S upervizija

1. Supervizija

2. Uvdonarazmatranja SupervizijapremaKusturin (2007: 37) „kaooblikpodrškeprofesionalcimakojirade u područjuodgoja, obrazovanja i pružanjapsiho-socio-pedagoškepomoći, jedan je od • načinazaštitementalnogzdravlja, • poboljšavanjaprofesionalnihkompetencija i • poboljšavanjakvaliteteuslugakoje se pružajukorisnicima.“

3. Uvodnarazmatranja • Profesionalcikaoštosupsiholozi, socijalniradnici, pedagozi, socijalnipedagozi, rehabilitatori, nastavnici, terapeuti, učitelji i drugikoji u svrhuodgojai obrazovanjailipružanjapsiho-socio-pedagoškepodrskerade s ljudimasvakodnevno se suocavajusafaktorimakojimogupredstavljatiriziknjihovomentalnozdravlje. • „Rizicipoputkompleksnihproblema s kojima se susrećukorisnicii nedovoljneeduciranostizaspecifičnu i raznovrsnuproblematikukorisnika, nedostaciresursazapružanjepomoći, sekundarnatraumatizacija, neadekvatni uvjeti rada i sl., između ostalog otežavaju i izvršavanjeradnihzadataka, pružanjekvalitetneuslugekorisnicima, a mogunegativnoutjecati i na privatniživotprofesionalaca. Uz gorenavedenerizikekojidolaze s preuzimanjemdanogzaposlenja, profesionalci se brinu i zavlastiteživotneproblemekojikatkadmogubitivrlobliskionima s kojima se susreću i njihovikorisnici. Velika očekivanjakojase stavljajupredprofesionalce i činjenica da spomenutaočekivanjane mogu u potpunostizadovoljiti, iznimno su dobartemeljzarazvojprofesionalnogstresa.“ (Kusturin 2007: 37)

4. Kako se razvilasupervizija? • Supervizijakaopojam, prviput je koristenodstrane H. Kraus(a) 1950. godine; • 1964. godineponudjen je prviregularnistudijskiodsjek „Supervizija“ zasocijalneradnike; • Rapidnapopularnostpocetkom 70. – tihgodina; • Supervizijaje u svojimpočecimabilavezanauzdobrotvornisocijalni rad i pružanjepodrškevolonterimakojisu u sklopurazličitihvjerskihzajednicapomagalisiromašnimporodicama; • U daljnjemrazvojuproširila se i na drugepomažućeprofesije, poputzdravstva i školstva, i na različiteprofesionalneuloge, kaoštosuodgajatelji, rukovoditelji, psihoterapeuti i sl; • Supervizijapredstavljajednoodveomaznacajnihpodrucjaradasocijalnihpedagoga, socijalnihradnikaitd. (nakonadekvatnedoedukacije);

5. Definicija • Supervizija je jedan od neizostavnih oblika skrbi za mentalnozdravlje, metodaosiguranjakvaliteteusluga i načinpoboljšanjakompetencijapomagača. Sonja Žorgadefinirala je supervizijukao »processpecifičnogučenja i razvoja, kao i metodupodrškeprofesionalnomreflektiranjukojaomogućujestručnjacima da usvojenoveprofesionalne i osobneuvidekrozvlastitoiskustvo. Pomažestručnjacima da integrirajupraktična iskustva s teorijskim znanjima i da dođu do svojih vlastitih rješenjaproblema s kojima se susreću u radu, da se djelotvornije nose s stresom i da izgrađuju svoj profesionalni identitet. Supervizija podržava profesionalno iosobnoučenjestručnjaka« (premaKusturin, 2007: 38).

6. Funkcije, modeli i oblicisupervizije • Trinajčešćespominjanefunkcijesupervizijesu (Munson, 1993, premaKusturin 2007: 39) • Administrativno-upravljačkafunkcija • Podržavateljsko-pomažućafunkcija • Poučavateljskafunkcija

7. Funkcije, modeli i oblicisupervizije • Administrativno-upravljačkafunkcija „usmjeravačlanovesupervizijskegrupe(u daljnjemtekstu: supervizante) da obavljajusvojezadatke u skladu s politikom organizacije i zakonskom regulativom tedirektnoprovjeravaje li supervizor supervizantispuniosvupotrebnudokumentaciju i zadatke te organizira rad.“ (Kusturin, 2007: 39).

