1 / 10

Naučno istraživanje u psihologiji

Naučno istraživanje u psihologiji. Tok Varijable H ipoteze Metod. Problem. Praksa Praznina u znanju Suprotstavljeni nalazi istraživanja Primer: izvori agresivnog ponašanja kod dece. Izučavanje literature: mogući činioci agresivnog ponašanja. P ol Izloženost fizičkom kažnjavanju

isaura
Télécharger la présentation

Naučno istraživanje u psihologiji

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Naučno istraživanje u psihologiji Tok Varijable Hipoteze Metod

  2. Problem • Praksa • Praznina u znanju • Suprotstavljeni nalazi istraživanja • Primer: izvori agresivnog ponašanja kod dece

  3. Izučavanje literature: mogući činioci agresivnog ponašanja • Pol • Izloženost fizičkom kažnjavanju • Nesigurna vezanost za roditelje (slabije samopoštovanje, slabija regulacija emocija) • Gledanje agresivnih sadržaja na TV • Igranje agresivnih video igrica • VARIJABLE: zavisna i nezavisne

  4. Šta kaže teorija • Urođena agresivnost • Frustracija agresija • Učenje po modelu • Katarza • Temperament • Kapacitet za samoregulaciju

  5. Sužavanje problema: cilj i hipoteze • Primeri: • Utvrditi kako utiče posmatranje agresivnog modela na kasnije agresivno ponašanje • Utvrditi kako je igranje agresivnih video igrica povezano sa agresivnim ponašanjem • Utvrditi kako je fizičko kažnjavanje deteta povezano s kasnijim agresivnim ponašanjem • Utvrditi da li doživljaj sigurnosti dovodi do smanjenja agresivnosti

  6. Bandura: učenje agresivnog ponašanja putem posmatranja modela • Da li će posmatranjem agresivnog ponašanja modela doći do povećanja agresivnog ponašanja • Metod: eksperiment sa paralelnim grupama • Odrasla osoba uživo, agresivno ponašanje • Odrasla osoba na filmu, agresivno ponašanje • Osoba prerušena u mačku, agresivno ponašanje • Odrasla osoba uživo, neagresivno ponašanje • Kontrolna grupa – ne posmatra ponašanje modela • Varijable • Nezavisne: vrsta posmatranog modela (čovek/osoba preobučena u životinju), način ponašanja modela (agresivan/neagresivan), uslovi posmatranja (uživo, na TV) • Zavisna: učestalost agresivnog ponašanja • Kontrolne: pol, uzrast, porodično okruženje • Film • Rezultati: deca imitiraju ponašanje agresivnog modela, posmatranog uživo ili na filmu

  7. Anderson i sar.: Longitudinalni efekti nasilnih video igrica na agresiju u Japanu i SAD (2001) • Da li izloženost nasilnim video igrama (NVI) dugoročno povećava agresivnost • Ispitivanje eventualnih kulturalnih specifičnosti (kulture s mnogo/malo nasilja) • Metod i uzorak: korelaciono istraživanje, longitudinalno (praćenje uzorka u 2 vremenske tačke – 3 i 6 meseci razmaka); deca starijeg školskog uzrasta • Varijable • Nezavisna: navika igranja NVI, operacionalizacija • Zavisna: samoprocena učestalost fizički agresivnog ponašanja za protekli mesec • Rezultati: Učestalo igranje NVI predviđa kasniju agresiju u podjednakoj meri u Japanu i u SAD

  8. Taylor i sar: Fizičko kažnjavanje trogodišnjaka od strane majki i kasniji rizik od dečjeg agresivnog ponašanja (2010) • Da li postoji povezanost između upotrebe blagog fizičkog kažnjavanja na uzrastu od 3 godine i kasnijeg agresivnog ponašanja dece na uzrastu od 5 godina • Metod: korelaciono , longitudinalno istraživanje, uzorak – 2461, kohorta dece, slučajno izabrana • Varijable • Nezavisna: učestalost korišćenja FK u proteklih mesec dana • Zavisna: Indeks agresivnosti deteta (Child Beh. Checklist) • Kontrolne: indeks agresivnosti deteta na uzrastu od 3 god, fizičko zlostavljanje i zanemarivanje deteta, partnersko nasilje, stres roditeljstva, depresija, upotreba alkohola/droga, neželjenost deteta. • Rezultati: Učestalo korišnjenje FK (više od dva puta mesečno – 27% uzorka) povećava rizik od agresivnog ponašanje dece na uzrastu od pet godina (za 50%), kada se uzmu u obzir svi ostali faktori rizika

  9. Mikulincer i Shaver: Povećanje sigurnosti promoviše mentalno zdravlje, prosocijalne vrednosti i međugrupnu toleranciju (2007) • Da li primovanje sigurnosti dovodi do smanjenja međugrupne hostilnosti • Pridavanje negativnih karakteristika pripadnicima drugih grupa i pozitivnih karakteristika svojoj grupi je vid održavanja pozitivnog samopoštovanja, prema teoriji AV ova tendencija je naročito tipična za nesigurno vezane osobe • Sigurno vezane osobe imaju manje straha od nepoznatog, lakše održavaju stabilno samopoštovanje bez oslanjanja na psihološke odbrane, uključujući omalovažavanje vrednosti drugih ljudi • Metod: eksperimentalno istraživanje • Primovanje: subliminalno prikazivanje stimulusa (imena, slike) koji aktivira mentalne reprezentacije osoba koje ispitaniku služe kao sigurna baza

  10. Mikulincer i Shaver (2007) • Varijable NV: primovanje sigurnosti ili neutralni stimulusi ZV (mera agresivnog ponašanja): količina ljutog sosa koju ispitanik (Izraelski Jevrej) daje drugoj osobi (saradniku istraživača) u lažnoj studiji preferencije ukusa KV: nacionalnost druge osobe (Jevrejin ili Arap) • Procedura • T1: saopštavanje imena osoba koje služe ispitaniku kao sigurna baza; imena poznanika (2-3 nedelje pre početka eksperimenta) • T2: ispitanik rešava jednostavne zadatke prepoznavanja reči. Pre svakog zadatka mu se subliminalno izlaže ime sigurne baze ili neutralno ime • T3: lažni test preferencije hrane, u kojem ispitanik daje saradniku ljuti sos za konzumaciju • Rezultati • Ispitanici koji su imali neutralno primovanje, davali su veću količinu ljutog sosa Arapima nego Jevrejima; Ispitanici koji su imali primovanje sigurnosti, davali su istu (malu) količinu ljutog sosa, bez obzira na “nacionalnost” saradnika • Doživljaj sigurnosti podstiče saosećanje i prosocijalno ponašanje prema pripadnicima drugih, različitih, pa i “neprijateljskih” grupa

More Related