaštitisveistomcarinskomstopom,većoneprivrednorazvijenenižomstopom,amanjerazvijenevišomstopom.Takođe,carinanetrebadaštitisveistomcarinskomstopom,većoneprivrednorazvijenenižomstopom,amanjerazvijenevišomstopom. Bitnojeodrediti:štaseštiti,ukojojmjeriinakojirok.

  15. INSTRUMENTIZAŠTITNECARINSKEPOLITIKE OSNOVNI(dugoročni): Carinskatarifa,Carinskizakon,Carinskaosnovica,Carinskastopa POMOĆNI(kratkoročni):Carinskikontigenti-kvote,Antidampiškecarine,Sezonskecarinskestope,

  16. CARINESUKLASIČNIINSTRUMENTPROTEKCIONIZMA(ZAŠTITE), kojimjednazemljaostvarujeprednostnateretdrugezemlje. Označavaseikao“TARIFNAZAŠTITA”. Carinajeinstrumentpasivneiaktivnezaštite:Pasivnodejstvo:opterećenjecijeneuvoza(najčešćioblik), Aktivnodejstvo:uticajnaformiranjeizvoznihcijenaikoličinuizvoza.

  17. ELASTIČNIINSTRUMENTICARINAICARINSKEZAŠTITE Elastični(fleksibilni)instrumenticarinasuonikojipostojeucarinskomsistemukojimogudasemijenjajuidaseuspješnoprilagoñavajuprivrednimpotrebamakojemogudasejaveuodreñenomvremenskomtrenutku. Oninezahtijevajuduživremenskiperiodizmjena,zanjihovuprimjenujepotrebnavrlokratkaprocedura.

  18. Glavnielastični(fleksibilni)instrumenticarinaicarinskezaštitesucarinskikontigenti.PomoćunjihmožedasevršismanjivanjecarinskestopeizCarinsketarifezaodređeniprocenat,možedasedesidasecarinskazaštitasvedečaknanulu.Carinskikontigentisepojavljujuuvišecarinskihsistema,apostojiiviševrstakontigenata,ito: količinski,vrijedonosni,namjenski,neograničen,vremenskiograničenitd.Vrijedonosnijelimitiranodređenimnovčanimiznosom.Kodvremenskiograničenogkontigentasecarinskastopa,kojajesnižena,primjenjujeslobodnodoodređenogvremenskogperioda.

  19. Namjenskiograničencarinskikontigentjeonajkodkogasestopacarineslobodnoprimjenjujenasavuvozizatačnoodređenekorisnike.Vremenskineograničenisuonikojinemajunikakvovremenskoograničenje,anjihovroktrajanjajesvedokseneopozovu,dokseneukinu.Namjenskiograničencarinskikontigentjeonajkodkogasestopacarineslobodnoprimjenjujenasavuvozizatačnoodređenekorisnike.Vremenskineograničenisuonikojinemajunikakvovremenskoograničenje,anjihovroktrajanjajesvedokseneopozovu,dokseneukinu. Poredcarinskihkontigenatapostojeipreferencijalnecarinekojedržavapredviđazakonomilinaosnovumeđunarodnihratifikovanihugovora.

  20. Glavniciljjedaseunaprijedirobnarazmjena,dasekoristeraznepogodnosti,koječakmogudabuduineplaćanjeodređenihcarinaprinekimrobnimrazmjenama.Glavniciljjedaseunaprijedirobnarazmjena,dasekoristeraznepogodnosti,koječakmogudabuduineplaćanjeodređenihcarinaprinekimrobnimrazmjenama. Unajvećembrojucarinskihsistemapreferencijalnecarinepredstavljajuoblikugovornecarine.Onibitrebalodaiubudućnostibudujakofleksibilnosredstvoiinstrumentcarinskepolitike.

  21. DRUGIFLEKSIBILNIINSTRUMENTICARINSKEZAŠTITE •Dodatnacarina-uvodisekaoprotivmjera,kaooblikborbeneiliratničkecarine •Sezonskecarinskestope-uvodesezaodređenepoljoprivredneproizvodeuodređenomperoduuciljuobezbjeđenjastabilnostidomaćeproizvodnjeidomaćegtržišta.Npr.Vladanekedržavemožeporedpostojećihstopauvestiisezonskestope,kojenemogubitivećeod20%.