8. Funkcije, modeli i oblicisupervizije • Podržavateljsko-pomažućafunkcija „uključujerazgovor o emocijamakojesuvezaneuz rad s korisnicima, davanjeporukapotpore, rad na promicanju brige o vlastitom mentalnom zdravlju i jačanju profesionalca.” (Kusturin, 2007:39)

9. Funkcije, modeli i oblicisupervizije • Poučavateljskafunkcija „uključujeiskustvenoučenjenovihmetoda, tehnikai strategijarada, davanjepovratneinformacije o kvalitetiradaterazmatranjekonkretnihslučajevakrozprizmuteorije, prakse, iskustava, emocija, etike i dr.” (Kusturin, 2007: 39)

10. Funkcije, modeli i oblicisupervizije • U odnosupremaciljevimai funkcijamasupervizijerazlikujemodvamodela, američkii europski, koji se u najvećojmjerirazlikuju u naglašavanju, odnosnoizostavljanjuadministrativno-upravljačkefunkcijesupervizije.

11. Funkcije, modeli i oblicisupervizije • „Američkimodel i model zemaljaengleskogagovornogpodručjau supervizijikombinirasvetrifunkcijesupervizije, dok se u europskimmodelimasupervizijeadministrativno-upravljačkafunkcijauglavnomizostavlja. • Najvećirazlogtomesukonfliktiulogakojiproizlazeizčinjenice da je supervizortada i nadglednikkojikontrolira rad, štokaoposljedicumožeimatičinjenicu da supervizanti ne želeiskrenogovoriti o svojimproblemimakako bi se prikazali u boljemsvjetlu i izbjeglieventualneposljedice, terazumijevanjesupervizijeisključivokaonadzora. • Također, pred supervizora se stavlja veliki zahtjev da istodobnopružapodršku, ali i upravlja, nadgleda, poučava i utječe na daljnjezaposlenjesupervizanta. • Izovakopostavljenihulogajavljaju se i etičkedilemekojeotežavaju rad supervizora. U europskimmodelimasupervizije (npr. nizozemski, švicarski, njemački) naglasak je stavljen na procesprofesionalnograsta i razvoja, odnosno na osnaživanjesupervizanata.“ (Kusturin, 2007: 39).

12. Funkcije, modeli i oblicisupervizije • U područjupsihosocijalnogradarazvijaju se organizacijskai razvojno-integrativna supervizija. • Organizacijskasupervizijakaotemeljnufunkcijuističeadministrativno-upravljačkufunkciju, odnosno u fokusstavljaorganizaciju i sadržajrada. • »Tu je u ulozi supervizorapretpostavljeni, voditeljstručnogtimailiiskusnikolegaodgovoranzanekiprojekt. Zbogtogaovajobliksupervizijeimaobilježjastručnogvođenja, tj. upućivanja kako obavljati određeni posao na tome radnommjestu, kojesudužnosti i pravastručnjaka i korisnika, kakva je strukturarada, koji je procesodlučivanja, koje se metodeistraživanja i rješavanjaproblema korisnika primjenjuju. Također, uključuje definiranje i pojašnjavanjeradnihvrijednosti, etičkihnormi, prioriteta, razvijanjei usaglašavanjeradnihstrategijaodgovora na nove/promijenjenepotrebekorisnika i sl.« (Ajduković i Cajvert, 2004, prema Kusturin, 2007:40).

13. Funkcije, modeli i oblicisupervizije Oblicisupervizijekoji u fokusstavljajuadministrativno-organizacijskufunkciju, supervizantimaćeomogućiti da znajušto se trebaučiniti, tko će što činiti, kako će se nešto učiniti, koji je cilj određeneradnje, tko je komuodgovoran, kojisuzakonskiokviri, kojisurokovi, kojesu posljedice i sl.

