1 / 46

PRINCIPI PRAVILNE ISHRANE U PREVENCIJI BOLESTI RADA

PRINCIPI PRAVILNE ISHRANE U PREVENCIJI BOLESTI RADA. Dr Mirjana Ili ć Specijalista medicine rada ZC Kikinda. DEFINICIJA, ISTORIJAT I KONCEPT BOLESTI U VEZI SA RADOM.

jela
Télécharger la présentation

PRINCIPI PRAVILNE ISHRANE U PREVENCIJI BOLESTI RADA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. PRINCIPI PRAVILNE ISHRANE U PREVENCIJI BOLESTI RADA Dr Mirjana Ilić Specijalista medicine rada ZC Kikinda

  2. DEFINICIJA, ISTORIJAT IKONCEPT BOLESTI U VEZI SA RADOM

  3. ne postoji formalna „lista“ bolesti u vezi sa radom“ kao ni precizna opšte prihvaćena definicija a samim tim ni jasni dijagnostički kriterijumu za dijagnozu U dosadašnjoj medicinskoj literaturi ove bolesti su bile svrstavane u nespecifične profesionalne bolesti ili profesionalne bolesti u širem smislu ( gde se ne može jasno tvrditi da je rad i ekspozicija štetnom agensu ili uslovima rada jedini uzrok). Ove bolesti su masovnije od profesionalnih bolesti i češće se javljaju kod kod nekih profesionalnih grupa ili zanimanja.

  4. Rađene su velike studije , a na nivou SZO je formirana ekspertska grupa (work related deseases ili work related disorders i болезни свјазаније с работои ) , kao termin se pominju još 1973.godine ,veći značaj im je dat 1983. ,1985. i 1987. godine od zajedničkog Komiteta MOR/SZO, 1997.godine oblikuje se definicija da „podrazumevaju širok spektar bolesti koje su na neki način,ne uvek uzročno,povezane sa zanimanjem ili uslovima rada ,a etiologija tih bolesti je multikauzalna „.

  5. U Srbiji, nemaju svoju „zakonsku“definiciju i pravilnik o utvrđivanju , pa se prepušta specijalistima medicine rada da utvrde njihovo postojanje i eventualne materijalne i nematerijalne štete nastale iz njih

  6. ETIPATOGENEZA BOLESTI U VEZI SA RADOM • Nastajuindirektno putem mehanizama hroničnog profesionalnog distresa , • Postoje dokazida se određene promene na genskoj strukturi aktiviraju putem dejstva faktora spoljne sredine ( pa time i radne sredine i tehnološkog procesa rada), i imaju veliki značaj za kliničku manifestaciju raznih multifaktorskih bolesti (hroničnog nezaraznog tipa) .

  7. Da bi ove bolesti bile „slučaj „ za specijalistumedicine rada mora se uraditi sledeće: analizirati učestalost na nivou nekog pogona,preduzeća ili slično da se utvrde poznati (opšti)faktori rizika kao što su gojaznost,šećerna bolest,alkoholizam,HLP, pušenje duvana,fizička neaktivnost … identifikacija faktora rizika na radnom mestu ocena radne sposobnosti osoba sa dijagnostikovanim bolestima u vezi sa radom prevencija i promocija zdravlja na radu retko procena uslova i ekspozicije štetnostima radnog mesta u pojedinačnim slučajevima na zahtev poslodavca

  8. LISTE BOLESTI U VEZI SA RADOM • 1987.godine SZO/MOR menja ovu listu i deli je na tri grupe bolesi: • Hronična nespecifična respiratorna bolest • Kardiovaskularne bolesti • Koštano-mišićne bolesti • Kao što se vidi tu se prepliće uloga medicine rada i opšte medicine (medicina rada i javno zdravlje,grupa masovne hronične nezarazne bolesti i promocije zdravlja uopšte i na radu sa osnovnim ciljem ZDRAV RADNIK NA ZDRAVOM RADNOM MESTU). • Podvučene bolesti mogu biti izazvane ili pogorsane nepravilnom ishranom pa bi se sad osvrnuli na drugi deo ovog rada.

