1 / 82

Buka – osobine, štetno dejstvo, merenje i z a štita

Buka – osobine, štetno dejstvo, merenje i z a štita. Zvuk. Nastajanje zvuka. Zvuk nastaje kao rezultat mehaničkih oscilacija koje se prenose kroz vazduh, sa molekula na molekul, dejstvom međumolekulskih sila. Prenošenje zvuka.

jodie
Télécharger la présentation

Buka – osobine, štetno dejstvo, merenje i z a štita

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. Buka – osobine, štetno dejstvo, merenje i zaštita

  2. Zvuk

  3. Nastajanje zvuka Zvuk nastaje kao rezultat mehaničkih oscilacija koje se prenose kroz vazduh, sa molekula na molekul, dejstvom međumolekulskih sila.

  4. Prenošenje zvuka Čestice sredine osciluju pomerajući se u uskim granicama oko svoga položaja ravnoteže a na daljinu se prenose samo nastale promene.

  5. Prenošenje – prostiranje zvuka Pojava je sasvim slična 1. talasima na vodi koji bi se dobili kada bi se u vodu ubacio kamen. 2. talasima koje stvara vetar i koji se prostiru kroz žitno polje - pri tome glava svake stabljike osciluje napred – nazad. Zvuk se prostire kroz vazduh usled elastičnih i inercijalnih sila koje deluju na čestice vazduha. Pri tome svaka čestica osciluje oko svog položaja ravnoteže.

  6. Zvučni talasi: sferni, ravni Sferni talasi – tačkasti izvor, talasni front sfera, česti u prirodi Ravni talasi – talasni front ravan Na velikoj udaljenosti od izvora sferni talasi prelaze u ravne

  7. Zvučni – akustički pritisak Povećanje i smanjenje pritiska vazduha usled oscilovanja čestica u njemu superponira se na atmosferski pritisak. Izazvane promene stalnog atmosferskog pritiska nazivaju se zvučnim ili akustičkim pritiskom. Zvučni pritisak predstavlja promenljivu komponentu ukupnog pritiska. Komponenta p je veoma mala u odnosu na stalni atmosferski pritisak patm. Najslabiji zvuk koji ljudsko uho može da čuje (p0 20 Pa) je 5x109 puta manji od atmosferskog pritiska.

  8. Jačina zvuka Osećaj jačine zvuka zavisi od veličine zvučnog pritiska (izražava se u Pa). Granica ispod koje uho više ne može da oseti postojanje zvuka naziva se pragom čujnosti. Prag čujnosti na 1000 Hz iznosi 20 Pa i uzima se kao nulti nivo zvuka. Maksimalni zvučni pritisak odgovara granici bola (oko 20 Pa). Odnos ove dve veličine je veći od 106pa je nepodesno uzeti pritisak kao merilo jačine zvuka.

  9. Jačina zvuka Merilo jačine zvuka je nivo zvučnog pritiska izražava se u dB nulti nivo zvuka ili prag čujnosti

  10. Čujno područje čula sluha

  11. Subjektivna jačina zvuka

  12. Šta je buka?

  13. Šta je buka? Buka predstavlja neprijatan, nepoželjan ili ometajući zvuk. Svaka zvučna pojava (larma, šum, galama, lupa, govor, i sl.) koja ometa rad ili odmor predstavlja buku. Da bismo neki zvuk smatrali bukom on mora da bude dovoljno jak, da ga izdavajamo od ostalih zvukova i dobro čujemo. Relativno tihi zvuci, takođe, mogu da predstavljaju buku (razgovor, ili čak šapat, gledalaca tokom predstave u pozorišnoj sali).Bukom se smatraju i ljudski glas i muzika kad dolaze iz susedne prostorije

  14. Vrste buke

  15. Prema poreklu: • Buka svega onoga što je čovek stvorio (buka u urbanoj sredini – u sredini gde čovek živi i radi). • Buka prirodnih izvora (šum vode, grmljavina, zavijanje vetra i sl.) –nije uzrok oštećenja zdravlja većih populacija, niti je za urbanu sredinu, na koju isključivo mislimo kada govorimo o buci, ova vrsta buke značajna.

  16. Buka u urbanoj sredini • Buka u radnoj sredini – buka na radnom mestu • (svaki zvuk stvoren radom mašine, aparata ili uređaja u proizvodnji) • Buka u životnoj sedini - komunalna buka • (u stanovima, na ulici u vozilima, na mestima za rekreaciju, u školama, bolnicama i td.).

  17. Buka u radnoj sredini • buka oruđa na radnom mestu, • buka oruđa sa drugih radnih mesta, • buka neproizvodnih izvora • (uređaji za ventilaciju i klimatizaciju, drugi pogoni, ulični saobraćaj i sl.).

  18. Buka u životnoj sredini • saobraćajna buka, • industrijska buka, • ulična buka raznog porekla (građevinske mašine, ozvučenja u baštama restorana, istovar i utovar raznih predmeta i sl.), • buka u domaćinstvima (od raznih uređaja i instalacija, iz susednih stanova i td.).