14. Funkcije, modeli i oblicisupervizije Razvojno-integrativna supervizijau fokusuradaimarazvojprofesionalnekompetentnostistručnjaka, a tekposrednoutječe na poboljšanjeuslugakoje se pružajukorisnicima. »Supervizija je procesrazvojastručnjakakaoreflektirajućegpraktičara. To je kreativniprostor u kojemustručnjaku zajedništvu i suradnji s supervizoromučiizsvojihiskustava, traživlastitarješenjaproblema s kojima se susreće u radu, uključujućidjelotvornijesuočavanjesastresom, sagledavasituacijuklijenta i njegoveresurse, svojemisli, osjećaje i resurseteodnos s klijentomizrazličitihperspektiva. Integrirajućiterazličiteaspekteprofesionalnesituacije, supervizantstvarapretpostavke da djelujekaoprofesionalnokompetentnaosoba. Takosupervizijaosiguravakvalitetan rad s korisnicimapsihosocijalnograda« (Ajduković i Cajvert, 2004 premaKusturin 2007:40).

15. Funkcije, modeli i oblicisupervizije Oblicisupervizijekoji u fokusstavljajusamogpomagačapobrinutće se za to da se pomagača pita kako je, što mu treba da bi se osjećaobolje, potaknut će ga da se sam osvrne na to kako radi i/ili da od kolegadobije povratnu informaciju o sebi te da zajednički uče i dolaze do novihideja i zaključaka. Ovakavtipsupervizijespriječitće da se profesionalciosjećajuusamljeno i da mislekako se njihov rad ne cijeni.

16. Uloge Supervizor • Je zaduzen da vodisupervizijske i evaluacijskesastanke s ciljempruzanjaaktivnepodrskesupervizantimaprilikomucenja • Stitipodatke • Ne djelujeizvansupervzijskogsistema

17. uloge Supervizant • Sudjeluje u supervizijskimievaluacijskimsastancima • Traziinterakcijusasupervizorom I ostalimsupervizantima • Reflektirainterakcijunjegoveprakse • S ciljem da mubudelakse i/ ilidanestonauci

18. uloge Podnosilaczahtjevazasupervizijom • Pregovarailipostavljauslove (obim, ucestalost, ciljeviitd.) • Ucestvuje u superviziskim I evaluacijskimsastancima

19. sadržajradasupervizije • Problemikojimogubiti u fokususupervizijesuraznovrsni, alivezaniuzobavljanjeprofesionalneuloge. • Problem supervizijenisuprivatni problemi supervizanata. • Neka od područja koja mogu biti ufokususupervizijesu (premaKusturin 2007: 42 – 44):

20. sadržajradasupervizije „Područjerada s korisnicama: npr. teškoće u komunikaciji s korisnicima • (kadakorisnikpovisi ton, tumačiuputestručnjakakaonapad, prezentiranjemišljenjapredvećomgrupomkorisnika, zastupanjevlastitogmišljenjai dr.);

21. sadržajradasupervizije • Područjeprofesionalnihkompetencija: npr. ograničenidijapazonmetoda i tehnika u radu (kako smiriti korisnika bez prijetnji i podizanjaglasa, vještine vođenja individualnog razgovora, motiviranjeroditelja za suradnju i dr.);

22. sadržajradasupervizije • Područjevlastitihemocija, stavova, vrijednosti: npr. osjećajbespomoćnosti(da se ništa ne može promijeniti, da su problemi presloženi, da se nemasmisla više nitruditi, da nedostajepotporakolega, prevelikakoličinaposla i nemogućnostodvajanjavremenazasebei sl.); profesionalnistres (čestabolovanja, glavobolje, gubitakstrpljenja, ljutnja, nekontroliranereakcije, povučenost, povećanakonzumacijaalkohola, cigareta, kave i dr.);

23. sadržajradasupervizije • Područjeradnihuvjeta i karakteristikaradnogmjesta: npr. neadekvatniradniuvjeti (nedefiniranoradnovrijeme; čestaposlovnaputovanja; dostupnost šefu 24 h; prostorija za rad je malena, hladna, zagušljiva,bučna; nedostatak vremena za pauzu i sl.); karakteristike radnog zadataka(nerealnirokovi, velikbrojkorisnika, malen brojraspoloživihresursazapomoć, korisnicikojisuagresivnipremaprofesionalcu, slučajevi s kojima se radibliskisuosobnomiskustvu, problemikorisnikaza koje profesionalac nije dodatno educiran i dr.);

24. sadržajradasupervizije • Područje međuljudskih odnosa: npr. nezadovoljavajući odnosi skolegama (česta optuživanja, svađe, podmetanja, ogovaranja, nedijeljenjeinformacija, osporavanjekompetencijepredkorisnicima i sl.); nedostatakpodrške (nepostojanjenijedneosobe s kojom se možeotvorenorazgovarati, nedostatakrazumijevanja, nedostatakvremenazarazgovores kolegama, izostanak pohvale i nagrade) i dr.