  9. I.PRINCIPI ZDRAVE ISHRANE • Pitanje ishrane uvek je uticalo na kvalitet rada i zdravlja zaposlenih radnika uzimajući u obzir • različito fizičkoopterećenje , • različite energetske potrebe,i • različite potrebe za gradivnim i energetskim materijama • Pravilna ishrana treba da je optimalna,adekvatna,ekonomična i prilagođena polu, godinama života,radu , podneblju • Neadekvatna ishrana bitno će se odraziti u progresivnom opadanju radne sposobnosti i povećanju morbiditeta , traumatizma, absentizma i nastajanja invalidnosti.a uhranjenost je proporcionalno vezana sa povećanjem produktivnosti.

  10. Kada su posmatraju grupe radnika kalorijska vrednost obroka treba da se odredi prema energetskim potrebama najbrojnije grupe ,s tim da svaki radnik dobija da jede ad libitum. Većina radnika ne jede ništa pre početka rada,pa je najbolje rešenje ovog problema dobro organizovana kolektivna ishrana,pri čemu treba voditi računa o veličini kolektiva ,rasporedu radnog vremena i smena i udaljenosti od radnog mesta do trpezarije ( toleriše se 100-200m)tako da se za odlazak i dolazak ne gubi više od 10 min - ostalih 20 min je za pranje ruku,uzimanje hrane i konzumiranje obroka) .

  11. Energetske potrebe definisala je radna grupa SZO kao onaj nivo unosa energije iz hrane koji će biti u ravnoteži sa energetskom potrošnjom osoba čije su dimenzije ,sastav i tela nivo fizičke aktivnosti dugoročno u skladu sa dobrim zdravljem,a koji omogućava održavanje ekonomski neophodnog i socijalno poželjnog nivoa fizičke aktivnosti. Prihvatljivo je da za kontinuiran dinamički fizički rad radno opterećenje iznosi 33% radnog vremena

  12. Savezna komisija za ishranuizvršila je kategorizaciju radnika po težini mišićnog profesionalnog rada:

  13. Na ukupnu energetsku potrošnju utiču: biološke varijable ( pol,godine,telesna težina,sastav tela,genetski faktori) fiziološka stanja (rast,razvoj, trudnoća,laktacija..) rekovalescencija ( operativni zahvati,oporavak posle infektivnih obolenja) spoljašni mikroklimatski faktori ( visoka,niska temperatura vazduha /15% veća potrošnja pri t° nižoj od -15°C) dodatna zaštitna odeća i obuća ( sputavajući efekat)

  14. u naporima koji su supramaksimalni organizam troši unutrašnje depoe energije Ugljenih hidrata koji se u kratkom vremenskom intervalu pretvaraju u ATP i CP.Posle toga nastupa velika iscrpljenost organizma jer su energetske zalihe potrošene ,desi se da dođe do gubitka svesti,zastoja srca sa mogućim , ali retko , smrtnim ishodom.

  15. Bazičnu dnevnu ishranu kvantitativno i kvalitativno treba obezbediti kroz tri dnevna racionalna obroka ( kod kuće i na radnom mestu u zavisnosti od smenskog rada) , uz obezbedjene dopunskog obroka za radnike koji rade težak fizički rad (on se konzumira za vreme pauze , najbolje posle trećeg radnog sata).

  16. Prvi obrok radnik treba da uzme kod kuće,ili u restoranu radničke ishrane 30-60 min pre početka rada i on treba da predstavlja 10-15% dnevnih energetskih potreba. Dopunski obrok ne treba da bude obilan i mastan , već mali po količini , koncentrovano ugljeno hidratnog sadržaja , lako svarljiv i podesan za brzu apsorpciju energije. Znači ne mora da bude kuvan, topao i jako kaloričan . Redovan obrok sledi posle rada kod kuće i on treba da čini 30% dnevih energetskih potreba , a ostalo pripada večeri.