  22. Ramplasman--carinskiramplasmanpodstičeuvozomogućavajućidomaćojprivrediuvozbezplaćanjacarina,poduslovomdauodređenomvremenskomroku,npr.dogodinudana,tajuvoznikizvezerobuRamplasman--carinskiramplasmanpodstičeuvozomogućavajućidomaćojprivrediuvozbezplaćanjacarina,poduslovomdauodređenomvremenskomroku,npr.dogodinudana,tajuvoznikizvezerobu uistojvrijednosti. •Povraćajicarina(drawback)idrugihuvoznihdažbina-ovajinstrumentomogućavapovratnaplaćenecarinenarobukojajeuvezena(sirovineireprodukcionimaterijal),poduslovomdajeistaupotrijebljenauproizvodnjirobezaizvoz.

  23. INSTRUMENTIVANCARINSKEZAŠTITNEPOLITIKE--“NETARIFNEMJERE”(NTM)INSTRUMENTIVANCARINSKEZAŠTITNEPOLITIKE--“NETARIFNEMJERE”(NTM) Netarifnemjerepredstavljajusvatrgovinskaograničenjakojanastajuporedcarine,aliimjerekojeunaprjeđujutrgovinu. •Kontigentiikvote(kvant.ograničenjeuvozailiizvoza) •Dobrovoljnoograničenjeizvoza •Otvaranjetržištapregovorima •Sanitarne,fitosanitarneitehničkeprepreketrgovini

  24. Kontigentipredstavljajukoličineilivrijednostiodređenerobekojeseunekuzemljumoguuvestiuodređenojgodini.Kadaseoniiscrpe,robasedaljenemožeizvozitiiliuvozitibezpropisivanjanovihkontigenata.Kontigentipredstavljajukoličineilivrijednostiodređenerobekojeseunekuzemljumoguuvestiuodređenojgodini.Kadaseoniiscrpe,robasedaljenemožeizvozitiiliuvozitibezpropisivanjanovihkontigenata. Kvotesusličnekontigentima,sajednombitnomrazlikomkojaseodnosinatodakadseoneiscrperobujemogućeidaljeuvozitialiuzplaćanjemnogovećecarinekojamožebitiivišeputavećaodcarineucarinskojtarifi.

  25. SPOLJNOTRGOVINSKI ODNOSI • Međunarodne ekonomske odnose činemeđunarodno kretanje: • robe (i usluga), • kapitala, i • ljudi. • Ukupni spoljnotrgovinski odnosi neke zemlje predstavljaju: • integralni dio privrednog sistema i ekonomske politike, • regulisani su uzajamno povezanim i usklađenim podsistemima i politikama kojima se regulišu carinsko, spoljnotrgovinsko, devizno poslovanje, a posredno i poreskim sistemom i poreskom politikom.

  26. EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE • Zahtjevi za neograničenom trgovinom - slobodnom trgovinom– u suprotnosti su sa zahtjevima za uvođenjem carina i drugim trgovinskim ograničenjima –protekcionizmom. SLOBODNA TRGOVINA ≠ PROTEKCIONIZAM (ZAŠTITA)

  27. RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINE • Argumentpoboljšane alokacije proizvodnje putem međunarodne podjele rada, • Argument specijalističkih prednosti putem međunarodne podjele rada, • Argumentpovećanja efikasnosti putem svjetske konkurencije, • Argumentvećeg izbora proizvoda i manjih cijena, • Argumentpolitičke stabilnosti, • Argumentjačanja međunarodne pozicije,

  28. RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINE • Argument nižih troškova transakcija i informacija, • Argumentpovećanja tržišta prodaje, • Argumentdomaćeg rasta, • Argumentkomparativnih prednosti u troškovima. Apsolutna slobodna trgovina nije izvodiva (Adam Smith: To je“utopija”)

  29. LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA Izvor: Glania/Matthes, Institut der deutschen Wirtschaft Koeln, 2005.

  30. LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA

  31. RAZLOZI UVOĐENJA ZAŠTITE (PROTEKCIONIZMA) • Argumentzaštite domaćih privrednih grana • Argumentzaštite novih privrednih grana (tzv.”odgojne carine”) – Fridrich List, J.Stuart Mill • Argumentvlastitog opskrbljivanja u vremenu krize (tzv.”Autarkie argument”)

  32. ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA • Sastavni dioEKONOMSKOG i POLITIČKOG SISTEMAsvake države. Zasniva se na definisanim oblicima: • CARINSKE ,I • NECARINSKE ZAŠTITE. Primarni efekat zaštitne politike: • POTPUNO, ILI ODREĐENO OGRANIČAVANJE MEĐUNARODNE ROBNE RAZMJENE

  33. ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA OSNOVNI CILJEVI ZAŠTITNE POLITIKE: • zaštita strukture nacionalnog dohotka, • supstitucija izvoza i uvoza robe i faktora proizvodnje, • dugoročno povećanje stepena efikasnosti nacionalne proizvodnje. ss