25. primjer Supervizantdolazi u superviziju s problemom da dijete s kojimradi(upućenomu je zbogčestogometanjanastave) pristaje na svedogovore, aliih se ne pridržava. Supervizantističe da je iscrpiosvenačinekojeznakako bi postigao da dijete ne ometanastavu. Krozsupervizijusupervizornakonprikupljanjainformacijamožeusmjeritirazgovoru jednomilinekolikosmjerova.

26. primjer • Kako se profesionalacosjeća u vezi s tim? • Štotouzrokujenjegoveemocije? • Kakoemocijeutječu na njegov rad s djetetom i na dijete? • Kakoprihvatitisvojeemocije? • Kakopristupitidjetetubezteemocije • ilikako je iskoristiti u radu?

27. primjer • Kako moja osobna iskustva utječu na moje ponašanje/osjećaje premadjetetu? • Podsjećalimeponašanjedjeteta na menekad sam biomladili na ponašanjemogsina/kćeri? • Kakoprofesionalacmožeodvojitiosobno iskustvo od rada s djetetom?Kako se osjećadijete? Što je toštopotičedijete da se takoponaša? • Kako se profesionalac u svomepristupurazlikujeodsvihdrugihkojineštotražeoddjeteta? Jesu liočekivanjaoddjetetarealna?

28. primjer • Što je tošto je većiskušao? Koji subilirezultati? Što se jošmožeučiniti? Je liimaonekihsličnihslučajeva? Kakomuprošlaiskustvamogupomoći u rješavanjuovogproblema? Kojaiskustvaimasupervizijskagrupa i kako mu mogu pomoći?Kojasupravilaustanovevezanauzovakvoponašanjedjeteta? Kojaje uloga profesionalca? Koje metode su mu na raspolaganju? Tko jejošu ustanoviuključen u rješavanjeproblema?

29. primjer • U jednomrazgovorumože se primijeniti i nekolikosmjerova, a odabironogaprimarnogovisitće o odgovorimasupervizanta i načinu na kojije definirao svoje pitanje. Također, i metode kroz koje se ova pitanja mogupostavljatimogubitiraznovrsne. Od crtanja, igranjauloga, razgovora, do skulpture i drugihkreativnihmetoda i tehnika. Izbormetode i tehnikeovisit će o preferencijama samog supervizora, ali i supervizanta.

30. primjer • Kaoishodsupervizijskogprocesamože se javiti: – novorazumijevanjevlastitogponašanja i ponašanjakorisnikailisuradnika, – osjećajrasterećenja, – poboljšanjeprofesionalnogstilarada, kvaliteterada i postignuća, – boljabrigazavlastitomentalnozdravlje, – povišeniosjećajzadovoljstvasobom, poslom, organizacijom.

31. Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima Rad na slucaju: • Samorefleksijasupervizanata u ciljuboljegrazumijevanjaodnosaizmedjusocijalnogpedagoga i klijenta; • Ovdjepripadajutemekaostosu : poboljsanjespoznaje (sebe i drugoga), odvajanjeopservacijeodocjenjivanja, pravilanodnossablizinom i distancomprilikomradasaklijentomitd.)

32. Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima Samorefleksijatima: • Odnosi se na razvojkooperacijeisposobnostidjelovanjatima; • Cesto se mozesteciprilikomrjesavanjarazlicitihinternihkonflikataunutartima;

33. Tezistesupervizije u socijalnimdjelatnostima Analizaorganizacije • Odnosise na ispitivanjesvihprocesa, koji se odnose na dostignucaodredjeneinstitucije: fomalneineformalne structure, subsistemi, podjelarada, planiranje, hijerarhijskiodnos, stilvodjenja, radnaklima, normeipravila, realizacijeciljevaitd.