  19. Vrste buke prema poreklu - pregled

  20. Podela buke po trajanju • Kontinuirana (trajna) buka • Diskontunuirana buka • Pojedinačni zvuci i šumovi • Podela buke po nivou • Buka stalnog nivoa • Promenljiva buka • Impulsna buka • Buka sa tonovima • Isprekidana buka

  21. Svojstva buke

  22. Osnovnasvojstva buke • Jačina buke - daje se: • nivoom buke u određenom prostoru ili na određenom rastojanju od izvora (kad se radi o buci koju stvara više izvora – saobraćajna buka) • akustičkom snagom izvora (kad se radi o pojedinačnim izvorima – aparati, sirene, ...) Spektar buke– važan, od njega zavisi: stepen ometanja buke i načini zaštite Trajanje buke – kontinualna, prekidna - ritam prekida

  23. Tipični nivoi buke uobičajenih izvora

  24. Spektrar buke u tekstilnoj fabrici

  25. Spektar saobraćajne buke

  26. Spektar buke aviona pri uzletanju na rastojanju 650 m upravno na pravac poletne staze, puna linija – mlazni avion, ispr. linija – avion sa elisom, tačkasta linija - helikopter

  27. Spektar različitih vrsta buke

  28. Merenje buke

  29. Nivo buke Fizički posmatrano, nivo buke jeisto što i nivo zvuka pa se i on izražava u dB u odnosu na istu referentnu vrednost (20 Pa) • Vremenske karakteristike nivoa buke • Promenljiv nivo buke ima različito dejstvo na čoveka. • Trenutni nivo buke (udari, nivo buke u datom trenutku) • Srednji nivo buke • Nivo buke prekoračen za dato vreme (L10, L50, L90) • Ekvivalentni nivo buke (svođenje promenljivog nivoa na odgovarajući, konstantni)

  30. Ukupni nivo buke Standardizovane težinske krive predviđene za merenje nivoa buke (IEC preporuka 179 -1973)

  31. Ekvivalentni nivo buke Onaj obračunati nivo buke koji po štetnom dejstvu odgovara vremenski promenljivom nivou merene buke (ISO – R 1971, 1996)

  32. Merni lanac za merenje i analizu buke

  33. Spektar buke Oktavni, trećinsko oktavni Instrumenti za merenje i analizu buke Fonometri Filtri i analizatori Uređaji za zapisivanje buke

  34. Uticaj buke na čoveka

  35. Uticaj buke na čoveka Nekda se smatralo da je dejstvo buke ograničeno samo na organ sluha, ali danas se pouzdano zna da je njeno štetno dejstvo na zdravlje čoveka mnogo složenije. Pored direktnog štetnog dejstva na zdravlje čoveka buka posredno utiče na razultate rada, i to što je jača sve vidnije i značajnije.

  36. Buka šteti zdravlju čoveka i dovodi do čitavog niza oboljenja • ozbiljno pogađa nervni sistem (centralni i vegetitivni), • utiče na rad srca (deluje na krvne sudove i krvni pritisak), • utiče na rad digestivniog trakta • deluje na glas i govor • deluje na žlezde sa unutrašnjim lučenjem • deluje na ogran vida • deluje na sastav krvi.

  37. Ometanje bukom deluje kao ometajući faktor pri radu ometa zvučno komuniciranje deluje kao ometajući faktor tokom odmora

  38. Svaka buka: ugrožava san i odmor, ometa koncentraciju, otežava svaki posao Nešto jača buka utiče na: povećanje krvnog pritiska, broj otkucaja srca, lučenje nekih žlezda, napetost nervnog sistema Veoma jaka buka: oštećuje organ sluha i vremenom dovodi do određenog stepena gluvoće

  39. Način delovanja buke na čoveka Dejstvo buke na čovečji organizam je kumulativno Tokom radnog vremena ometanje bukom raste – promene u organizmu se superponiraju i povećavaju u zavisnosti od vremena izlaganja buci Kumulativno dejstvo buke nije ograničeno samo na osmočasovno radno vreme već na ceo radni vek, uključujući i dejstvo buke van radnog mesta

  40. Zvučne pojave deluju prvenstveno preko organa sluha (na gluve osobe buka uglavnom ne deluje) Vrlo jaki zvuci nižih frekvencija i vibracije se primaju preko celog tela

  41. Na unutrašnje uvo deluju: buka - preneta iz vazdušne sredine preko srednjeg uva vibracije – sa čvrste podloge dodirom preko tela i kostiju

  42. Dopušteni nivoi buke

  43. Kriterijum oštećenja sluha Nivo buke ispod kojeg neće doći do definisanog procenta oštećenja sluha usled izlaganja buci naziva se kriterijum oštećenja sluha. Oštećenje sluha je rezultat kumulativnog dejstva nivoa i trajanja buke.

  44. Internacionalno kriterijum oštećenja sluha je definisan kao kontinualno osmo - časovno dnevno izlaganje buci nivoa 90 dBA, širokog frekvencijskog opsega. Ovaj nivo dovodi do oštećenaja sluha većeg od 25 dB (srednja vednost u oktavama na 0,5, 1 i 2 kHz) kod približno 25 % populacije tokom izlaganja od 30 i više godina.

  45. U novijim nacionalnim standardima predlaže se 85 dBA kao prihvatljiv nivo za osmo – časovno radno vreme. Nivo od 80 dBA pri osmo - časovnom dnevnom izlaganju predstavlja zanemarljiv rizik od oštećenja sluha, zbog čega treba težiti da se on ne pređe na svim radnim mestima.

  46. Dopušteno vreme izlaganja buci na radnom mestu (Prema većini novijih nacionalnih standarda)

  47. Dozvoljeni srednji nivoi komunalne buke u naseljenim mestima (izvan zgrade) - dBA

  48. Dozvoljeni srednji nivoi buke u sredinama gde čovek boravi - dBA

More Related