1 / 23

ZIMSKA ŠKOLA – SKOPJE 2008

ZIMSKA ŠKOLA – SKOPJE 2008. PROCJENA OPASNOSTI BG metoda Katarina Kondić, dipl.ing. Izvršni direktor Ana Šijaković, dipl.ing. Viši stučni suradnik. ŠTO JE PROCJENA OPASNOSTI.

jessie
Télécharger la présentation

ZIMSKA ŠKOLA – SKOPJE 2008

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. ZIMSKA ŠKOLA – SKOPJE 2008 PROCJENA OPASNOSTI BG metoda Katarina Kondić, dipl.ing. Izvršni direktor Ana Šijaković, dipl.ing. Viši stučni suradnik

  2. ŠTO JE PROCJENA OPASNOSTI • Temeljni akt za provedbu zaštite na radu u većini zemalja EU izrađuje se na osnovi smjernice EEZ-a br. 391/89 o provođenju mjera za poboljšanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika. • Procjena opasnosti pomaže da se: • - smanje troškovi posljedica ne provođenja zaštite na radu • spoznaju opasnosti i njihovi izvori • spoznaju mjere zaštite koje je obvezno ili poželjno poduzeti • - ocijeni dosadašnja djelotvornost zaštite na radu i racionaliziraju troškovi • - utvrdi lista prioriteta u primjeni mjera • dokaže radnicima, njihovim predstavnicima i nadležnim tijelima vlasti da su • procjenom obuhvaćeni svi čimbenici radnog mjesta relevantni za sigurnost i • očuvanje zdravlja radnika

  3. KAKO SE IZRAĐUJE PROCJENA OPASNOSTI Procedura izrade elaborata procjene opasnosti obuhvaća: • Izradu okvirnog programa procjene opasnosti • Razradu detaljnog plana izrade procjene opasnosti • Procjenu rizika • Utvrđivanje mjera za otklanjanje ili smanjenje rizika

  4. KAKO SE IZRAĐUJE PROCJENA OPASNOSTI Izrada okvirnog programa procjene opasnosti 1. PRIKUPLJANJE POTREBNE DOKUMENTACIJE • PROPISI - opći normativni akti poduzeća (“Statut”, “Pravilnik o sistematizaciji”) - dozvole za obavljanje djelatnosti, propisi koji uređuju zaštitu na radu u poduzeću (“Pravilnik o zaštiti na radu” s prilozima o posebnim uvjetima rada, osobnim zaštitnim sredstvima i osposobljavanju, “Pravilnik o zaštiti od požara”) • ZAPOSLENICI - ukupni broj zaposlenih utvrditi organizacijsku strukturu i broj zaposlenih utvrditi radna mjesta za analizu s brojem zaposlenih po radnom mjestu • utvrditi da li neki od zaposlenika imaju rješenja o smanjenju radne sposobnosti • utvrditi za koja mjesta se primjenjuje staž osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani staž)

  5. KAKO SE IZRAĐUJE PROCJENA OPASNOSTI Izrada okvirnog programa procjene opasnosti • OZLJEDE NA RADU I PROFESIONALNE BOLESTI • utvrditi tko vodi evidencije o ozljedama na radu i o profesionalnim bolestima • utvrditi tko piše prijave o ozljedi na radu u obrazac OR (posuditi ili fotokopirati prijave) utvrditi tko poziva inspekciju rada • RAD SLUŽBE ZAŠTITE NA RADU • utvrditi postoji li stručnjak zaštite na radu, jesu li imenovani i tko su ovlaštenici poslodavca (ako nisu, koje su razine rukovođenja), je li izabran specijalista medicine rada, je li osnovan odbor zaštite na radu, je li izabran povjerenik zaposlenika za zaštitu na radu pogledati knjige nadzora: gdje su smještene, kada je izvršen posljednji upis, tko unosi primjedbe (pogledati posljednju godinu i fotokopirati značajnije primjedbe i utvrditi da li su otklonjeni nedostaci) • utvrditi kakva je komunikacija službe zaštite na radu sa drugim službama: koliko često odlaze u očevid ili nadzor, što su upisali u knjige nadzora, kako rješavaju probleme sa drugim službama (s naglaskom na kadrovsku službu i službu nabave)

  6. KAKO SE IZRAĐUJE PROCJENA OPASNOSTI • FAZE IZRADE PROCJENE OPASNOSTI: • Inicijalna faza (formiranje stručnog tima i podjela zaduženja) • Terenska faza prikupljanja podataka o radnim mjestima, radnim i pomoćnim prostorima, strojevima i uređajima, instalacijama, opasnim tvarima, osobnim zaštitnim sredstvima i dr. • Faza obrade, objedinjavanja i analiza svih prikupljenih podataka o opasnostima i mjerama zaštite i procjena rizika te izrada planova mjera • Završna faza utvrđivanja rokova i odgovornih osoba za provedbu i nadzor nad provedbom mjera zaštite na radu