  17. Zdrava hrana • je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše • belančevina i masti (posebno životinjskog porekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), • bogata je slozenim ugljenim hidratima, • vitaminima • i mineralima – (biljna hrana, voće, integralne žitarice, semenke). • znači jesti što jednostavnije, jesti  u umerenim količinama, • ne prebrzo i halapljivo, već dobro sažvakano • vodeći računa da hrana nije suviše hladna niti suviše vruća, preslana, prekisela ili prezačinjena. • treba da bude raznovrsna, ali pravilno kombinovana • moraju se uneti svi sastojci neophodni za obnavljanje ćelija organizma u što idealnijim količinama.

  18. Nije svaki organizam isti i ne zahteva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "osluškivanje" organizma, saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. obroke uzimati redovno u isto vreme -ne treba ih preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnelosti , jer je za rad moždanih ćelija neophodna glukoza i njen nedostatak dovodi do nestabilnosti nervnog sistema,

  19. *DEP-dnevne energetske potrebe

  20. PIRAMIDA ISHRANE PREDSTAVLJA VIZUELNI PRIKAZ KAKO PLANIRATI DOBRO BALANSIRAN OBROK. Osnovu svake piramide čine 8 čaša vode Namirnice sa baze piramide treba konzumirati kao osnovne a one sa vrha samo ponekad i u manjim količinama. Najpoznatija regionalna piramida je piramida mediteranske ishrane u kojoj su hladno ceđena ulja vrlo zastupljena kao i piramida ishrane osoba sa dijabetesom koju je napravila ADA, američka dijabetološka asocijacija.

  21. Bazu piramide čine namirnice koje treba da budu osnovna hrana, žitarice. hleb, krompir, testenine, kačamak i drugi kukuruzni proizvodi. Voće i povrće čine naredni veliki sloj na piramidi jer su ove namirnice bogate vitaminima, mineralima, antioksidansima i dijetnim vlaknima. Ove dve grupe namirnica naredni su glavni deo ishrane. Obrano mleko i mlecni produktiod njega(kao na pr. jogurt) bogati su kalcijumom a siromašni zasićenim mastima i holesterolom i potpomažu smanjivanju rizika od osteoporoze

  22. Meso, riba, jaja i punomasni sirevi bogati su proteinima. To su osnovne gradivne materije u organizmu i važni su za rast i razvoj. Vrh piramide (hrana koju treba konzumirati u najmanjoj meri) čine masti, ulja, slatkiši i grickalice. To u koncentrovani izvori energije i samo mala količina ovih namirnica potrebna je za balansiranu ishranu.

  23. SISTEM SIGNALA(izbor zdrave hrane ) • Razvijen je u Indiji • pokazao sa kao odličan metod dijetetske edukacije koji ohrabruje manje motivisane osobe da nauče kako da donose zdrave izbore u ishrani • Ovaj sistem bazira se na konceptu semafora.

  24. CRVENA HRANA(uzima se u malim količinama)– bogata mastima– šećeri (rafinisani ugljeni hidrati)– hrana visokog glikemijskog indeksa – hrana sa malom količinom dijetnih vlakana ŽUTA HRANA(uzima se umereno)– hrana visokog glikemijskog indeksa– hrana sa malom količinom dijetnih vlakana ZELENA HRANA(zdrava hrana) – hrana niskog glikemijskog indeksa– hrana sa velikom količinom dijetnih vlakana– hrana sa malo masnoća

  25. (The Zimbabwe hand jive), prvo je upotrebljavam u Africi da bi se objasnilo narodu kako da se hrani koristeći svoje ruke kao meru a kasnije je ovaj sistem razradilakanadska asocijacija za dijabetes (Can J Diabetes 2003; 27(suppl 2): S130). SISTEM ŠAKE IZ ZIMBABVEA

  26. Ruke su vrlo pogodna sredstvo za određivanje proporcija. Uvek su tu i uvek iste veličine. Ugljeni hidrati (skrob i voće): uzmi količinu koja odgovara dvema pesnicama. Voće: jednu. Proteini: uzmi količinu veličine dlana a debljine malog prsta Masnoće: ograniči masnoće na količinu polovine palca. Nemojte popiti više od 250 ml obranog mleka za obrok