  34. CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE Integralni element ukupne ekonomske politike države Sastavni dio nacionalne zaštitne politike u međunarodnim ekonomskim odnosima. Definicija (Stanković M.): “Pod carinskom politikom jedne zemlje treba podrazumijevati svjesno usmjeravanje od strane društva instrumenata i instituta u vezi sa carinskom zaštitom, razvoja domaće proizvodnje i drugim vitalnim pitanjima koja su od interesa za privredu jedne zemlje” 10/24/2014 34

  35. CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE Definicija (Jakupović S.):Opšta definicija carinske politike proizilazi iz utvrđenih ciljeva i strategije razvoja određene državne zajednice (unije) u posmatranom vremenskom periodu. "Carinska politika određene države (unije) predstavlja efikasno korištenje njenih definisanih elemenata u cilju unapređenja ukupnog stepena razvoja privrednog sistema države, prije svega u zaštiti domaće proizvodnje, osiguranju uslova za ostvarivanje prihoda državnog budžeta po osnovu indirektnih poreza koji nastaju kao rezultat spoljnotrgovinske robne razmjene, kao i zadovoljavanju i drugih potreba i zahtjeva u okviru definisanih uslova datog društveno-ekonomskog sistema i međunarodnih standarda, u posmatranom vremenskom periodu." 10/24/2014 35

  36. INSTRUMENTI CARINSKE POLITIKE • OSNOVNI (dugoročni): • Carinske stope, • Carinska osnovica, i • Carinski preferencijali. • POMOĆNI (kratkoročni): • Carinski kontigenti-kvote, • Antidampiške carine, • Sezonske carinske stope, • Itd. 10/24/2014 36

  37. INSTRUMENTI CARINSKE ZAŠTITE • CARINE SU KLASIČNI INSTRUMENT PROTEKCIONIZMA (ZAŠTITE), kojim jedna zemlja ostvaruje prednost na teret druge zemlje. • Označava se i kao “TARIFNA ZAŠTITA”. • Carina je instrument pasivne i aktivne zaštite: • Pasivno dejstvo: opterećenje cijene uvoza (najčešći oblik), • Aktivno dejstvo: uticaj na formiranje izvoznih cijena i količinu izvoza. 10/24/2014 37

  38. DEFINICIJA POJMA “CARINE” • Riječ "carina" dolazi od izraza "careva dažbina", koja je prvobitno naplaćivana u korist cara (vladara)(Popović, M.) • Carinom se, prije svega, u savremenom smislu riječi, smatra dažbina (indirektan porez) koja se u vidu novčanog iznosa i to, prije svega, u domaćoj valuti naplaćuje na robu po unaprijed utvrđenim kriterijumima i po utvrđenim carinskim stopama u carinskoj tarifi, najčešće od strane države uvoznice, bilo u cilju zaštite domaće privrede ili iz fisklalnih, političkih, socijalnih i drugih ciljeva. (Stanković, M.) • Carine su vrsta posrednog poreza na uvoz ili izvoz proizvoda kojim se opterećuje proizvod koji prelazi carinsku granicu.(Čenić, J.G.) • Carina je dažbina koja se naplaćuje na stranu robu koja se uvozi na carinsko područje određene zemlje, ili se sa tog područja izvozi. To je iznos davanja uvoznika robe u domaćoj valuti po osnovu uvoza, odnosno prelaska robe preko carinske linije jedne države, odnosno prelaska preko granice. (Todorović,T.) 10/24/2014 38

  39. DEFINICIJA POJMA “CARINE” • “Carine i ostale uvozne dažbine naplaćuju se na robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko područje CG, po stopama određenim u Carinskoj tarifi CG, koja je sastavni dio ovog zakona, osim gdje međunarodni ugovori CG i zakoni CG nalažu drugačije”. 10/24/2014 39

  40. ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE • Stari Rimljani – stationes (carinske stanice) – fiskalna uloga; • Stara Grčka(5.vijek prije Hrista)-cestarine, mostarine, trošarine (fiskalna uloga); • Feudalizam – tranzitne carine u unutrašnjem prometu (fisklana uloga); • Merkantilizam– zaštita domaće proizvodnje od inostrane konkurencije (zaštitna i fisklana uloga); • Liberalizam– razvoj nove industrije (“argument infant industrije”) – zaštitna i fisklana uloga; • Do Svjetske privredne krize 1929.godine- carina jedini instrument zaštite domaće proizvodnje; • Nakon drugog svjetskog rata (1945.)– carine prepreka slobodnoj međunarodnoj robnoj razmjeni – smanjivanje carina u okviru GATT-a i WTO-a 10/24/2014 40

