1 / 15

Platon

Platon. život i djela. Aristokle - Platon. potomak ugledne aristokratske atenske obitelji: Otac Ariston iz obitelji atičkog kralja, majka dolazi iz Solonovog kruga Ujaci Kritija i Harmid, atenski političari iz vlade Tridesetorice Nije bio oženjen niti je imao djecu

isha
Télécharger la présentation

Platon

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Platon život i djela

  2. Aristokle - Platon potomak ugledne aristokratske atenske obitelji: • Otac Ariston iz obitelji atičkog kralja, majka dolazi iz Solonovog kruga • Ujaci Kritija i Harmid, atenski političari iz vlade Tridesetorice Nije bio oženjen niti je imao djecu • Sokratov učenik postaje s 20 godina • U mladosti je želio aktivno sudjelovati u politici

  3. "gorko sam se razočarao" • u politici • vidio je kako vlast pokušava uvući Sokrata u svoje prljave igre tjerajući ga da sudjeluje u hvatanju i ubojstvu jednog građanina (Leonta Salaminjanina, a bez suda), što Sokrat odbija. • Naravno da to (Sokratu) ne opraštaju. • Nakon pada vlade Tridesetorice, Sokrata optužuju i osuđuju... obnovljena je demokracija smaknula njegova učitelja i uzora - Sokrata! • Napušta Atenu (ipak je on bio Sokratov učenik) • Putuje… Megara (južno od Atene), • Kirena (sjeverna Afrika), Egipat, • Južna Italija (pitagorovci), Sirakuza (Sicilija) • pokušaj ostvarenja svojih ideja države – neuspješno • uhvaćen – prodan kao rob • otkupio ga je učenik koji nije htio uzeti novac skupljen za njegov otkup • za taj je novac kupljeno zemljište za njegovu buduću školu... • i tako do četrdesete…

  4. Izvan politike o politici • Platon je ogorčen, ali i dovoljno i mudar, pa se kloni neposredna sudjelovanja u političkim zbivanjima: Razborit čovjek mora dizati svoj glas ako mu se čini da se državom loše upravlja, ali samo onda ako mu ne prijeti smrt... • Ipak: problemi politikei socijalne etike ostaju osnovnim interesom njegova života.

  5. Akademija • S oko 40 godina vraća se u Atenu. • Osniva i stalno poučava u svojoj školi Akademiji (u Akademovom gaju) u Ateni gotovo pedeset godina. • Na ulazu u nju je pisalo: Aγεωμέτρητος μηδεὶς εἰσίτω Neka ne ulazi nitko tko nije vješt u geometriji. • Sama Akademija je trajala do 529. god. poslije Kr. tj. preko 900 godina. • car Justinijan ju ukida i to se smatra krajem Antike i početkom Srednjega vijeka Akadem atenski heroj, spominje se u legendi o junaku Tezeju, otmičaru Helene. Akadem je Heleninoj braći odao mjesto gdje je sakrivena Helena. Po gaju blizu Atene, koji je bio posvećen Akademu, nazvana je Platonova filozofska škola.

  6. Akademija ipak traje • Slavna tradicija Platonoveakademijeprisutna je i danas u nazivima najviših nacionalnih znanstvenih ustanova. • Sustav obrazovanja ostvaren u njegovoj Akademiji u mnogočemu je ostao do danas (npr. obavezna poduka iz matematike. • Umire u dubokoj starosti 437.god.

  7. Djela - dijalozi • Platonovo učenje poznajemo izvorno jer su njegova djela sačuvana u cjelini. • Većinom su to dijalozi. U obliku razgovora prenio je Platon žive misli svoga vremena, stvarne polemike Sokrata sa sofistima. • Ta suprotstavljanja, u kojima Platon svjedoči ali i domišlja antiteze različitih životnih nazora, izražena su u dotjeranu obliku zavidne literarne vrijednosti. • Sokrat se javlja kao nosilac Platonovih shvaćanja. • Najpoznatiji dijalog je Politeia - Država u kojoj se isprepliću ontološka, etička, estetička, spoznajna, psihološka, politička i druga razmatranja. • Njegov sustav sazrijeva pola stoljeća pa stoga povjesničari filozofije razlikuju nekoliko etapa Platonova razvoja: sokratsko, prijelazno, zrelo i kasno doba.

  8. Najpoznatiji dijalozi • DržavaO pravednosti • SimpozijO ljubavi • FedonO duši i Fedar - spisi zreloga doba • ParmenidDijalog o idejama • ProtagoraO vrlini • Teetet i SofistO znanju • Zakoni