  7. PROCEDURA IZRADE ELABORATA PROCJENE OPASNOSTI

  8. KORACI SVEOBUHVATNOG UTVRĐIVANJA OPASNOSTI

  9. NAZIV OPASNOSTI, ŠTETNOSTI ILI NAPORANepovoljni uvjeti rada • OPASNOSTI • mehaničke opasnosti • opasnosti od električne struje • opasnosti od požara i eksplozije • termičke opasnosti

  10. NAZIV OPASNOSTI, ŠTETNOSTI ILI NAPORANepovoljni uvjeti rada ŠTETNOSTI • kemijske štetnosti • biološke štetnosti • štetna zračenja • štetna mikroklima i klima • nedovoljna osvijetljenost

  11. NAZIV OPASNOSTI, ŠTETNOSTI ILI NAPORANepovoljni uvjeti rada NAPORI • tjelesni napori • psihofiziološki napori

  12. ZNAČENJE KATEGORIJA IZLOŽENOSTI • KATEGORIJA IZLOŽENOSTI: % VREMENA - izuzetno rijetko / rijetko 0 - 20 % - povremeno 21 - 40 % - učestalo 41- 60 % - pretežni dio radnog vremena 61- 80 % - čitavo radno vrijeme 81- 100 %

  13. ZNAČENJE VRIJEDNOSTI RIZIKA Rizikomatrica Bg – metode prema poboljšanoj verziji Nohl-Thimeckeove matrice link Tablica 2.: Link tablica 3.:

  14. ANALIZA RIZIKA NA RADNOM MJESTU • Radno mjesto: Medicinska sestra, tablica 4 Tablica 4.doc • Radno mjesto: Liječnik, tablica 5 Tablica 5.doc

  15. ANALIZA RIZIKA NA RADNOM MJESTU je osnovni alat u izradi procjene opasnosti koja tablica se sastoji iz redaka u kojima je: • (1) naziv opasnosti, štetnosti ili napora, • (2) procjena izloženosti opasnosti, • (3) analiza stanja pripadajućih mjera zaštite, • (4) procjena vjerojatnosti nastanka štetne posljedice, • (5) vrsta ozljede, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom, • (6) procjena težine štetne posljedice i • (11) veličina rizika, s obzirom na procjenu vjerojatnosti i procjenu težine štetne posljedice.

  16. PROFESIONALNI RIZIK (RIZIK PROFESIJE) je onaj rizik koji zaposlenik preuzima školujući se za određenu profesiju, zapošljavajući se u toj profesiji i obavljajući različite poslove za koje se školovao. To je ujedno onaj rizik, koji se registrira kada opasnost postoji, a sve su mjere zaštite poduzete, pa se naziva i “prihvatljiv” ili “preostali” rizik.

  17. PLAN MJERA ZAŠTITE • Plan mjera zaštite, tablica 6 Tablica 6.doc

  18. PLAN MJERA ZAŠTITE je popis prijedloga mjera zaštite za: I. primjenu osnovnih pravila zaštite • (a) za radne i pomoćne prostore, • (b) strojeve i uređaje, • (c) tehnološke postupke, alate i naprave i II. primjenu posebnih pravila zaštite • (d) za poslove s posebnim uvjetima rada, • (e) osobna zaštitna sredstva, • (f) osposobljavanje radnika, ovlaštenika, povjerenika • (g) posebne upute, znakovi zabrane, opasnosti, obavijesti koje treba poduzeti radi otklanjanja štetnih utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika

  19. PLAN MJERA ZAŠTITE Uz svaku mjeru je potrebno navesti: • tko je odgovorna osoba za provedbu mjere (ime, prezime, funkcija), • rok za provedbu odn. do kada mjera treba biti provedena (npr. odmah, 1 mjesec, 6 mjeseci, 1 godina ili 2 godine ili datum), • kada je mjera stvarno provedena (datum), • (IV) tko je mjeru izvršio (ime, prezime, funkcija, datum), • (V) tko je i kada kontrolirao da je mjera izvršena (ime, prezime, funkcija, datum kontrole). U planovima mjera se mogu navoditi i preporuke koje ne moraju biti obveza poslodavaca, ali će pozitivno utjecati na poboljšanje uvjeta rada.

  20. ZAKLJUČAK • Izrada procjene opasnosti zahtijeva da se obuhvati iznimno velik broj podataka koji su relevantni za analizu rizika na radnom mjestu, posebice onih koji se odnose na stanje sigurnosti i zaštite. • Osnovni metodološki pristup procjeni koji je iznesen podrazumijeva kumuliranje svih relevantnih podataka za procjenu rizika na radnom mjestu i to onih koji se odnose na različite komponente provedbe sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

  21. I ZA KRAJ Slap Teče i teče, teče jedan slap. što u njemu znači moja mala kap? Gle jedna duga u vodi se stvara i sja i dršće u hiljadu šara. Taj san u slapu da bi mogo sjati i moja kaplja pomaže ga tkati. Dobriša Cesarić

  22. HVALA VAM NA PAŽNJI Za sva pitanja, suradnju i dodatna pojašnjenje stojimo Vam na usluzi: www.ergonomika.hr E-mail: ergonomika@ergonomika.hr Tel/fax: 385 (0)1 3667 129 385 (0)1 3667 130

More Related