  41. ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U CG • VIII vijek– srednjovijekovne države Južnih Slovena; • Otomansko carstvo– carina pod nazivom “đumruk”; • Austro-Ugarska monarhija– sporazum o carinama između Austrije i Ugarske, prihod od carina služio za finansiranje troškova zajedničkih poslova. SAVREMENA CARINA: • PRVI PERIOD: CARINSKI SISTEM SFRJ (1945. – 1992.), • DRUGI PERIOD:CARINSKI SISTEM CG (od 1995.godine do danas). 10/24/2014 41

  42. VRSTE CARINA • S obzirom na smjer kretanja robe: • Uvozne carine • Izvozne carine • Provozne ili tranzitne carine – ukinute su Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine. • S obzirom na svrhu carine: • Zaštitne carine • Fiskalne carine • Prohibitivne carine 10/24/2014 42

  43. VRSTE CARINA • C. S obzirom na osnovicu za obračun carine: • Carine na vrijednost uvezene robe („ad valorem") • Specifične carine • Kombinovane carine • D. S obzirom na subjekte odlučivanja: • Autonomne ili samostalne carine • Ugovorne ili konvencionalne carine • E. S obzirom na uravnoteženje domaćih i inostranih carina: • Antidampinške carine • Konsolidovane carine 10/24/2014 43

  44. EFEKTI CARINA • EKONOMSKI EFEKTI instrumenata protekcionističke politike neke zemlje podrazumijevaju promjene u vrijednostima parametara i promjeni odnosa koje primjena instrumenata izaziva u nacionalnoj ekonomiji i u drugim zemljama, učesnicima robne razmjene(Čenić, J.G.) • Efekti carina po J.E.Meade – u: • Primarni efekti: obuhvataju promjene u dohotku i cijenama, • Sekundarni efekti: odnose se na supstituciju, • Tercijarni efekti: obuhvataju sve promjene u cilju uravnoteženja platnog bilansa. 10/24/2014 44

  45. EFEKTI CARINA • Prema C. Weert-u, najznačajniji efekti carine su: • uticaj na cijene, • uticaj na preraspodjelu (gubitak efikasnosti i blagostanja), • fisklani uticaj za ubiranje državnih prihoda, • argument za carinske pregovore (Evropske zajednice), • odbrana od zaštitnih mjera drugih država (retorzione ili kaznene carine), • odbrana od dampinga drugih država (antidampinške mjere). 10/24/2014 45

  46. EFEKTI CARINA – PREDNOSTI I NEDOSTACI PREDNOSTI: • Optimalna carinska zaštita nacionalne privrede, • Uticaj na ravnotežu trgovinskog bilansa. NEDOSTACI: • Smanjenje prihoda državnog budžeta, • Smanjenje obima svjetske trgovine, • Redistribucija dohotka od potrošača prema proizvođačima, • Prelijevanje prihoda od proizvođača na svjetskom nivou prema nerentabilnim proizvođačima unutar nacionalne ekonomije, • Povećanje cijena, • Smanjivanje ličnog blagostanja svakog pojedinca. 10/24/2014 46

  47. EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE CARINA UTIČE NA POVEĆANJE CIJENA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU: • tačno za iznos carine(proizvodnja i potrošnja zavise od uvoza, a troškovi proizvodnje su konstantni), • za manji iznos od carine(troškovi proizvodnje nisu konstantni, povećanje produktivnosti snižava troškove), • za veći iznos od carine(rast tražnje na domaćem tržištu, nedovoljna ponuda iz uvoza). 10/24/2014 47

  48. EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE • CARINA NE UTIČE NA CIJENE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU U SLUČAJU: • Kada postoji dovoljna domaća proizvodnja po stabilnim cijenama, • Kada ne postoji dovoljna količina domaćih proizvoda – ako inostrani prodavac snizi prodajnu cijenu za iznos carine (efekat prevaljivanja carine sa kupca na prodavca). 10/24/2014 48

  49. EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ • Odražava se na povećanje prihoda države po osnovu uvođenja carina u međunarodni robni promet(Čenić, J.G.), • Fiskalni efekat carina predstavlja samosekundarni efekatkoji ona ispoljava kao snažno sredstvo prihoda države(M.Stanković), • Značajanelement finansiranja državnog budžeta u siromašnim i zemljama u razvojukoje imaju izražene probleme prilikom prikupljanja poreza, • U EU ne postoji sistem prikupljanja carina isključivo za finansiranje budžeta (tzv. finansijska carina) i taj sistem je zabranjen između država članica EU(član 25., stav 2. Uredbe o EZ). 10/24/2014 49

  50. EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U CG • Godišnje promjene u naplati indirektnih poreza u CG (2003. - 2008.) 10/24/2014 50

More Related