  9. Kako je pisao/govorio primjer Platonovog teksta – dijaloga Iz Politeia – sedma knjiga

  10. Kako je pisao/govorio (primjer Platonovog teksta – dijaloga) — ... dakle Predoči si da ljudi žive u podzemnoj špilji, koja ima dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi u njoj od mala s okovima na nogama i vratu tako, da ostaju na istom mjestu i gledaju samo preda se, te glavu radi okova ne mogu naokolo okretati, a svjetlo im ognja gori odozgo i izdaleka - njima za leđima; među ognjem i sužnjevima zamisli put gore, a uza nj zid, kao što čarobnjaci stoje pred gledateljima iza ograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije. — Predočujem si. — Predoči si dakle uz taj zid ljude, koji nose svakakve sprave, što iznad zida izviruju, kipove, druge životinje kamene, drvene i svakojako izrađene; i kako je prirodno, da jedni nositelji govore a drugi šute. — Čudnu sliku veliš i čudne sužnjeve. — Nalik na nas! Jer misliš li najprije, da bi sužnji od sebe samih i jedan od drugoga što drugo vidjeli osim sjena, što bi od ognja padale na stijenu pećine pred njima? — Naravno, ako bi bili prisiljeni cijeli život držati glavu nepomično? — A što bi vidjeli od predmeta, koji bi se mimo nosili? Zar ne bi isto? — Svakako. — Ako bi dakle mogli među sobom razgovarati, misliš da sjene, koje bi vidjeli, ne bi običavali zvati jednako kao i prave predmete? — Bez sumnje. — Što dalje, ako bi u tamnici od suprotne strane odjekivalo, kad bi koji od prolaznika progovorio, misliš da bi oni držali kako netko drugi govori, a ne sjena, koja bi mimo prolazila? — Zeusa mi, ne mislim. — Sasvim bi dakle takvi ljudi držali, da ništa drugo nije istina nego sjene predmeta? — Veoma nužno. — Gledaj dakle, što bi im se dogodilo, kad bi se toga izbavili, odbacili okove i izliječili ludosti. Kad bi koji bio odvezan i prisiljen iznenada ustati, okretati vrat, stupati i gledati gore prema svjetlu, osjećao bi kod svega toga bol, i radi bještanja svjetla ne bi mogao spoznati ono, od čega je do tada vidio sjenu — Što bi, misliš, rekao, ako bi mu tko govorio, da je do sada gledao tlapnje, a sada bolje vidi, sada, okrenut prema predmetima, je bliže bitku... Misliš li, da ne bi bio u zabuni i mislio, da je istinitije ono što je do tada gledao, nego ono što mu se sada pokazuje? — Dakako... Iz Politeia – sedma knjiga

  11. Prvo razdoblje (djela u duhu svog učitelja Sokrata) • Odbrana Sokratova- Sokratova odbrana na suđenju • Kriton Sokrat kao dobar građanin koji odlučuje ispiti otrov zbog pokoravanja zakonima • Eutifron Sokrat počinje razgovor o prirodi pobožnosti • Lahet O hrabrosti. • Ijon Protiv pjesnika • ProtagoraO vrlini - vrlina je znanje i stoga se može naučiti. • Harmid O umjerenosti • Lisip I O prijateljstvu • DržavaO pravdi Prijelazno razdoblje, Platon traži vlastiti put filozofskog promišljanja • GorgijaPolitičar, ili pravo jačega nasuprot filozofu • Menon Ispravlja se teza da se vrlina može naučiti • Eutidem Protiv logičkih pogreški • HipijaI O lijepom • Hipija II Da li je bolje činiti zlo namerno ili nehotice • Kratil O teoriji jezika. Prvi pokušaj utemeljenja filozofije jezika • Meneksen Parodija retorike

  12. Zrelo razdoblje (u kojem je Platon došao do svojih vlastitih postavki): GozbaSva zemaljska ljepota samo je sjenka istinske Ljepote FedonIdeje i besmrtnost Državaknjige II–X. Veoma naglašen metafizički dualizam Fedar O prirodi ljubavi i trodijelnosti duše, kao u Državi Kasno razdoblje: TeetetO spoznaji. Pobija se Protagorin skepticizam. Parmenid Odbrana teorije ideja od kritike Sofist Ponovno razmatranje teorije ideja DržavnikVladar ima znanje. Država zakona je iz nužde Fileb Odnos uživanja prema dobru TimajNauka o prirodi. Demijurgova djelatnost Kritija Idealna država nasuprot osvajačkoj pomorskoj Zakoni i Dodatak Zakonima Platon pravi ustupke realnom životu Sedmo i Osmo pismo

  13. Filozof - pisac - pjesnik Svi Platonovi spisi osim Odbrane Sokratove (i nekoliko pisama) imaju dijaloški oblik: • Filozofski dijalog u Platonovim spisima dobiva umjetničku obradu. • U njegovim dijalozima raspravljaju filozofi, pjesnici i mladi ljudi iz Sokratovog društva. • Svi spomenuti u tekstu dijaloga su povijesne osobe i dijalog obično nosi naziv po nekome od njih. • Glavni lik – osnovni sugovornik - u većini dijaloga je Sokrat • Dijalozi pokazuju sposobnost za živo postavljanje scene, kojoj ne nedostaje ni dramatike. • Mrski su mu sofisti a posebno se izdvaja lik sofista Protagore. • Dijalozi su prožeti sjajnim pjesničkim slikama i usporedbama: opisi zagrobnog života, stvaranja svijeta, mit o Prometeju, stvaranje čovjeka, Atlantida...

  14. preporuka • Odbrana Sokratova • Fedon je opis tuge učenika koju Sokrat svojom vedrinom uspijeva ublažiti • Fedar sadrži mnogo pjesničkih slika pejzaža • Gozba je vjerojatno najbolje Platonovo djelo s književnog stanovišta. Filozofija u njemu nije u prvom planu a opisane su žive iskre životne radosti priča o ljubavi. • Politeia – Država je najvažnije Platonovo djelo i sadrži sve osnovne teme filozofije: ontologiju, gnoseologiju, antropologiju i praktičnu filozofiju (etiku i politiku)

More Related