  27. Kada dobro utvrdite ovih nekoliko jednostavnih modela pravilne ishrane spremni ste da svoj jelovnik formirate uz pomoć složenijih modela ili da rešavate specijalne situacije od kojih je najkomplikovanija – obrok van kuće

  28. predstavlja matematičku formulu koja korelira sa telesnim mastima kod odraslih osoba, a izračunava se kao težina u kilogramima podeljena sa telesnom visinom u metrima na kvadrat. BMI=TT (kg)/[TV(m)]2 OS muskarci 94-102cm TT=telesna težina TV=telesna visina OS zene 80- 88cm

  29. UKUPNA DNEVNA ENERGETSKA POTROŠNJA PRVA SMENA • zaposleni treba da imaju 4 obroka koji će sukcesivno obezbediti • lak obrok uzet kod kuće ili pre rada- mlećnovoćni koktel sa vitaminima B kompleksa , A,C,E vit- 15%UDEP • dopunski na poslu posle 3h rada,u vreme odmora mešovitog tipa 20% UDEP • uzima se kući po završenom radnom vremenu 40% UDEP • uveče pre spavanja ( najkasnije do 8h) 25% UDEP

  30. DRUGA SMENA • Ukoliko se radi o radnicima II smene ( 15-23h) ukupna količina hrane se takođe deli u 4 obroka ali tako da: • Doručak čini 15%UDEP • Ručak 35%UDEP • večera 25%UDEP • dopunski obrok treba dati oko IV časa rada -lako svarljiv,visoko energetski 25% UDEP

  31. III SMENA ( NOĆ) • Radnici koji rade u III smeni (23-07h) treba za večeru dati 35% UDEP • dopunski obrok posle 3.časa rada treba da iznosi 15% UDEP u vidu mlećnovoćnog koktela sa vitaminima B kompleksa,A,C,E • Doručak posle posla treba da je 20%UDEP • A ručak sutradan 30% UDEP

  32. III.BOLESTI U VEZI SA RADOM –HRONIČNE NEZARAZNE BOLESTI I NJIHOVA PREVENCIJA PRAVILNOM ISHRANOM ŠTETNOST (faktor rada) Psihofiziološki mehanizam Fizikohemijski (posredovan stresom) mehanizam ZDRAVLJE OŠTEĆENJE ZDRAVLJA

  33. BOLESTI U VEZI SA RADOM • Termin BOLESTI U VEZI SA RADOM podrazumeva povezanost između štetnih faktora rada i multifaktorske bolesti • EF=(RR-1)/RR • EF etiološka frakcija • RR procena standardizovanog procenjenog rizika • Prateći Liste SZO možemo izdvojiti sledeće bolesti ( podvučene ) u kojima je režim pravilne ishrane , raspodele dnevnih obroka i stroga pažnja na unos potrebnih a zabranu unosa štenih namirnica bitan za evoluciju bolesti a štetnosti radnog mesta

  34. 1987.godine SZO/MOR menja ovu listu i deli je na grupe bolesi: • Hronična nespecifična respiratorna bolest • Kardiovaskularne bolesti • Obolenja respiratornog sistema • Obolenja lokomotornog sistema • Abusus nikotini,alcoholi PSA • Multipna hemijska senzitivnost • Postresne reakcije,hronični stres,Sy izgaranja na poslu • Sindromi bolesnih zgrada

  35. OBOLENJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA ORGANA

  36. OBOLENJA RESPIRATORNOG SISTEMA

  37. OBOLENJA LOKOMOTORNOG SISTEMA

  38. SAŽETAK • Postovati mere bezbednosti i zdravlja na radu • Poštovati pravila zdrave ishrane • Širok spektar namirnica • Adekvatan energetski unos • Podsticati:voće,povrće,integralne žitarice i hleb,riba,nemasno meso,mlečni proizvodi sa sa nislim sadržajem masti • omega 3 masne kiseline, • Smanjiti unos soli • Ne pušiti • 30 min fizičkih aktivnosti dnevno • Voditi računa o higijeni ruku( ne unositi štetene agense putem prljavih ruku -dok jedemo ili pušimo)

  39. HVALA NA PAŽNJI !!!!!

More Related